Pitanje: Peronospora?
Poštovani, 11.07. špricao sam vinograd s Polyramom DF (0,25%), Switchom (0,1%) i Bumperom 25 EC (0,015). Jučer sam primijetio tragove peronospore na grožđu, ali ne i na lišću. Čime obaviti slijedeće špricanje?
Srdačan pozdrav, Stjepan P., Zagreb

Odgovor:
Poznato je da peronspora ne napada samo list i cvat loze već i bobice dok ne postignu dvije trećine veličine. Bobice posmeđe i smežuraju se. Ako se radi o pepelnici onda bobice bivaju presvučene pepeljastom prevlakom, koju je teže uočiti u ranoj fazi. Bobice počinju pucati i obično se vide koštice.

Ukoliko ste sigurni da se radi o peronospori morati ćete koristiti jedan od sistemičnih preparata kao što su Galben F ili Sandofan F jer oni osim što liječe peronosporu djeluju djelomično i na botritis. Za pepelnicu možete koristiti Topas 100 u kombinaciji sa Cromosulom. Protiv botritisa možete koristiti Switch.

Pitanje: Savjet za prskanje

Poštovani, Molim Vas za savjet: kojim sredstvom prskati vinovu lozu protiv pepelnice, budući da sam ove sezone već četiri puta prskao sredstvom na bazi sumpora - Cosan. Naime u uputstvu piše da se njime smije prskati u jednoj sezoni najviše četiri puta.
I jedno pitanje: poštujući karence za pojedina sredstva, a uzimajući u obzir to da će i ove godine berba početi nešto ranije, kada bi po Vama trebalo obaviti zadnje prskanje. Naravno, za ranije sorte i za kasnije sorte. Po mojoj procjeni za ranije sorte bi trebalo prskanje završiti do 15 kolovoza, a kasnije 20 kolovoza. Hvala, Miro K., Vinica kod Varaždina

Odgovor:
Kod sumpornih preparata kao što su Cosan, Cromosul, Thiovit WG i sl. moramo poštivati upute o koncentraciji jer u protivnom može doći do paleži na lišću i grožđu. Također ne smijemo prskati pri velikim temperaturama iz istog razloga. Karenca za gore navedene preparate je 35 dana, što znači da je zadnje prskanje potrebno obaviti najkasnije 35 dana prije berbe. Na vama je da se odlučite kada ćete izvršiti zadnje prskanje vodeći računa o sortimentu u vašem vinogradu. Mi smatramo da je krajnji rok prskanja za rane sorte 1.8. odnosno 15.8. za kasne sorte. Ako stvarno piše u uputstvu proizvođača da se ne smije prskati više od četiri puta tokom sezone onda to poštujte, te koristite neke druge preparate.

Pitanje: Selekcionirana kultura kvasca za rakiju viljamovku; Sušenje voća

Poštovani, U vašem napisu o proizvodnji rakije viljamovke piše da je za alkoholno vrenje potreban selekcionirani kvasac. Molim vas da mi odgovorite gdje ga mogu nabaviti i pod kojim imenom.
Molim Vas da mi odgovorite kakao sušiti plodove kruške viljamovke, kada je brati i kako je pripremiti za sušenje
HVALA, Davor M.

Odgovor:
Općenito za sva alkoholna vrenja, bilo da se radi o kruški, šljivi, grožđu, kupini ili nekoj drugoj vrsti voća potreban je kvasac, bilo autohtoni ili selekcionirani koji mogu prevrijeti veće količine šećera. Za vrenje koma kruške viljamovke pa i drugog voća možete koristiti selekcionirani vinski kvasac kao što je ''uvaferm'' ili ''vrelko'' prema uputama proizvođača.
Što se tiče sušenja voća pripremamo za jesne jedan veliki članak, pa pratite naše stranice i dalje.

Pitanje: Protektivni ili sistemični preparati
Poštovani! Nedavno je u emisiji PLODOVI ZEMLJE u rubrici "SAVJETI" gospodin koji je govorio o zaštiti vinograda od sive plijesni, usput spomenuo i to da bi se u zaštiti od pepelnice i plamenjače trebali koristiti fungicidi sistemičnog djelovanja ukoliko se prska poslije kiše, a kontaktni ukoliko se zaštita vrši prije kiše. Moram priznati da meni kao "iskusnom" vikend-vinogradaru (tek se pet godina bavim vinogradarstvom i već sam naučio da se vino može napraviti i od grožđa) to baš nije najjasnije, s obzirom da sam negdje valjda pročitao ili čuo kako sistemike (ili kako se to u narodu kaže "ove malo jače preparate") kiša teže ispire. Šalu na stranu, ali kako ste valjda i sami zaključili "nemam pojma", pa bih vas molio da mi okvirno objasnite razliku između kontaktnih i sistemičnih preparata. Na vašim stranicama sam već pročitao ponešto o tome, nešto sam i čuo, vidio, "naučio" tako da bih ja iz tog stečenog nazovimo iskustva učinio upravo suprotno (prije nailaska razdoblja nestabilnog vremena upotrijebio bih sistemike, poslije kiše kontaktne).
Konačno da (više) skratim, moje pitanje(skraćeno) glasi: ZAŠTO SE PREPARATI SISTEMIČKOG DJELOVANJA TREBAJU UPOTREBLJAVATI POSLIJE KIŠE, A KONTAKTNOG DJELOVANJA PRIJE KIŠE?
Nadam se samo da nisam krivo čuo, ili da se gospodin nije zabunio. U tom slučaju molim vas samo okvirnu razliku između sistemika i kontaktnih fugicida.
Inače stanice su za svaku pohvalu, i meni kao laiku glavni su izvor što edukativnih, što informativnih sadržaja. A mislim da bi i oni koji sebe zaozbiljno smatraju iskusnim vinogradarima mogli tu svašta korisno naučiti i saznati. Ispričavam se ukoliko sam bio predugačak. DARKO iz Zagreba.

ODGOVOR:
Iz vašeg pitanja je vidljivo da vas buni kada koristiti prventivne (protektivni, kontaktni), a kada preparate sistemičnog djelovanja. Pokušat ćemo vam to objasniti u donjem tekstu koji je skinut sa naših stranica te se nadamo da će vam nakon pročitanog teksta neke stvari biti jasnije. Da bi vam neke stvari bile jasnije morate poznavati biologiju bolesti vinove loze, a to su peronospora i pepelnica koje uz botritis (trulež) zadaju najviše glavobolje našim vinogradarima. Nadalje morate znati kako djeluju preparati kontaktnog (preventivnog), a kako sistemičnog djelovanja.

Linkovi sa odgovorima - peronospora, pepelnica, protektivni ili sistemični preparata

Iz članka o peronospori je vidljivo da su za razvoj peronospore i pepelnice potrebni određeni uvjeti.

Važno je znati da konidija (truska, spora) peronospore može klijati samo u kapi vode, odnosno nije dovoljna relativna vlaga zraka kao kod pepelnice.

Za klijanje konidije za razliku od peronospore nije potrebna voda već je dovoljna relativno niska vlažnost zraka (idealno 60-80%).
Budući da znamo da kontaktni (preventivni) preparati ne ulaze u unutrašnjost organa loze već se zasušuju na površini organa (lista, grozda, mladice) loze, a sistemični preparati osim što prekrivaju površinu organa loze ulaze i u unutrašnjost organa loze te štite lozu i u unutrašnjosti organa loze, trebamo to imati u vidi prilikom donošenja odluke kojim ćemo preparatom prskati lozu. Također moramo znati da je dovoljno sat vremena nakon tretiranja vinove loze da se preparat zasuši i slijepi na površini organa vinove loze, te da uđe u unutrašnjost vinove loze, ako se radi o sistemiku, pogotovo ako smo koristili sredstva za sljepljivanje kao što su «Radovit» ili «Sandovit», te ih kiša nakon tog vremena ne može lako isprati. Ako znamo da kontaktni preparati djeluju preventivno, znači prije nego je zoospora uspjela ući u unutrašnjost organa loze, te znamo da konidija peronospore može klijati samo u kapi vode logično je da ćemo kontaktne preparate protiv peronospore koristiti prije kiše. Ako nam padne kiša, a mi nismo tretirali lozu prije, potrebno je određeno vrijeme da se loza posuši da bi mogli izvršiti tretiranje. U tom vremenu može doći do zaraze peronosporom. Tu nam onda ne pomaže kontaktni preparat, već moramo iz razloga sigurnosti koristiti sistemik. Neki vinogradari misle, da ako tretiraju vinovu lozu kontaktnim preparatima, a nakon toga padne kiša, da će ona isprati preparat sa površine lista. To ne stoji. To će se dogoditi samo u slučaju kao što smo gore naveli, ako se on nije uspio zasušiti. Druga stvar je kod pepelnice kojoj nije potrebabna kap vode da bi konidija proklijala, već relativna vlaga zraka, a savjetodavna služba nam ne može odrediti kad će točno doći do zaraze. Tu se osim na savjete savjetodavne službe moramo osloniti na vlastito iskustvo, te biti stalno prisutni u vinogradu, te kontrolirati i promatrati grožđe kako bi uočili ako eventualno dođe do zaraze pepelnicom. Danas peronospora nije bauk, nego pepelnica koja je «podmuklija» i opasnija. Pepelnica se širi uz pomoć vjetra, te nam vinograd može biti zaražen za nekoliko dana. A onda nastupaju problemi. Tako zaražen vinograd je tada teško spasiti. Moramo napomenuti da ova godina nije bila do sada povoljna za ove dvije bolesti iz razloga suše. Oni koji su redovno kontrolirali vinograde mogli su preskočiti nekoliko redovnih tretiranja jer nije bilo uvjeta za razvoj bolesti. U posljednje vrijeme palo je dosta kiše pa moramo biti oprezni, te pratiti prognoze savjetodavne službe kako bi na vrijeme zaštitili vinograde. Zadnjih nekoliko dana uočena je pepelnica u nekim vinogradima u okolici Križevaca, te stoga treba pripaziti kako bi ju na vrijeme suzbili. U okolici Križevaca bilo je ove godine dosta tuče, stoga upozoravamo vinogradare, da posvete posebnu pažnju u zaštiti vinograda od botritisa (truleži). Jedna od mjera zaštite uz tretiranje botriticidima, kao što su mytos, swich i dr. je skidanje lišća u zoni grožđa, a članak o tome biće uskoro objavljen na našoj prvoj stranici u «aktualnim savjetima». Skidanjem lišća izlažemo grožđe suncu, a također osiguravamo veću prozračnost za grožđe, te je za očekivati veći slador grožđa, kao i manju opasnost za napad botritisa. Za one vinogradare koji nemaju dovoljno iskustva sa zaštitom vinograda naš savjet je: držite se stare poslovice «bolje spriječiti nego liječiti». Stoga pratite redovne prognoze savjetodavne službe na našim stranicama i pridržavajte se uputa. Na ranim sortama uočeno je mekšanje bobica pa treba razmišljati o zadnjem tretiranju za ovu godinu vodeći računa o karenci za preparate koje ćemo koristiti. Mlado lišće na vrhovima trebalo bi što duže sačuvati od bolesti budući ono igra važnu ulogu kod nakupljanja sladora. Martinjsko grožđe koje izbija iz zaperaka na vrhovima treba odstraniti jer je ono «rasadnik» pepelnice. Savjetujemo vinogradare da kada grožđe počinje meknuti ne ulaze u vinograd sa flaksericom kako ne bi oštetili pokožice bobica, budući da znamo da flakserica razbacuje travu i ostalo (kamenje, komade granja i sl.) oko sebe. Inače flakserica nije preporučljiva za košnju vinograda jer može doći i do većih oštećenja stabla čokota. Ja sam u svojem vinogradu zaštitio čokote tako što sam oko svakog čokota postavio plastičnu flašu od «koka-kole» i spojio ju klamericom, te sada ne moram razmišljati kada kosim, da ću oštetiti čokot.
Nadamo se da smo vam uspjeli dati zadovoljavajući odgovor na vaše pitanje.

Pitanje: Miris na kiseli kupus- pentagel
Poštovani, pročitao sam vaš odgovor na pitanje o mirisu vina na kiseli kupus i imao bi par zamjerki:
1. pentagel nije zamjena za sil flock
2. količina pentagela od 50 g/100 l neće pomoći (svaka doza veća od 25-30 grama nema funkciju zbog prezasićenja vina sa kolidima
3. količina naveden želatine (7 g/hl) ne predstavlja pravi podatak s obzirom da nije navedeno o kojoj (tip) želatini je riječ, kao što znate svaki proizvođač posebno priprema želatinu (razlika u atomiziranosti, te su njena svojstva različita) Sa poštovanjem, Nenad Bižić

Odgovor:

Sa vašim primjedbama bi se mogli uglavnom složiti. Budući naš stručni savjetnik agronom trenutno ima zdravstvenih problema nismo u mogućnosti vam detaljnije odgovoriti na vaše zamjerke. Taj je čovjek koji je svoj radni vijek posvetio struci i pomaganju vinogradarima iz okolice Križevaca, pa i šire. Svaki onaj koji ima problema sa vinom može se obratiti njemu i sigurno će dobiti savjet što učiniti sa takvim vinom, štoviše on će sam izvršiti probno testiranje na uzorku vina. Stoga mi imamo puno povjerenje u njega. Što se tiče vaših proizvoda moramo vam reći da on ima pozitivno mišljenje o njima, čak štoviše vaši proizvodi se mogu, zahvaljujući njemu nabaviti u apoteci humane medicine u Križevcima (kombigel, sil flock, aktivni ugljen itd.).
Stoga vam predlažemo, budući je gospodin Stipić trenutno bolestan da pitanja koja dobijemo vezano uz vino šaljemo vama kako bismo dobili stručan odgovor.

1. Pitanje: PITANJE?

Štovani urednici!!! I dalje Vas redovno pratim...iako mi se čini kao da ste se malo umorili, vaša najveća kvaliteta je aktualnost, ažurnost i redovitost. Sada se u vinogradima događa nezapamćena suša... Nije li to možda jedna moguća aktualna tema?! Moje pitanje je u vezi prognoze po županijama, u kojima se ove godine još nije pojavila za varaždinsku županiju. Postoji li neki posebni razlog za to? Srdačan pozdrav!
p.s. pravi prijatelji mogu davati dobronamjernu kritiku?! Renato M. Varaždinbreg

2. Odgovor za Renata M.:

Uvijek smo spremni na dobronamjernu kritiku i Vaš E-mail shvaćamo kao mišljenje, no mi smatramo da se nismo umorili. Iako danas imamo manje slobodnog vremena nego prije dvije godine, budući smo vezani svojim obvezama na radnom mjestu i kod kuće, nastojimo biti aktualni.
Što se tiče suše ona u našim sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske zasada nije naškodila razvoju vinove loze, već naprotiv, nije pogodovala razvoju peronospore i ostalih gljivičnih bolesti. Iznimno suša može pogodovati pepelnici kojoj pogoduje niska relativna vlaga (najpogodnija od 60-80%), a može se razvijati i iznad 25%. Prognoze za Varaždinsku i Međimursku županiju nismo objavljivali jer ih županijske savjetodavne službe nisu objavljivale, vjerojatno smatrajući da nema opasnosti od bolesti i štetnika. Spremni smo Vam ponuditi i suradnju, kako bi nas obavještavali o zbivanjima u Vašoj Županiji te možda nam priskrbili aktualne Prognoze, koje ćemo vrlo rado objaviti.

3. Zahvala za uredništvo:

Cijenjeno Uredništvo, Zahvaljujem Vam na vašem odgovoru. Od kada pratimo vašu Web stranicu, postavljamo si i više Pitanja, pa cijenimo Vašu stručnost i u pogledu na ovo; u pogledu suradnje nema nikakvih problema… Nalazim se na Varaždinbregu, Dugi Vrh a nedaleko od mene je nedavno postavljena Meteorološka stanica. Nema nikakvih problema da dođem do traženih podataka. Na Vama je Da mi date daljnje upute i način.
Sa štovanjem, I uz pozdrav…Renato M. Gornji Kneginec, Varaždin

4. Odgovor Renata M.:
Nema razloga da ne objavimo podatke Meteorološke stanice, ako je to stanica antiperonosporne službe i ako možemo koristiti podatke kada su nastupili uvjeti za peronosporu. Molili bi vas da saznate pobliže o kakvim se podacima radi.

5. CVATNJA - PRSKANJE - INFORMACIJE ZA PROGNOZU.

Štovani, u proteklih nekoliko dana osim osjetnog povećanja temperature, došlo je i do velikih sparina na Varaždinskom području; a i uslijed velikih vodenih površina u blizini (varaždinsko jezero). Sve to zasigurno dovodi do povećanja opasnosti od bolesti, naročito pepelnice. Rane sorte (traminac, chardonnay) uglavnom su ocvale. Kod naše graševine zamjetna je pojava osipanja (rehuljavosti) u donjim redovima. Treba li to dovoditi u vezu s bolestima i što poduzeti...? Suša kao što ste i sami naveli za sada ne utječe loše na vinograd... čak štoviše, stari čokoti dobili su zelenu masu kakvu su rijetko imali...Obzirom na neizvjesnu pojavu kiša, upitno je njihovo prorijeđivanje?! Pripremamo se za prskanje na bazi bakrenih sredstava, a željeli bi obaviti i zaštitu SWITCHOM... Kada je to najbolje? Kao što sam Vam odgovorio, nema problema da Vam šaljem svoja opažanja i meteorološke podatke; kad dobijem access meteorološkom stupu, koji se već nalazi nedaleko mene na Dugom Vrhu, Varaždinbreg. Imam internet vezu u samoj klijeti. Naravno, o metodologiji rada, najbolje je dobiti uputstva od kompetentnih eksperata...tj. Vas.
Stalo mi je do kvalitetne zaštite vinograda i voćaka na Varaždinbregu. Pozdrav Renato M. Dugi Vrh

5. Odgovor:

Pregledom vinograda na području Križevaca nismo našli ni u jednom vinogradu na znakove bolesti što znači da je suša pozitivno djelovala što se tiče bolesti. Za sada treba obratiti posebnu pažnju na pepelnicu budući su nastupili povoljni uvjeti za njezin razvoj. Neposredno nakon cvatnje treba vinograde tretirati sa sredstvima protiv botritisa (truleži) dok grozdići nisu potpuno zatvoreni. Kad se grozdovi potpuno zatvore tada je upitno prskanje protiv botritisa budući preparat ne može prodrijeti u unutrašnjost grozda. Također vam savjetujemo da lagano otvorite lišće u zoni grožđa kako bi preparat tokom prskanja dosegao svaki grozd. Za pepelnicu svakako koristite sistemik u kombinaciji sa močivim sumporom. U nekim dijelovima Hrvatske ovih dana bilo je dosta kiše pa stoga treba obratiti pažnju na peronosporu, te savjetujemo korištenje sistemika.
Što se tiče rehuljavosti ima je dosta i kod nas i to na chardonnay-u i na graševini koliko smo uspjeli vidjeti, i to u skoro svim vinogradima, što bi mogli povezati sa vremenskim uvjetima u toku cvatnje. Kao što znamo do rehuljavosti dolazi iz više razloga, kao što su pomanjkanje bora, gnojidba (pretjerano gnojenje dušikom) pravovremenom pinciranju itd. Da bi to spriječili potrebno je desetak dana prije cvatnje izvršiti folijarnu prihranu preko lista koristeći preparate koji sadrže bor. Kod gnojidbe vinograda voditi računa o količini dušika kojeg unosimo u tlo . Njemački stručnjaci su utvrdili da količina dušika koja je potrebna lozi ne smije prelaziti 50 kg po hektaru uzimajući u obzir i dušik koji se nalazi u zemlji. Pinciranje rodnih mladica na lucnjevima izvršiti deset dana prije cvatnje i to tako da jačim mladicama zalamamo vrh pet listova iznad zadnjeg grozda, a na slabijim dva do tri lista iznad zadnjeg grozda.
Moram vam naglasiti da sam ja u svojem vinogradu (chardonnay) izvršio folijarnu prihranu, pincirao mladice kako je gore navedeno a ipak je došlo do djelomične rehuljavosti. Vrijeme u cvatnji je bilo sunčano (temperatura iznad 30°C), jedan dan je puhao dosta jak vjetar, pun vinograd je bio pčela, vinograd je mirisao tako da je bila milina kroz njega prolaziti.
Obilazeći ostale vinograde koji su zasađeni chardonnay-om uočili smo istu pojavu što bi mogli povezati sa vremenskim prilikama tokom cvatnje.
Što se tiče prognoze mi ih možemo objaviti ako se radi o stanici antiperonosporne službe, ali ako se radi samo o podacima o temperaturi i vlazi mi nismo ovlašteni niti raspolažemo instrumentarijem da sami radimo prognozu.

Pitanje: Palež na lozi

Pozdrav. Redovito pratim vaše stranice i stvarno su najbolje u Hrvatskoj s tom tematikom. Imam dva vinograda, jedan zasađen samo direktorom, drugi miješani, sorte frankovka, ?ametna crnina, kraljevina i dr. Tjedan dana nakon prskanja (Antracol + Cosan) na ponekim trsovima direktora (bijeli) pojavila se palež. Prvo sam mislio da je u pitanju plamenjača koja je zarazila trsove prije prskanja. No palež se pojavila samo na direktoru, a sortni trsovi, koji su puno osjetljiviji na plamenjaču, nisu zahvaćeni. Osim toga, na naličju listova nije bilo karakteristične bijele prevlake. Koristio sam koncentraciju Cosana 0.4%. Zapravo sam želio prskati sa 0.2% no došlo je do zamjene mjerica za doziranje. Ta koncentracija se inače preporučuje kad je već došlo do pojave pepelnice pa mislim da ne može biti prevelika. Navečer kad sam prskao temperatura je bila 20°C.
Pitanje 1: Uzima li se u obzir kod primjene močivih sumpora da temperatura na smije prelaziti 25°C prilikom tretiranja ili to vrijedi i drugi dan i sljedeće dane dok je preparat na listu?
Pitanje 2: Jesu li direktno rodni hibridi osjetljiviji na primjenu močivog sumpora od sorata? U isto vrijeme na sortnim trsovima i Izabeli nije bilo paleži.
Pitanje 3: Na nekim trsovima ubrzo nakon otvaranja pupova pojavile su se rupice na listovima, a neki listovi su bili i izobličeni. Palež je sada najjače zahvatila upravo te trsove. Mogu li ti simptomi biti posljedica namrznuća pupova, a palež je najviše zahvatila te trsove jer su bili u slaboj kondiciji? Ili je to neka bolest? Šaljem vam tri fotografije s paleži i jednu s izobličenim rupičavim listom. Nadam se da nisam bio predug. Hvala na odgovoru. Krešimir iz Zagreba

Odgovor:

Do paleži na lišću došlo je najvjerojatnije zbog prskanja močivim sumporom. Naime, lisće direktno rodnih hibrida je osjetljivo na močivi sumpor te ga treba izbjegavati, odnosno treba koristiti sumpor u prahu. Palež na lišću može također izazvati gljiva koja prezimljuje u lišću. Direktno rodni hibridi naročito su osjetljivi na tu bolest koju zovemo crvena palež. Neki vinogradari često krivo misle da je uzrok paleži prevelika dozacija preparata kojim tretiraju lozu. Zato treba biti oprezan te stvarno utvrditi o čemu se radi.

CRVENA PALEŽ

Opis: Krajem svibnja ili početkom lipnja na listovima se javljaju žućkaste uglate pjege koje kasnije kod bijelih sorti postaju žutosmeđe, a kod crnih sorti tamno-crvene, sa zelenim otokom u sredini. Tako napadnuti listovi se suše, postaju smeđi i konačno otpadnu. Tokom kolovoza ili rujna bolest se može ponovo pojaviti na svim listovima koji zbog toga prerano otpadnu.

Štetnost: Crvena palež nije raširena bolest, ali može tamo gdje se javi; osobito na pojedinim sortama biti vrlo štetna, pošto se zaraženo lišće suši i ranije opada.

Biologija: Gljiva prezimljuje u otpalom lišću. U proljeće uz nervaturu lista nastaju mnogobrojni apoteciji (plodišta) s askusima i askosporama koje nošene vjetrom vrše primarnu infekciju. Dozrijevanje apotecija je postupno i traje sve do kraja kolovoza. Na zaraženim listovima razvijaju se konidiofori s konidijama koje prošire zarazu. Spore na listu kliju i putem puči ili direktnim prodorom membrane zalaze u list. Gljiva zalazi u provodne elemente (žile) začepljujući ih, zbog čega dolazi do stvaranja pjega i sušenja.

Mjere suzbijanja: Tijekom jesenskog ili proljetnog kopanja voditi računa, da se sve otpalo lišće duboko zakopa. Prvo prskanje bakrenim sredstvima provesti nešto ranije od prvog prskanja protiv peronospore. Pošto se češće javlja na laganim tlima, gdje loza nema dovoljno vode, treba gnojidbom povećati sadržaj humusa a time i kapacitet tla za vodu.

Uzrok rupica i deformacija na listu je pipa koju zovemo cigaraš što možete vidjeti na slikama koje smo snimili u vinogradu u okolici Križevaca. Vjerojatno je list oštećen još u pupu. Cigaraš osobito velike štete radi na pupovima u toku bubrenja, kada često «ispija» sve pupove na čokotu. Na tako oštećenom čokote te godine nema roda. Teško ga je uočiti budući je aktivan noću, a danju se skriva pod čokotom iza grudica zemlje. Neki vinogradari ga traže noću koristeći baterije te ih uništavaju. Cigare koje on pravi od lišća treba obavezno iznijeti iz vinograda i uništiti, jer su u svakoj cigari položena dva do tri jajašca iz kojih će se razviti nove pipe. Moram vam reći da sam ja u svojem vinogradu imao dosta štete ove godine na pupovima uzrokovane aktivnošću cigaraša. Najgore je to što obično ošteti pupove na prigojnim reznicima, pa druge godine moramo kombinirati što ostaviti za lucanj, a što za prigojni reznik. Nekoliko cigaraša smo uspjeli uloviti u vinogradu te smo ih snimili što možete vidjeti na slikama.

CIGARAŠ

Opis: Tijelo ove pipe je zelenozlatne boje i sjajno. Mužjaci imaju na prednjem dijelu prsišta, sa svake strane, po jedan šiljak. Duljina tijela je 7-8 mm.

Štetnost: Cigaraš je štetnik koji pričinja štete u vinogradima i voćnjacima (naročito na kruškama) na taj način što njegova ženka pravi poznate cigare od lišća, a nagriza i pupove i lišće.

Biologija: Kornaši se javljaju u proljeće, a ženke odlažu jaja u cigare od lišća u kojima se dalje razvijaju ličinke. Kad se cigara osuši, ona otpadne te se u njoj na zemlji dalje razvijaju ličinke koje se kukulje u zemlji, a kornjaši izlaze, uglavnom, idućeg proljeća.

Mjere suzbijanja: Suzbijanje se provodi u svibnju sredstvima na osnovi endosulfana, fenitrotiona, fentiona, karbarila,… Skidanjem i uništavanjem "cigara" uništava se potomstvo cigaraša, čime se smanjuje napad slijedeće godine.

Pitanje: Izabela 2. put

Hvala Vam na odgovoru. Ja se nalazim u Helsinborgu i Oxie nije daleko od mene, to je kojih 50 km od mene, pokraj Malmö i klimatski uvjeti su gotovo isti. U odgovoru vidim da se trs Izabele ne može kupiti u rasadnicima, znači li to da samo kod ljudi koji imaju tu sortu u vinogradu i na proljeće kod rezanja treba uzeti trs i onda ga pokušati uzgojiti? Ako nije problem još mi odgovorite na to. Nemojte ovo shvatiti kao neku obavezu, ja bi voljela samo par trseka posaditi jer tu nemam prostor za nešto drugo, tek da si složim male brajdice a Izabela mi je super sorta, koja mami i svojim okusom i mirisom.
Još jednom najsrdačnije Vam se zahvaljujem! Pozdrav, Jadranka

Odgovor za Jadranku iz Švedske:
U prethodnom odgovoru smo vam ukratko opisali kako se vrši razmnožavanje loze ''ključićima'' te nećemo ponavljati. ''Ključiće'' ili jednogodišnje mladice promjera 1-1,5 cm i dužine 35-40 cm možete narezati na nekom od čokota sa brajde ili u vinogradu u zimi kada rozgva potpuno dozrije ili u proljeće prije kretanja vegetacije. Ako «ključiće» režete u zimu tada ih morate uskladištiti do sadnje, tako da ih zatrpate u umjereno vlažan pijesak kako nam se rozgva ne bi posušila. Prostorija gdje se drže ''ključići'' mora biti tamna i hladna (do 8°C) kako ne bi prijevremena potjerali spavajući pupovi (vegetacija kreće već na temperaturi od 11°C). ''Ključiće'' možete držati i u hladnjaku na temperaturi 2-4°C. Moramo vam napomenuti da je vodite brigu da spavajući pupovi na «ključićima» ne kreni jer u protivnim vjerojatno neće doći do zakorijenjavanja. Iz sigurnosti možete u svaku grabu posaditi dva ''ključića'', kako bi bili sigurni da će se barem jedan primiti. Neki stavljaju na dno grabe pijesak, iz razloga što on zadržava vlagu koja je neophodna da dođe do zakorjenjavanja. Ako ne možete nabaviti ''ključiće'' izabele slobodno se obratite nama. Naš kolega ima ispred kuće posađenu brajdu izabele pa će vam narezati par ''ključića'' koliko vam bude trebalo.

Pitanje: Pretok vina

Pozdrav iz Zadra! Crno vino koje držim u INOX bačvi pretočio sam početkom prosinca prošle godine. Da li je vino u tim bačvama potrebno opet pretočiti i kada, i utječu li vremenske prilike kod pretakanja vina (temperatura zraka, kišno vrijeme i sl.) na kvalitetu vina ? Unaprijed hvala. Nives iz Zadra

Odgovor:
Prvi pretok vina obično obavljamo u toku prosinca eventualno u siječnju u zavisnosti o ukupnoj kiselini i ostalim procesima koji se događaju u vinu.
Drugi pretok se vrši obično prije nastupa vrućina i to zatvoreno iz bačve u bačvu sa pumpom kako bi sačuvali aromu. Što se tiče vremena, pretakanje se ne bi smjelo vršiti neposredno prije kiše, iz razloga smanjenog tlaka zraka da se ne bi digao talog kao i gubljenja djela arome.

Pitanje: Upit o korovu i o nepoznatim kapljicama na izbojima bijelog pinota

Poštovani! Prvo pitanje: Molim Vas za pomoć. Šaljem Vam sliku nekog korova koji se proširio vinogradom pa me interesira o kojem korovu se radi, s kojim sredstvom se smije tretirarti, te kada je optimalno vrijeme za tretiranje.

Drugo pitanje: O čemu se radi na izbojima bijelog pinota. To sam primijetio već i prijašnjih godina, ali nisam obraćao pažnje na to. Zahvaljujem, Miro, Vinica kod Varaždina

Odgovor:
Što se tiče kapljica na rozgvi, radi se zapravo o fiziološkom procesu pogotovo u sušnom razdoblju koji se naziva gutacija («znojenje»). Dosta ljudi misli da se radi o jajašcima pauka. To vas ne treba zabrinjavati jer toga ima skoro u svim vinogradima.
Nažalost ne možemo vam odgovoriti o kojem se korovu radi. Ima ga u skoro svim vinogradima pogotovo onim koji su zatravljeni. Dotični korov možete suzbiti preparatima kao što su Herkules, Cidokor i sl.

Pitanje: chardonnay

Poštovani, često posjećujem Vašu stranicu, za sada ne poznajem bolju hrvatsku stranicu s takvom tematikom. No, želio bih dati ipak primjedbu, a koja se odnosi na opis organoleptičkih svojstava vina pojedinih sorata. Primjer kod Chardonnaya, ali nešto slično je i kod ostalih sorata, navodite "daje vino sa karakterističnim sortnim okusom" , ne navodite kakav bi to okus trebao biti, arome, na koju voćku ili na nešto drugo. Ovako, Vaši opisi su neodređeni, jer što nekom znači kad pročita za vino od neke sorte kako to vino ima karakterističan sortni okus. Dosta pratim i strane web stranice s ovom tematikom i tamo se može naći stvarno detaljan opis vina pojedinih sorata, posebno dobro to rade Nijemci . S poštovanjem, Darko

Odgovor:
U vinarskoj terminologiji uvedena su dva pojma za vino, a to su: Aroma ili miris sorte kao npr. traminac, sovinjon, muškat, a koji je karakterističan za pojedine sorte. Ako ste čitali pažljivo naše stranice tada ste mogli uočiti da posebno naglašavamo da samo tehnološki zrelo grožđe (sa najpovoljnijim odnosom šećera i kiselina) može izraziti svoju specifičnost sorte.
Drugi pojam je buke. Razlikujemo primarni, sekundarni i tercijalni buke kao produkti esterifikacije, djelovanjem kiselina i alkohola u procesu dozrijevanja vina. Primarni buke je rijeđe upotrebljavani naziv za aromu vina (sortni miris). U svakom broju časopisa «Svijet u čaši» možete naći detaljan opis vina pojedinih sorti. Morate znati da mi ovo radimo u svoje slobodno vrijeme, te smo vremenski ograničeni za detaljnija objašnjenja. Njemačke stranice koje spominjete su stranice Njemačkog zavoda za vinarstvo s kojima se mi ipak ne bi uspoređivali. To bi kod nas trebao raditi Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo.

Pitanje: Izabela i Muškat u Švedskoj

Lijepo bih Vas molila za odgovor na ovaj mail. Zanima me sorta grozda koje se u Varaždinskom kraju rijetko sad već nalazi, ljudi sa našeg brijega ga zovu Izabela, osebujnog je mirisa i grozde je slatko a bobice su krupne. Da li se to uopće može naći u prodaji. Koji su uvjeti uzgoja te loze, da li podnosi malo veće hladnoće, tj. duže zime i kraća ljeta. Javljam Vam se sa juga Švedske, temperatura zimi rijetko ide ispod -20 stupnjeva, većinom se zadržava do –5 do –7°C oko nule, zime su duže a ljeta kraća, sva vegetacija kasni oko mjeseca dana nego u sjeverozapadnom djelu Hrvatske, ljeta su topla i dosta vlažna, temperatura zna biti i preko +30 stupnjeva. Nalazimo se uz samo more koje na neki način doprinosi takvim klimatskim uvjetima pa nije hladno kao u drugim dijelovima Švedske. Zanima me koja vrste loze bi se mogla uzgojiti, prvenstveno me zanima ta Izabela a i Muškat i sve sorte koje imaju aromatičan miris i okus grozda i po mogućnosti krupnije bobice grozda. Sada živim u Švedskoj, tu nema uopće vinograda, u hrvatskoj sam se bavila amaterski vinogradarstvom i to sam zavoljela pa bi željela pokušati koju lozu i uzgojiti ovdje. Vidjela sam neke vrste loze za uzgoj u ovim krajevima ali imaju mali plod i nisu takvog mirisa ni okusa kao u našem podneblju. Zahvaljujem Vam unaprijed na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

Zaboravila sam dodati kad sam opisivala vremenske uvjete, da su dani puno duzi kod nas, u vrhuncu ljeta sunce izlazi oko 3 -3 i 30 h a zalazi oko 22 - 23 h. Recimo danas sunce izlazi u 5 i 40 a zalazi u 8 i 45. Tako da u ljetnim mjesecima sunce duže obasjava biljke nego kod nas, ne znam da li je to važno ali željela sam napomenuti. Isto tako zimi su dani puno kraci nego kod nas, tako da dan ponekad traje samo od 8 h do 16 i 30. Evo toliko, još jedanput Vam zahvaljujem. Jadranka

Odgovor:

Sorta ''IZABELA'' spada u direktno rodne hibride. Ne iziskuje veliku pažnju, jer je otporna na sve bolesti vinove loze. Dobro podnosi niske temperature.

Sinonimi: isabela blau, captraube, raisin du cap. Sorta vuče porijeklo od ''vitis labrusca''. Uvezena je iz Amerike u Njemačku 1823. godine. Koristi se uglavnom za uzgoj brajdi oko klijeti ili kuća. Lišće je veliko i dobro prekriva površinu (stvara hlad). Grožđe je specifičnog okusa i mirisa, koji mnogi vole.

Cjepovi se ne mogu kupiti u rasadniku, a sadnja se može vršiti zakapanjem ''ključića'' (jednogodišnja rozgva) direktno u zemlju ili jednogodišnjim korjenjacima na razmak od 1-2 m. Ako sadimo ''ključiće'' dužina šibe mora biti 35-40 cm. ''Ključić'' se reže 2 mm od donjeg pupa. Ostali pupovi koji su u zemlji se ''oslijepe''. Iznad zemlje ostaje jedan pup koji se ne a češće zalijevati dok ne puste korijenje. ''oslijepljuje''. Šibe treba češće zalijevati dok ne puste korijenje.

Vinifikaciju provodite na isti način kao i vinifikaciju plemenite vinove loze (vidi na našim stranicama članak ''Berba'' u pasusu - DOBIVANJE CRNIH I RUŽIČASTIH VINA).

Vino proizvedeno od ''izabele'' ne možemo svrstati u kvalitetna vina i ne smije se stavljati u promet. Možemo ga koristiti za vlastite potrebe. Pošto volite muškatne sorte preporučili bi vam da probate posadit nekoliko sadnica muškat otonela koji odlično podnosi niže temperature. Grožđe možete koristiti za konzumaciju i za preradu u vino ili sok.

Pitanje: Mošt kao sok i Prošek

Kao prvo želim Vas pozdraviti iz Pertha, W. Australije, i ujedno čestitati na prekrasnoj web stranici. Zaista je odlična, tim više meni, što mogu na svom materinskom jeziku naći nešto što me oduševljava čitajući. Pročitala sam pitanja od naših ljudi, kao i Vaše odlične odgovore. Čestitam Vam još jednom. Sad da Vas zamolim, ako bi mi mogli dati savjet, kako i na koji način mogu napraviti most da ostane tako za dugo vrijeme ili nas dalmatinski prošek. Isto tako, zamolila bih Vas dali imate ikakvih recepata za bezalkoholna pića.
Unaprijed vam se toplo zahvaljujem. Sa poštovanjem, Evica

Odgovor:

Kao prvo zahvala na komplimentima. Drago nam je da nas čitaju i naši ljudi u Australiji, te ćemo se truditi da i dalje budemo aktualni. Bilo bi nam posebno drago kada bi se svojim savjetima i iskustvom uključili i naši ljudi iz Australije koji se bave vinogradarstvom i vinarstvom, a koje bi mogli primijeniti kod nas u Hrvatskoj.

Što se tiče odgovora na vaše pitanje pokušat ćemo ukratko opisati pripremu mošta za konzumiranje i prošeka: Mošt je cijenjeno piće iz razloga što sadrži grožđani šećer (glukozu) koju organizam vrlo brzu usvaja. Vitamini i mineralne materije u moštu čine ga dragocjenim pićem. Važni sastojci mošta su amino i organske kiseline. Metode konzerviranja grožđanog soka moraju biti takove da ne djeluju štetno na ljudsko zdravlje s jedne strane, a s druge strane da ne mijenjaju organoleptička svojstva (boju, okus i miris).
Grožđe namijenjeno preradi u sok treba ispunjavati slijedeće zahtjeve: da je potpuno zdravo, zrelo (ali nikako prezrelo), između 15-17 % šećera i 5-8 g ukupnih kiselina na litru i da je prijatne sortne arome.
Sok od nedovoljno zrelog grožđa kiseline čine neharmoničnim, a i mirisne materije takvog soka nisu potpuno razvijene, dok sok od prezrelog grožđa sadrži dosta šećera, a mirisne i aromatične materije su obično izmijenjene. Za proizvodnju soka su pogodne muškatne sorte.

Prerada grožđa se obavlja uglavnom na sličan način kako je to opisano za spravljanje vina. Ovdje moramo obratiti veću pažnju na higijenu tokom prerade grožđa kao i na brzinu prerade. Postupak prerade grožđa u sok sastoji se od slijedećih radnji: pranje grožđa, muljanje i runjanje, cijeđenje grožđa (blago), taloženja mošta, bistrenje mošta, konzerviranje mošta, punjenje u boce i skladištenje.
Pranjem grožđa smanjuje se broj mikroorganizama, prije svega kvasaca koji se nalaze na bobicama. Oni su nepoželjni zato što u toku čuvanja soka mogu izazvati alkoholno vrenje mošta. Pranje možemo obaviti vodom, ali je bolje ako se ono izvede razrijeđenom otopinom sumporaste kiseline - ''sumpovina'' (H2SO3) ili kalijevog metabisulfita - ''vinobrana'' (K2S2O5) – i to otprilike 1 %-tnom otopinom. Ispiranje grožđa se nakon toga izvrši čistom vodom, te se grožđe ostavi kako bi se ocijedilo. Nakon toga pristupamo muljanju i runjanju (odstranjujemo peteljkovinu) grožđa. Zatim se pristupa blagom cijeđenju masulja i to tako da se samo prva frakcija dobivena cijeđenjem koristi za sok, a ostale frakcije koje se dobiju jačim cijeđenjem koriste se za spravljanje vina. Nakon što smo izvršili cijeđenje masulja pristupamo taloženju mošta.

Taloženje mošta provodimo na slijedeći način: Na svakih 100 l mošta dodajemo 20 g kalijeva metabisulfita (K2S2O5)- ''vinobran'' ili 1-1,5 dl 5%-tne sumporaste kiseline (H2SO3) - ''sumpovina''. Po našem mišljenju ''sumpovin'' je bolji od ''vinobrana'' jer ne sadrži kalij koji daje moštu neugodan miris. Po mogućnosti dodati 5 g C vitamina u prahu (aksorbinska kiselina). Budući se radi o moštu za konzerviranje, a da bi mošt što bolje i brže istaložili i izbistrili moramo koristiti led. Led nam pospješuje taloženje i bistrenje mošta. Led možete pripremiti tako da plastične flaše od Coca-cole ili soka napunite vodom i stavite u zamrzivač da se voda zaledi. Ako se radi o većoj količini mošta mogu se koristiti karnistri. Ukoliko uspijete sniziti temperaturu mošta na 5°C tada će se mošt istaložiti za otprilike 4-6 sati. Nakon što se mošt istaložio i izbistrio bistri dio mošta otočimo a talog bacimo. Taloženje mošta treba obaviti u plastičnim kacama ili inox bačvama.
Nakon što smo mošt odvojili od taloga u mošt se dodaje kalijev-sorbat ili sorbinska kiselina, i to 40-50 g na 100 l, uz prethodno rastvaranje u manjoj količini mošta.
Takav mošt držati na što nižoj temperaturi (idealno 10-15°C). Ako se radi o manjoj količini mošta možemo ga rastočiti u plastične ili staklene flaše. Čuvanje mošta na hladnom mjestu, pregled i redovno pretakanje u čistu posudu obavezni su iz razloga što se pojavom fermentacije mijenja ukus i miris na geraniol.

Neki vinogradari konzerviraju manje količine mošta tako što ga nakon sumporenja i taloženja rastaču u plastične flaše i stavljaju u zamrzivač, te tokom godine vade iz zamrzivača i otapaju onoliko koliko im je potrebno. Ovaj način nismo provjerili pa vam ne možemo nešto pobliže reći o tom postupku.

Što se tiče ''prošeka'' kvaliteta ovog vina ovisi o sorti grožđa, klimatskim uvjetima, kao i položaju na kojem se sade vinogradi iz kojih će se uzimati grožđe za ovu vrstu vina. Prošek se radi uglavnom od sorte maraština koja nakuplja puno šećera. Grožđe se bere u punoj tehnološkoj zrelosti sa što više sladora (preko 30%). Vrenje se obavlja na prirodan način bez dodatka kvasaca, kako autohtoni kvasac ne bi mogao razgraditi sav šećer u alkohol.

Danas se radi prošek sa dodatkom ugušćenog mošta kako bi se postigao osjećaj slatkog vina.
Položaji na kojima se uzgaja grožđe za prošek moraju biti strmi i skeletna tla (kamenita). Vrenje takvog vina traje dvije do tri godine uz pretakanje.

Pitanje: Uzgoj loze u Gradačcu, BiH

Pozdrav iz Gradačca, BiH, zovem se Damir, posjetio sam vašu Internet stranicu i jako me oduševila. Naime ja sam strastveni ljubitelj vina, a dakako i vinogradarstva, iako o tome bas ništa ne znam, te zato bih vas molio za malu pomoć, ja sam uspio isprintati sve sto je bilo na vašoj stranici, i da li je moguće pribaviti još priručnika, literature o tome kako postati uspješan vinogradar, kao sto rekoh živim u Gradačcu i posjedujem nešto malo zemlje i želio bih je iskoristiti kao vinograd . Inače ljubitelj sam crnih vina. S obzirom na klimu, želio bih da znam koju sortu grožđa bi bilo najbolje uzgojiti? Hvala unaprijed, pozdrav... Damir

Odgovor na pitanje:

Prije svega zahvaljujemo na komplimetu. Za vinogradarstvo i vinarstvo osim ljubavi potrebno je i stručno znanje, a znanje možete proširiti čitajući odgovarajuću stručnu literaturu. Iz vinogradarstva vam preporučamo knjigu ''Vinogradarstvo'' od prof. dr. Nikole Miroševića te ''Podrumarstvo'' od dipl. inž. Milorada Zoričića ili ''Praktično vinogradarstvo-vinarstvo'' od prof. dr. Licul-Premužić.

Ovog časa nemamo predodžbe da li se u vašem kraju uspješno uzgaja vinova loza. Da bi vam mogli dati konkretan prijedlog o izboru sorata vinove loze morali bi imati podatke o ukupnom broju sunčanih dana tokom godine, o količini oborina tokom godine, o nadmorskoj visini, podatke o tlu (pedološka analiza tla), te dali su česti rani i kasni proljetni mrazevi kao i podatke o ekstremnim temperaturama tokom godine. Vi trebate znati da pup vinove loze podnosi temperature tokom zime od –13°C do –15°C, rozgva od –18°C do –20°C, čokot od –25°C do –28°C, a korijen vinove loze –6°C. U fenofazi kretanja pupa pup može podnijeti od –4°C do –5°C, a početkom vegetacije do -2,2°C. Iz gore navedenog možete zaključiti dali vaše područje pogoduje uzgoju vinove loze. Trebali bi znati dali netko u vašoj okolini uzgaja vinovu lozu i koje sorte kako bi vam mogli preporučiti neke od sorata koje pogoduju za vaš kraj.

Ukoliko je klima vašeg kraja slična klimi sjeverozapadne Hrvatske možemo vam predložiti nekoliko kvalitetnih sorti vinove loze. Pošto ste ljubitelj crnih vina predlažemo vam frankovku koja je kasnija sorta pa je kao takva otporna na kasne proljetne mrazeve ili pinot crni (burgundac) koji je srednje kasna sorta. Od bijelih sorti bi vam preporučili graševinu, rajnski rizling kao kasne sorte, sauvignon kao srednje kasna sorta ili chardonnay kao rana sorta.

FRANKOVKA:
Agrobiološka svojstva: Frankovka je bujna sorta, kretanje vegetacije je kasnije. Mladica je jaka duga s dugim internodijima. Prikladna je za uzgajanje u različitim uvjetima tla i položaja. Na nižim položajima vino je lagano slabo obojeno. Na obrončastim povišenim položajima uz dobar prirod daje vino vrlo dobre kakvoće.
Organoleptička ocjena vina: Vino je intenzivne rubin crvene boje, srednjeg ekstrakta, osjeća se okus na zeleno. Potpuno dozrelo i odležano vino razvija karakteristični sortni okus i miris i predstavlja proizvod dobre kvalitete među crnim vinima kontinentalnog vinogradarskog područja.

PINOT CRNI:
Agrobiološka svojstva: Trs je srednje bujnosti, kretanje je srednje kasno; mladice su jake, internodi srednji i kratki. Prikladan za različita tla, ali ne odgovaraju previše plodna i vlažna tla; uspijeva dobro u uvjetima umjerene klime, na dobrim položajima.
Organoleptička ocjena vina: Vino Pinota crnog je visoke kvalitete bez obzira da li je prerađeno u crno ili bijelo vino. Kao crno daje izvrsno vino koje je prikladno za starenje. Kao bijelo vino služi za proizvodnju pjenušca, a karakteristično je po izraženom bukeu.

GRAŠEVINA:
Agrobiološka svojstva: Trs je srednje bujnosti, kretanje vegetacije je kasnije, mladice su vitke, internodi srednje dugi, vegetacija je uravnotežena. Prilagođena je za različite tipove tala, zahtjeva dovoljne količine Mg, naročito odgovaraju povišeni brežuljkasti tereni i topla klima.
Orgnoleptička ocjena vina: Vino graševine je slamnatožute boje, izraženog mirisa, suhog okusa, srednjeg sadržaja alkohola i ekstrakta, ugodno gorkasto i već kao mlado vino razvija sortni miris i aromu istaknute svježine.

RIZLING RAJNSKI:
Agrobiološka svojstva: Sorta je dosta bujna, kretanje vegetacije u srednje doba; mladica je debela, jaka, vegetacija je često iznad optimalne i može izazvati rehuljavost. Traži brežuljkaste prozračne položaje, dobru ekspoziciju i lagana tla.
Organoleptička ocjena: Vino je izvrsne kvalitete, slamnato-žute boje sa zelenkastim odsjajem, suho, aromatično i mirisno svježe.

SAUVIGNON:
Agrobiološka svojstva: Trs je bujan, kretanje vegetacije je u ranije srednje doba; mladice gusto zbijene, kratkih internodija s jakim razvojem zaperaka. Sorta je prikladna za različita tla, ako nisu previše plodna i vlažna, niti s velikim sadržajem vapna na kojima se pojavljuje kloroza. Traži dobre položaje i ekspozicije i dosta suhu i toplu klimu.
Organoleptička ocjena vina: Vino Sauvignona je intenzivno aromatično, ali nježno, elegantno, mekano i baršunasto, žutoslamnate boje sa zelenim odsjajem. Ako se koristi za miješanje, znatno popravlja vina sorata neutralnih svojstava.

CHARDONNAY:
Agrobiološka svojstva: Trs je, bujan, vegetacija kreće vrlo rano pa treba izbjegavati položaje izvrgnute kasnim proljetnim mrazevima. Mladice su bujne, internodi kratki, vegetacija uravnotežena. Uspijeva na raznim tipovima tala i raznim klimatskim uvjetima ali ne odgovara prevelika vlažnost. Vrlo je otporan na klorozu.
Organoleptička ocjena vina: Daje vino sa karakterističnim sortnim okusom, slamnato-žute boje sa zlatim odsjajem istaknutih mirisa i arome, puno, ugodnog sadržaja kiseline i alkohola. Vrlo je dobro vino za proizvodnju pjenušca. Križanjem može znatno povećati kvalitetu neutralnih vina.

Pitanje: Neskladno, kiselkasto, vodnjikavo vino

Poštovani,
Imam 250 l bijelog vina napravljenog od različitih sorti grožđa (većinom bijela brajda i maraština) iz starog vinograda. Mošt je imao 17,5 % šećera, vino sada ima 7,5 g/l titracijskih kiselina, 15 mg/l slobodnog SO2, 125 mg/l ukupnog SO2. Imao sam problema s početkom vrenja (kasnilo je 8 dana) pa sam po savjetu enologa dodao još kvasca i hrane za kvasac, kad je vrenje počelo bilo je jako burno. Vino je prilično neskladno, kiselkasto, vodnjikavo i prilikom točenja jako pjeni. Zašto vino pjeni i da li se može što popraviti?
Pozdrav iz Zadra!

Odgovor:

Rezultati analize vašeg vina su u redu, ali nedostaje podatak o hlapivoj (octenoj) kiselini. Taj podatak je važan iz razloga što je kod mošteva i mladih vina koji sadrže do 0,8 gr/l hlapive kiseline još moguća naknadna fermentacija (vrenje). Za vina koja sadrže više od 0,8 gr/l hlapive kiseline ukazuje na to da je vino kontaminirano sa mliječno octenim bakterijama. Kod takvih vina nije preporučljivo vršiti naknadnu fermentaciju, jer neprevreli šećer može umjesto da pređe u etilni alkohol, preći u mliječno kiselo vrenje (zavrelicu) pa vino može poprimiti miris i okus po kiselom zelju.
Pošto nemamo podataka o neprovrelom šećeru i hlapivoj kiselini u vašem vinu ne možemo pouzdano znati dali se radi o naknadnoj fermentaciji prostalog šećera ili o još nedovršenoj razgradnji jabučne kiseline (malolaktičko vrenje). Za pretpostaviti je na osnovu rezultata ukupne kiseline i niskoj dozi slobodnog sumpora da se radi o malolaktičkoj fermentaciji. Taj proces je prirodan i ne treba vas zabrinjavati. Nakon što prođe taj proces vino treba sumporiti (preporučamo sumpovin 50ml/hl) i pretočiti. Nije suvišno da vam preporučimo pogledati članak ''Berba'' na našim stranicama te usporediti vaš postupak prerade grožđa sa postupkom u članku.
Ako nakon provedenog pretoka niste zadovoljni okusom vašeg vina možete ga kupažirati (miješati) sa nekim kvalitetnijim vinom.

Pitanje: Miris na kiseli kupus

Molim vas da mi odgovorite zašto mi samotok ima miris na kiseli kupus, te kako postupiti da se to eliminira. Hvala Dinko

Odgovor:

Pitanje je vrlo jasno. Radi se o bolesti vina zavrelica, odnosno mliječno octenom vrenju, koje se najčešće događa kad su u pitanju vina koja nisu do vremena prvog pretoka (listopad, studeni) do kraja prevrela.
Naknadnim vrenjem (refermentacijom) djelovanjem octenih bakterija neprevreli šećer, umjesto da pređe u etilni alkohol, prelazi u mliječno octenu kiselinu koja se osjeti na okus i miris kao kiseli kupus.
Očito da ste negdje pogriješili u preradi grožđa (pogledajte članak BERBA). U vašem slučaju vino treba oštro sumporiti sa najmanje 30 gr/hl vinobrana ili 3 dl/hl sumpovina da se unište uzročnici mliječno kiselog vrenja. Zatim po mogućnosti dodati 5gr/hl tanina (kupiti u ljekarni humane medicine). Dodati 50-100 gr/hl vinske kiseline i aktivni ugljen (granukol) 50-60 gr/hl koji oduzima strane okuse i mirise zavisno od intenziteta mirisa.
3-5 dana nakon toga slijedi bistrenje sa želatinom (7 gr/hl) i silflokom (75 ml/hl). Ako ne možete nabaviti silflok možete koristiti bentonit (pentagel) 50gr/hl. Kad se vino očisti pretočiti u čistu bačvu koju ne treba sumporiti.
Od takvog vina bez obzira na ovaj postupak ne možemo očekivati kvalitetu kakva bi trebala biti, pa zbog toga moramo vino kupažirati (miješati) sa zdravim vinom koje ima dovoljno kiseline da se popravi okus. Omjer vina morate sami utvrditi pokusom te odabrati onaj omjer koji vam organoleptički po okusu i mirisu odgovara.
Uzmu se tri flaše od litre. U prvu se stavi 7 dl liječenog vina i 3 dl zdravog vina, u drug flašu 8 dl liječenog vina i 2 dl zdravog vina a u treću flašu 9 dl liječenog vina i 1 dl zdravog vina. Vino se ostavi 3-5 dana da se sljubi te se onda proba i utvrdi najpovoljniji omjer za kupažu. Dalje je stvar matematike. Bačva u kojoj držite takvo vino mora biti do vrha puna ili ako je otpražnjena stavi se vazelinskog ulja otprilike 3 dl na sto litara praznog prostora.

Pitanje: Strojna obrada u vinogradu

Poštovani, javljam se iz Negotina i molio bih da mi odgovorite na neka pitanja. Planiram posaditi vinograd, pa me interesira postupak sadnje novog vinograda i koji sve radovi postoje što se tiče obrade zemljišta? Da li postoji mogućnost strojne obrade, između čokota umjesto ručnog okopavanja i koliko je to uspješno u suzbijanju korova? Puno hvala! Saša iz Negotina.

Odgovor:

Ukoliko planirate sadnju vinograda ove godine, a niste proveli sve pripremne radove onda ste zakasnili za ovu godinu. Sve što vas zanima o podizanju mladog vinograda i pripremnim radovima oko sadnje možete naći na našim stranicama ako pažljivo pročitate slijedeće članke:
''Vinogradar zimi'', ''Uzimanje uzoraka tla za analizu'', ''Važnost gnojidbe u vinogradu'', ''Izbor najbolje podloge vinove loze'', ''Čuvanje i priprema lozinih cijepova za sadnju'', ''Sadnja vinove loze''.
Mogućnost strojne obrade između redova i čokota postoji. Prvo morate sadnju prilagoditi stroju kojim ćete vršiti obradu. Danas postoje strojevi koji vrše sadnju uz pomoć lasera (ovih dana u Križevcima Badel-vinoprodukt u svojim vinogradima vrši takovu sadnju). Strojevi koji vrše obradu zemlje između redova i čokota mogu se nabaviti u Italiji. Stroj se zove ''dekavejonez''. Stroj omogućuje da se sa obje strane obavi i obrada između redova i čokota. Naravno naglašavamo još jednom da razmak između redova moramo prilagoditi širini stroja.

Pitanje: Kuhano vino

Molim Vas odgovorite mi što se u vinu događa (biokemijski) prilikom njegove termičke obrade? Dali se alkohol gubi !? ili se razvijaju neki štetni (po zdravlje) spojevi? Koliko dugo treba vino kuhati - dok ne nestane pjena ili je dovoljno da samo zakipi? Sve me to zanima jer sam primijetila da mi crveno suho kuhano vino s mnogo cimeta pomaže prilikom prehlade ( 200 ml dnevno) i ne opija me kao ista količina normalnog vina, dakle čaša crvenog vina poslije ručka. Možda Vam se pitanje čini smiješnim, ali molim Vas odgovorite mi. hvala Željka

Odgovor:

Kod punjenja vina u boce prije dvadesetak godina koristila se tehnika punjenja tzv. termoliza tj. vino je moralo postići temperaturu 55°C prije punjenja u boce. U tom slučaju se ne gubi alkohol, iz razloga što je vrelište alkohola 78,3°C. Ali se dokazalo da ipak takvo vino gubi djelomično aromu i buke te se takav postupak napušta. Danas se koristi hladna sterilizacija tzv. Eka filtracija. Dakle iz ovoga je vidljivo da kuhanjem isparava alkohol. Kuhanjem se ne razvijaju štetni spojevi za zdravlje. Dovoljno je da vino zakuha te da s tim ispari alkohol budući da on hlapi na 78,3°C, kao što smo gore naveli, a znamo da voda vrije na 100°C. Kao što je poznato kuhano vino se pije u zimskim mjesecima pa i za liječenje prehlada. Vidimo da vas zanima tehnologija vina pa vam preporučamo da nabavite knjigu ''Tehnologija punjenja vina u boce'' od dipl. inž. Šantek Miljenka gdje ćete naći nešto više o ovom što vas zanima.

Pitanje: Proizvodnja vina

Poštovani, imam nekoliko vinograda na Križevačkom području. Sorte koje uzgajamo su rajnski rizling, graševina i zeleni silvanac. Za sada proizvodim vino za svoje potrebe. Što je sve potrebno poduzeti da bismo mogli proizvoditi vino koje bi se plasiralo na tržište te da bismo dobili svoju etiketu. Kamo i kome se obratiti? Molim vas da mi odgovorite sto je sve potrebno učinit, kamo otići i koliki bi po prilici bili troškovi. S poštovanjem, Mirjana

Odgovor:

Prije svega drago nam je čuti da i na našem Križevačkom kraju ima ljudi koji su zainteresirani za uzgoj visokokvalitetnih sorti vinove loze.
Sve dok niste registrirani kao proizvođač grožđa odnosno vina vi ne možete vino deklarirati kao sortu već samo kao stolno vino. Da bi vino plasirali na tržište kao vino sa geografskim porijeklom, morate se obratiti laboratoriju hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo koji je ovlašten ispitni laboratorij za vina i jaka alkoholna pića Zagreb, Ljudevita Posavskog 4.

Pitanje: Guyot, Sauvignon i Traminac

Poštovani, kao prvo zahvaljujem na odgovoru. no, imao bih par pitanja u vezi Vašeg odgovora. Želim reci da smo mi išli na jednokraki guyot prvenstveno zbog veće kvalitete vina i zato jer želimo napraviti vrhunsko vino jer mislimo da je u tome budućnost hrvatske proizvodnje. dakle usredotočit ćemo se na proizvodnju samo visokokvalitetnih vina mi smo ovih dana i zasadili taj novi vinograd sortom chardonnay i to tako da smo razmak između trsova stavili na 70 cm, a razmak između redova je 180 cm. napominjem da smo se prije sadnje konzultirali u poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u Varaždinu i tamo su nam tako savjetovali. isto tako sam ja našao na Internetu dokument koji se zove "REZIDBA I UZGOJNI OBLICI PREPORUČENIH SORTI VINOVE LOZE U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ" koji je također izdao HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU, a nalazi se na Internet adresi http://www.agr.hr/hzpss/pdf/vvv11.pdf pa si ga tamo možete pogledati ako ga već niste vidjeli. Naime, u tom dokumentu također piše kao razlika između jednokrakog i dvokrakog guyota da je kod jednokrakog guyota kvaliteta priroda "odlične kakvoće" u suprotnosti prema dvokrakom gdje je prirod "dobre kakvoće". Isto tako se nismo rukovodili načelom da ako je većina vinograda zasađena dvostrukim guyotom da ćemo i mi zato to tako napraviti, već sam dugo vremena skupljao podatke kako iz knjiga i sa Interneta i to sa više stranih jezika.
Možda zbilja oblik sadnje nije jako bitan kod chardonnaya budući da velite da Vi u svojem vinogradu postižete zadovoljavajuću količinu šećera sa dvostrukim guyotom. U vezi s tim bih Vas molio za savjet u vezi sorata sauvignon i traminac. Kakav oblik kod njih primijeniti? molim Vas da mi još jednom odgovorite kako bi mi pojasnili još ove stvari koje me muče. Još jednom Vam zahvaljujem. Ivica iz Varaždina.

Odgovor:

Sa vama se apsolutno slažemo. Danas je intencija u svijetu da se ide na smanjenje prinosa kako bi dobili što veću kvalitetu vina.
Očito niste razumjeli dobro što smo vam htjeli reći kod dvokrakog uzgoja. Mi možemo postići isti broj pupova kao i kod jednokrakog uzgoja na taj način što ćemo umjesto dva lucnja ostavljati samo jedan na jednom kraku, a druge godine na drugom kraku, a čokot će nam vizualno ljepše izgledati. Budući da na dvokraku ostavljamo dva reznika sa 2-3 pupa veća je vjerojatnost da neće doći do smrzavanja svih pupova u slučaju mraza ili nekog drugog oštećenja (tuča, nametnici i sl.), za razliku od jednokrakog uzgoja gdje se ostavlja jedan reznik sa 2-3 pupa za slijedeću godinu, te nam se može dogoditi da nećemo imati mladice za slijedeću godinu u slučaju oštećenja pupova ili mladica. Iz vašeg pitanja se vidi da ste sadili na razmak od 70 cm čokot od čokota, pa je razumljivo da nećete ići na normalni dvokračni uzgoj sa dva reznika i dva lucnja ali ipak razmislite o ovom gore navedenom. Na vama je da se odlučite.

Evo što o sortama iz vašeg pitanja kažu naši susjedi Talijani:

CHARDONNAY BIJELI
Agrobiološka svojstva: Trs je, bujan, vegetacija kreće vrlo rano pa treba izbjegavati položaje izvrgnute kasnim proljetnim mrazevima. Mladice su bujne, internodi kratki, vegetacija uravnotežena. Uspijeva na raznim tipovima tala i raznim klimatskim uvjetima ali ne odgovara prevelika vlažnost. Vrlo je otporan na klorozu.
Uzgoj i rezidba: Prikladan je za različite uzgojne oblike kao i različite razmake sadnje osim previše uskih. Može se primijeniti kratki rez u južnim, a srednji i dugi u sjevernim krajevima. Treba za svaki kraj utvrditi optimalno opterećenje trsa rodnim pupovima.
Berba: Berbu treba vršiti vrlo rano ako se žele dobiti vina za proizvodnju pjenušca. Za određivanje točnog vremena berbe važno je kontrolirati sadržaj kiseline (ph) u vinogradu. Mehanizirana berba za Chardonnay je uspješna.
Organoleptička ocjena vina: Daje vino sa karakterističnim sortnim okusom, slamnato-žute boje sa zlatim odsjajem istaknutih mirisa i arome, puno, ugodnog sadržaja kiseline i alkohola. Vrlo je dobro vino za proizvodnju pjenušca. Križanjem može znatno povećati kvalitetu neutralnih vina.

TRAMINAC MIRISAVI
Uzgojni oblik i rezidba: Prikladan je za sisteme uzgoja srednje ekspanzije, za srednju ili dužu rezidbu. Zelenom rezidbom potrebno je regulirati raspored mladica da se izbjegne preveliko zasjenjivanje. Zbog zgusnute vegetacije donekle je otežana primjena integralne mehanizacije.
Berba: Dozrijevanje je ranije ili u srednje doba. Mehanizirana berba otežana je zbog zgusnute nepravilne vegetacije, smještaja grozdova i težeg odvajanja bobica od peteljčice.
Organoleptička ocjena vina: Vino je slamnatožute boje, s većim sadržajem alkohola, specifične arome, harmonično, mekano, vrlo fino.

SAUVIGNON BIJELI
Agrobiološka svojstva: Trs je bujan, kretanje vegetacije je u ranije srednje doba; mladice gusto zbijene, kratkih internodija s jakim razvojem zaperaka. Sorta je prikladna za različita tla, ako nisu previše plodna i vlažna, niti s velikim sadržajem vapna na kojima se pojavljuje kloroza. Traži dobre položaje i ekspozicije i dosta suhu i toplu klimu.
Uzgojni oblik: Sorta je prikladna za različite uzgojne oblike, traži relativno manje razmake sadnje, a najbolje odgovara srednji i dugi rez rodnog drva i dosta veliko opterećenje rodnim pupovima. Zbog bujnosti traži izvjesne pravovremene zahvate rezidbe u zeleno, prikladno vezanje radi dobrog smještaja mladica, što se može obaviti ručno ili strojevima.
Berba: Dozrijevanje je dosta rano. Strojna berba je dosta otežana. Zbog organoleptičkih komponenti i aromatskih tvari koje daju najveću vrijednost ovoj sorti preporuča se ručna berba, jer se tako izbjegava oštećivanje bobica u vinogradu kada se ona vrši pomoću strojeva.
Organoleptička ocjena vina: Vino Sauvignona je intenzivno aromatično, ali nježno, elegantno, mekano i baršunasto, žutoslamnate boje sa zelenim odsjajem. Ako se koristi za miješanje, znatno popravlja vina sorata neutralnih svojstava.
Zbog kontroverzi i dilema u svezi vašeg pitanja i našeg odgovora upućujemo vas da se obratite našem eminentnom stručnjaku doktoru Nikoli Miroševiću na Agronomskom fakultetu u Zagrebu sa preporukom agronoma Stipe Stipića.

Pitanje: Uzgoj Chardonnay-a

Poštovani, uskoro ćemo zasaditi novi mladi vinograd sortom chardonnay. Ono što me interesira je kako treba rezati u prvoj godini i da li uopće treba ili se to radi tek na proljeće druge godine. Isto tako me interesira i protiv čega špricati. Mi ćemo ići na uzgoj jednokrakim Guyotom pa Vas molim da i taj oblik opišete na Vašim stranicama uz već postojeći dvokraki.
Hvala unaprijed, Ivica iz Varaždina

Odgovor:

Prve godine puštamo sve potjerale mladice bez skidanja zaperaka i štucanja, kako bi se korjenov sustav što snažnije razvio. Istjerale mladice treba povezati uz kolac.

Mladim ovogodišnjim cijepovima treba posvetiti posebnu pažnju što se tiče zaštite od peronospore budući se ostale bolesti u pravilu rijetko javljaju.

Čim mladice potjeraju 10-15 cm prskamo sa kontaktnim fungicidima kao što su ''Ditan'', ''Poliram df'', ''Antrakol'' i sl. Prskanje ponavljamo u razmacima od 8-10 dana za spomenute preparate, bez obzira na prognoze antiperonosporne službe, iz razloga što su potjerale mladice blizu zemlje pa lako može doći do zaraze. Nakon 2-3 prskanja spomenutim preparatima dajemo prednost sredstvima na bazi bakra, kao što su, ''bordoška juha (caforo)'', ''kuprablau'', ''šampion'' i sl. Ako je vrijeme tokom ljeta kišovito dajemo prednost sistemičnim fungicidima kao što su, ''mikal», ''ridomil», ''rival», ''galben-c'' i sl., koji djeluju 12-14 dana, a da ih kiša ne ispere. Moramo posebno naglasiti da ne smijemo dozvoliti da nam peronospora napadne rozgvu i lišće mladog cijepa. Ako se to dogodi može doći do toga da nam lišće otpadne, a rozgva ne dozrije, pa može doći do smrzavanja rozgve tokom jeseni i zime. Da se to ne dogodi zaštitu moramo vršiti ako je potrebno do konca rujna.

Što se tiče formiranja čokota pretpostavljamo da želite ići na formiranje jednokrakog Guyota iz razloga smanjenja prinosa, kako bi dobili kvalitetnije vino. Naravno tada po logici moramo razmak sadnje smanjiti. Ako ste se odlučili na kvalitetu mi bi vam preporučili da ipak razmislite o uzgojnom obliku. Naime ako idete na uzgojni oblik dvokraki Guyot koji je danas najzastupljeniji u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, možete kombinirati rezidbu tako da naizmjenično svake godine na lijevom ili desnom kraku ostavljate samo jedan lucanj sa po 8-12 pupova i dva prigojna reznika sa po 2-3 pupa. Na taj način ćete dobiti po čokotu jedan lucanj i dva prigojna reznika, slično kao i kod jednokrakog Guyota, a formirani čokot će estetski ljepše izgledati.

Budući da ja imam mladi vinograd (šesta godina) posađen chardonnayom zapazio sam da je to jako bujna sorta, sa prilično debelom rozgvom , grožđe ranije dozrijeva (kalendarski od 10-30 rujna), a u najlošijim godinama postiže 18% sladora (naravno ako je provedena meliorativna i kasnija gnojidba tokom godina kako to propisi nalažu na osnovu analize tla ili iz vlastitog iskustva), ja bi vam ipak preporučio da idete na normalni dvokraki uzgoj sa dva lucnja (8-12 pupova) i dva prigojna reznika (2-3 pupa) i garantiram nećete se razočarati. Moja razmišljanja su da kod ranijih sorti koje postižu redovito puno sladora kao što su chardonnay, pinot i sl. ne treba ići na smanjenje uroda smanjenjem broja pupova po čokotu jer one i sa većim brojem pupova postižu dovoljno sladora za proizvodnju visokokvalitetnih vina. Druga je stvar kod kasnih sorata kao što su graševina i rajnski rizling koje u ovim našim krajevima nemaju dovoljno sunčanih dana da bi tehnološki dozrjeli, te se preporuča da smanjenim urodom pokušamo postići zadovoljavajuću kvalitetu vina. Moramo znati da se povećanjem sladora u grožđu smanjuje i ukupna kiselina u grožđu, pa treba imati i to u vidu. Chardonnay je sorta koja usprkos većem sladoru ima dosta kiseline koja nama u sjeverozapadnim krajevima Hrvatske odgovara zbog poznatih «gemišta» ipak treba paziti da nam ona ne padne previše. To je sorta kod koje ne treba brinuti da li će nakupiti dovoljno sladora već treba voditi računa da ne nakupi previše sladora kako ne bi pala ukupna kiselina. Naravno da bismo ovo mogli pratiti potrebno se snabdjeti određenim instrumentima kao što su refraktometar ili ekslov moštomjer za mjerenje sladora i instrumentarijem za određivanje kiseline u grožđu i vinu, te pratiti pred berbu šećer i kiseline u grožđu. Moram vam reći da sam ja u trećoj godini imao određeni urod koji sam pobrao 25. kolovoza. Grožđe je imalo 24% sladora. Od tog grožđa sam dobio vino sa 14,1% alkohola, ali je to vino osim što je imalo previše alkohola imalo premalo kiselina. Prošle godine sam brao sa 18% posto sladora i 7,1g/l kiselina i mogu vam reći da je vino izvrsno, ali ga je već malo, jer se svi zaletavaju na njega, pa ga je teško sačuvati.

I na kraju moramo vas upozoriti da se jednokraki Guyot primjenjivao kao uzgojni oblik samo u vinogradima formiranim uz kolac, a uz gustoću sadnje 80 cm čokot od čokota i red od reda koji se danas rijetko gdje primjenjuje.

Pitanje: Zaštita vinograda

Poštovani. Do sada sam vinograd prskao kombinirajući CUPRABLAU i CROMOSUL 80, te MIKAL FLASH i RUBIGAN EC . Zanima me koliko su ti preparati štetni za zdravlje, jer pretpostavljam da su oni prisutni u vinu koje se iz tog grožđa dobiva, te koji su preparati u tom smislu najmanje štetni za čovjeka. Čuo sam za Bordošku juhu pa Vas molim da mi napišete sve o zaštiti vinograda tim preparatom. Lijep pozdrav iz Zadra !

Odgovor:

Vaš komentar i pitanje su vrlo dobri, a može se reći i da ste donekle u pravu. Bordoška juha (smjesa galice i vapna) koristi se za zaštitu od bolesti i štetnika u vinogradarstvu preko sto godina i sa ekološkog gledišta pa i zdravstvenog, a uz poštivanje karence je najmanje štetna po zdravlje, iako se već danas piše i govori o ograničenju korištenja sredstava na bazi bakra od 4-5 kg na hektar godišnje. Sumporni preparati kao što je sumpor u prahu, močivi sumpor i slični koji se koriste u zaštiti vinove loze protiv pepelnice, grinja pa i crvenog pauka također su manje štetna u odnosu na sistemične preparate, kao što su mikal, rubigan i svi ostali sistemični fungicidi i insekticidi. Kontaktni fungicidi kao što je bordoška juha, kuprablau, šampion, sumpor u prahu i ostali su u odnosu na sistemične fungicide manje štetni jer su kontaktnog djelovanja te ih kiša lakše ispire, a pogotovo ako poštujemo karence i dozacije (manje su rezistentni).

Ako se odlučite na spomenute kontaktne fungicide morate imati u vidu da su oni kraćeg djelovanja (8-10 dana), pa prskanje morate provoditi češće. Nemojte se začuditi ako vam kažemo da je karenca za sredstva na bazi bakra 35 dana, što znači da sa prskanjem morate prestati najmanje 35 dana pred berbu grožđa kako bi grožđe sa zdravstvene strane za konzumiranje bilo u redu. Moramo naglasiti da nepoštivanje karence može biti uzrok zastoja vrenja.

Kao što je poznato da sistemični preparati ulaze kroz provodno staničje biljke u unutrašnjost biljke te kolaju njom, to su duže prisutni u biljci (perzistentni su). Prema tome možemo zaključiti da kod upotrebe sistemičnih pesticida u zaštiti vinove loze moramo se striktno pridržavati navedenih karenci u uputama.

Iz gore navedenog možemo zaključiti da u zaštiti vinove loze moramo raditi kompromise. Zbog toga vam preporučamo da prije cvatnje i neposredno nakon cvatnje date prednost sistemičnim pesticidima, kada je vinova loza u punoj vegetaciji, a što idemo bliže berbi dajemo prednost pesticidima kontaktnog djelovanja.

Pitanje: Flaširanje vina

Pozdrav!

Najprije bih uputio zahvalu na račun vrlo kvalitetne opsežne stranice. Zanima me kada je najbolje vrijeme za flaširanje vina, naime tek sam se počeo baviti uzgojem vinove loze pa sam još dosta neupućen u pogledu te discipline. Ostalo mi je još malo crnog vina pa bi ga htio flaširati, dva puta sam ga pretočio pa me zanima da li ga sada mogu flaširati? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru! Pozdrav od Damira iz Karlovca

Odgovor:

Flaširanju vina pristupamo tek kada je vino stabilno, a to znači:
- da je vino do kraja prevrlo,
- da je prošao biološki proces razgradnje jabučne kiseline (malolaktičko vrenje),
- da je prošao period niskih temperatura od -5 do -7o C u trajanju barem osam dana kako bi se istaložile soli vinske kiseline znane kao ''vinski kamen'', ''birsa'' ili ''srijež''.
Prije punjenja u najbližem laboratoriju ispitati vino na sadržaj ukupne i hlapive (octene) kiseline, te postotak alkohola i sadržaj slobodnog sumpora (zakonom dozvoljeno do 30 mg/l SO2 ). Budući su kompletne analize relativno skupe ako imamo manje količine vina, a ako smatrate da je vaše vino stabilno možete ga flaširati uz prethodno sumporenje (da bi postigli zakonom dozvoljenu i preporučenu količinu slobodnog sumpornog dioksida od 30mg/l treba na sto litara vina dodati 0,6 dl. sumpovina).
Iz vašeg pitanja nije poznato dali se radi o mladom vinu berbe 2002 godine ili starom vinu. Ako se radi o mladom vinu smatramo da nije uputno sada flaširati, sve dok ne prođu ovi procesi stabilizacije koje smo naveli. Trebali bi pričekati barem do konca travnja. Pošto se radi o crnom vinu pogotovo ne smijemo žuriti sa flaširanjem jer je jako važno da prođe biološki proces razgradnje jabučne kiseline. U pravilu crna vina pogotovo dalmatinska trebaju proći proces dozrijevanja u drvenoj bačvi barem 6-12 mjeseci.

Pitanje: Pipe za inox bačve

Poštovanje!

Na pipama sa unutarnje strane inox bačve (Letina) nakon pretoka primijetio sam tamni sloj oksida. Da li je to štetno za vino i kako to spriječiti? Zahvaljujem, Milan

Odgovor:

Vino koje dolazi u kontakt sa željezom poprima okus po metalu, a može poprimiti manu koja se manifestira kao zeleni, plavi pa i crni lom. Ako je inox posuda pod garancijom reklamirajte oštećenje. Ako nema garancije nabavite odgovarajuću pipu i zamijenite ju. Ako nije oštećena caklina probajte ju isprati pet postotnom otopinom limunske kiseline otopljene u vinu.

PITANJE: Kiselo vino

Poštovani, javljam se iz Sarajeva i molim Vas da mi odgovorite na jedno pitanje, mislim da bi odgovor mogao biti zanimljiv i drugim posjetiocima vaše stranice. Ove godine sam napravio oko 160 l crnog vina sa grožđem iz Čitluka. Sad kad sam ga degustirao čini mi se da je prekiselo, (nije se usirćetilo nego je baš prekiselo), pa Vas pitam što se može učiniti po tom pitanju. Pozdrav od Rusmira iz Sarajeva

ODGOVOR:

Na osnovu vašeg pitanja pretpostavljamo da ste prerađivali tehnološki nedovoljno zrelo grožđe. Nedozrelo grožđe pored vinske i limunske kiseline sadrži više jabučne kiseline koja moštu i vinu daju grubi okus po nedozreloj jabuci. U godinama kada grožđe ima višak kiselina prvi pretok provodimo tek onda kada je mošt do kraja prevrio, te kada je završen biološki proces razgradnje jabučne kiseline (malolaktička fermentacija). Razgradnja jabučne kiseline može trajati i do godinu dana. Takva vina je poželjno pretočiti kada prođe određeni period niskih temperatura (-5 do – 7°C) u trajanju barem osam dana kako bi se pod utjecajem niskih temperatura istaložile soli vinske kiseline poznate kao ''birsa'' ili ''srijež''. U ovakovim godinama mošteve sumporimo sa manjom količinom sumporaste kiseline ili vinobrana kako bi sačuvali gljivice i bakterije koje grubu jabučnu kiselinu pretvaraju u blažu mliječnu kiselinu koja otupi kiselost. Danas postoje enološki preparati koji nam pomažu u procesu razgradnje jabučne kiseline.

Kisela vina pretačemo vremenski od polovice prosinca pa do kraja siječnja. Ako vino i nakon provedenog prvog pretoka djeluje kiselo to se može ublažiti dodatkom kalcijevog karbonata (CaCO3), a kojeg možemo nabaviti u ljekarnama humane medicine (ne poistovjetiti sa soda bikarbonom). 67 g CaCO3 na sto litara vina skida jedan promil ukupne kiseline. Dozvoljeno je skidanje ukupno dva promila kiseline.

Preporučamo pročitati članak na našim stranicama (''Prvi pretok'', ''Biološko smanjenje kiselina ili malolaktičko vrenje'' i ''Hlapive i ostale kiseline u vinu'').

PITANJE: Gnojidba vinograda

Poštovani! Da li biste mi mogli dati savjet u vezi gnojidbe vinograda. Imam oko 700 panjeva frankovke. Vinograd je zatravljen. Dosada sam ga uglavnom gnojio preko lista da ne bi rasla i trava u vinogradu. Prinos mi se drastično smanjio pa me zanima kombinacija NPK ili nekog drugog gnojiva koja bi sada bila najpogodnija i u kojoj količini. Puno hvala! Pozdrav Antonio iz Osijeka

ODGOVOR:

Stvarnu količinu gnojiva bi mogli dati samo na osnovu pedološke (zemljišne) analize tla koje rade poljoprivredne stanice i poljoprivredni instituti. Ako ste u blizini Križevaca analizu možete napraviti u Višem gospodarskom učilištu u Križevcima (tel. 048-681-622). Na našim stranicama možete pročitati kako se uzimaju uzorci tla za analizu (vinogradarstvo-savjeti-''Uzimanje uzoraka tla za analizu'').

Smatra se da je jedno vinogradarsko tlo dovoljno opskrbljeno fosforom ako u 100 g suhog tla sadrži 15 mg P2O5 , a kalija K2O 50 mg. Što se tiče kalcija važno je znati da na kiselim tlima koja ne sadrže dovoljno kalcija treba provoditi kacifikaciju hidratantnim vapnom ili mljevenim kamenom, a na tlima koja sadrže više od 30% fiziološki aktivnog vapna treba saditi vinograde sa cijepovima na podlozi koja podnosi više od 30% fiziološki aktivnog vapna kao što je šasla X berlandijeri 41B, kako ne bi imali problema sa pojavom žućenja lišća odnosno klorozom.

Orjentaciono bez analize tla možemo vam preporučiti da na hektar vinograda treba dodati 600-800 kg NPK gnojiva formulacija 5:20:30 ili 7:20:30 i slične. Gnojidbu vinograda je najbolje obaviti u jesen nakon berbe navedenim formulacijama. Mi vam ipak savjetujemo da gnojidbu provedete čim to vremenske prilike omoguće. Gnojivo je preporučljivo unesti što dublje u tlo kako bi fosfor i kalij bili dostupni korjenovom sustavu, budući da znamo da fosfor i kalij teško prodiru dublje u tlo, pa nisu pristupačni korijenu. Pošto ste naveli u vašem pitanju da je vinograd zatravljen mi vam savjetujemo da ''štihačom'' ili nekim drugim alatom barem na tri mjesta oko čokota na udaljenosti 0,5-0,8 m od čokota zakopate 80-100 g NPK gnojiva gore navedenih formulacija. Pobliže upute o gnojidbi vinograda možete pročitati na našim stranicama (''Vinogradar zimi'' i ''Važnost gnojidbe vinograda'').

PITANJE: Hlađenje mošta pri vrenju

Sve pohvale za stranicu, odlična je. Molim Vas za savjet, iako momentalno odgovor nije aktualan. Iz rajnskog rizlinga sa oko 18,5-19 % sladora želio sam napraviti polusuho vino negdje malo iznad granice suhog, 6-8 g/l neprovrela šećera te sam nakon 8 dana nakon početka vrenja prema savjetu enologa sa Zavoda za vinarstvo u Zagrebu sumporio mošt sa 15 g/hl vinobrana i pritom mi je savjetovano da hladim mošt. To sam učinio tako da sam iz bačve mošt stavljao u demižone i demižone držao 10-ak sati u hladnjaku te natrag vratio u bačvu i tako nekoliko puta naizmjence. Moje je pitanje da li je taj postupak primjeren i da li postoji efikasniji način hlađenja mošta pri vrenju, a koji ne uključuje skupocjene strojeve odnosno naprave? Puno hvala! Živjeli! Željko Horvatić, Zagreb

ODGOVOR:

Ovaj postupak je u redu. Moramo vas upozoriti da vodite računa o slijedećem:
da u proljeće i ljeto kada su povišene temperature ne bi došlo do refermentacije (naknadnog vrenja) preostalog šećera u vinu moramo voditi računa o količini slobodnog sumpornog dioksida. Slobodni sumporni dioksid u vašem slučaju ne smije pasti ispod 30 mg/l. Preporučamo pročitati na našim stranicama (pitanja i odgovori - ''proizvodnja polusuhih vina'').

PITANJE: vinjak

Molim Vas da mi odgovorite koliko dugo i u kakvoj bačvi (nova, stara, hrastova ...) se čuva destilat pri proizvodnji vinjaka. Sve pohvale za odličnu stranicu, i samo naprijed. Slavko iz Iloka

ODGOVOR:

Pretpostavljamo da ste pročitali članak na našim stranicama o proizvodnji vinjaka. Ali ako niste ukratko ćemo vam to opisati.
Za proizvodnju vinjaka su najbolja vina dobivena od sorata koje sadrže dovoljno ukupnih kiselina kao što je žuti plavac, šipon, štajerska bjelina, kraljevina pa i župljanka (ne dolaze u obzir muškatne sorte i sorte sa izraženom aromom).
Vinjak je destilat vina. Hlapiva kiselina vina za proizvodnju vinjaka ne smije prijeći 1 gr/L. Destilacijom mladog vina započeti najkasnije do konca veljače odnosno nakon prvog pretoka (siječanj, veljača)
Vrhunski vinjak dobiva se zrenjem u drvenim hrastovim bačvama u kojima je barem jednom obavljena vinifikacija. Ako su bačve nove to bolje. Dozrijevanje vinjaka u bačvama mora vremenski trajati najmanje 3 godine, a poželjno je što duže kako bi vinjak bio što kvalitetniji. Ako ste kojim slučajem prije desetak god. prolazili pored Badelovoga podruma u Sv. I. Zelini mogli ste vidjeti drvene bačve u kojima je dozrijevao vinjak vani izložen suncu, što je poželjno za dozrijevanje vinjaka.

PITANJE: Vrenje mošta u betonskoj cisterni

Molim vas da mi odgovorite na nekoliko pitanja. Molim da mi odgovorite da li mogu betonsku cisternu obloženu keramičkim pločicama, zatvorenu s prozorskim oknom, koristiti za vrenje mošta. A ako ne čime bi bilo najekonomičnije obložiti je i istu koristiti. Koje bi negativnosti imalo bijelo vino dobiveno vrenjem mošta zajedno sa masuljem bez peteljkovine zatvorenim sistemom.
Hvala, Dinko iz Splita

ODGOVOR:

Cisternu možete koristiti za vrenje mošta s time da morate omogućiti izlaženje ugljičnog dioksida stvorenog vrenjem mošta iz cisterne te spriječiti pristup zraka moštu u cisterni. Pošto nemamo predodžbu kako ta cisterna izgleda ne možemo vam dati pobliže upute. U svakom slučaju otvor mora biti zatvoren i na njemu mora biti ugrađena tkz. vreljnjača da ugljični dioksid može izlaziti van, a zrak ne može ulaziti u cisternu.
Vino bi na okus bilo grubo, imalo bi jaču boju, trpkog okusa. Takva vina obično podliježu mani vina posmeđivanju (smeđi lom).

PITANJE: Vinobran u zimnicu?

Molim Vas da mi kratko odgovorite zbog čega se vinobran dodaje u zimnicu (kisela paprika i sl.), te dali je to štetno?
Veliko hvala. Željka iz Osijeka

ODGOVOR:

Vinobran kao konzervans i baktericid je apsolutno zdraviji od klasičnih konzervansa na bazi natrijevog benzonata.
Možda će vam biti dovoljno ako kažem da moja supruga godinama sprema zimnicu sa vinobranom ili sumpovinom.

PITANJE: Mladom vinu je ostao slatkast okus ...

Mladom vinu je ostao slatkast okus. Kako to riješiti tj. da taj slatki okus nestane? Unaprijed hvala. Valter

ODGOVOR:

Ako je vino slatkastog okusa prvo treba utvrditi refraktometrom koliko je ostalo neprovrelog šećera. Zatim moramo utvrditi zdravstveno stanje mladog vina. To se utvrđuje u laboratorijima poljoprivrednih stanica ili instituta, sa svrhom da utvrdimo kolika je hlapiva (octena) kiselina u dotičnom vinu.
Za suha provrela vina prema pravilniku o vinu ona je dozvoljena u granicama od 0,2 gr/l – 1,2 gr/l za bijela vina, za crna vina do 1,4 gr/l te za slatka desertna vina 2 gr/l.
Kad je u pitanju naknadno vrenje (refrementacija), osnovni preduvjet je da hlapiva (octena) kiselina ne prelazi 0,8 gr/l.
Zašto to naglašavamo?
Kada bi bez prethodne analize dotičnog mladog vina pa i mošta pokrenuli naknadno vrenje aktiviranjem taloga u kojem se nalaze zamrli a još uvijek aktivni vinski kvasci, a hlapiva (octena) kiselina prelazi 0,8 gr/l (kritična granica za naknadno vrenje) tada bi se moglo dogoditi da neprovreli šećer, umjesto da se pretvori u etilni alkohol pređe u mliječno octeno vrenje djelovanjem patogenih bakterija i gljivica, koje se nalaze u talogu.
U slučaju da hlapiva kiselina pređe prag od 0,8 gr/l takvo vino oštro se sumpori (15-20 gr/hl vinobrana), a naknadno vrenje aktivira se sa sulfitnim kvascem tj. kvascem koji može podnijeti veće doze sumpora. Takav kvasac možemo dobiti u Zavodu za vinarstvo.
Danas već postoje tkz. šeri kvasci koji mogu smanjiti sadržaj hlapive (octene) kiseline i na taj način se lakše pokreće naknadno vrenje.
Ako je konkretno u vašem mladom vinu hlapiva (octena) kiselina ispod 0,8 gr/l treba uraditi slijedeće:
1. odvojiti talog i mlado vino (talog i vino u posebne posude),
2. ako je podrum ili vino hladno ugrijemo 1/10 vina na temperaturu 35-40°C u emajliranom loncu (nikako ne u bakrenom),
3. talog koji smo odvojili u posebnu posudu dobro prozračimo prelijevanjem iz posude u posudu da upije što više kisika i na taj način pobudimo zamrle kvasce na razmnožavanje. Ako talog ima vonj na pokvarena jaja (H2S) tada ga moramo baciti. U tom slučaju koristimo selekcionirani vinski kvasac,
4. praznu bačvu dobro isperemo hladnom i toplom vodom bez sumporenja,
5. vratimo mlado vino u bačvu zajedno sa 1/10 ugrijanog vina,
6. vratimo talog u bačvu,
7. temperatura podruma za ovaj slučaj ne bi smjela pasti ispod 15°C,
8. kad mlado vino potpuno prevrije pretačemo ga uz prethodno sumporenje.

Pitanje: Dozacija zaštitnih sredstava

Iako se Vaša stranica uglavnom bavi kontinentalnim vinogorjima, a moj vinograd je u najjužnijem dijelu Hrvatske - u Konavlima, ipak sam redovan posjetitelj ove stranice. /O kvaliteti i svrsishodnosti stranice ne treba trošiti riječi./

Naime, lokalitet Konavoskog polja po svojim mikroklimatskim osobinama ima poprilično kontinentalnih obilježja:

- velika dnevna amplituda temperature (noć - dan),
- velika relativna vlažnost zraka u noćnim i jutarnjim satima (dugotrajne rose),
- potencijalna opasnost od mraza (slana) sve do druge polovice travnja,
- dostatna vlažnost tla tijekom čitavog ljeta itd.
Stoga se većina savjeta i preporuka može skoro doslovno primijeniti i na ovo područje.

PITANJE:

Listajući rubriku PITANJA & ODGOVORI u Vašem odgovoru na pitanje pod naslovom "sušenje vrškova loze" zapela mi je za oko rečenica:
"Ako ste koristili motornu prskalicu koncentraciju spomenutih pesticida niste smjeli povećati više od 2 - 3 puta." Znači li to da općenito kod upotrebe motorne prskalice treba koristiti koncentracije preparata veće od deklariranih?
Srdačan pozdrav i hvala.

ODGOVOR:

Sve dok se za zaštitu bilja koristila klasična prskalica na ručni odnosno vučeni pogon nije bilo većih odstupanja od dozacije tj. količine pesticida po jedinici površine.

Z A Š T O ?

Zato što se stečenim iskustvom u zaštiti vinograda uspješno koristila "Bordoška juha" (smjesa modre galice i vapna) u koncentraciji od 1 % tj. 1 kg na 100 litara vode uz utrošak vode 800 lit. na 1 ha površine odnosno uz utrošak 8 kg/ha modre galice. Ova doza efikasno je fungicidno štitila lišće, cvat i plod od peronospore. Ali uvođenjem u zaštitu vinograda motornih prskalica (leđnih "Solo", "Stihl" i sl., te vučenih i nošenih prskalica traktorom tzv. "Atomizera") potrošnja-utrošak vode smanjena je 2-5 puta. Da bi uz smanjenu količinu vode zadržali potrebnu dozaciju pesticida važno je znati da koliko smo puta smanjili količinu vode toliko puta moramo povećati koncentraciju, jer kada bismo sa 100 litara 1 %-tne "Bordoške juhe" "orosili" 1 ha površine vinograda to ne bi zaštitilo lozu od peronospore. Doza od 1 kg/ha nije dovoljna. Iskustveno i znanstveno je dokazano da 8-10 kg/ha može preventivno zaštititi list, cvat i plod od peronospore.

Neuspjeh u zaštiti loze često pripisujemo nepovoljnim vremenskim uvjetima ili se čuju prigovori da galica ili pesticid ne sadrži dovoljno aktivne tvari. Samo uz pomoć formule "K" i formule "D", kojima određujemo koncentraciju i dozaciju, možemo sa 100 %-tnom sigurnošću odrediti koncentraciju i dozaciju nekog pesticida. Prije nego navedemo konkretne primjere za izračunavanje objasnit ćemo razliku između ta dva pojma.

Koncentracija je količina nekog pesticida otopljena u vodi izražena u postotcima (tj. koliko litara, decilitara, mililitara, kilograma, dekagrama, grama ili miligrama treba otopiti u 100 l vode).
Dozacija je određena količina pesticida izražena u količini koja mora dospjeti i biti jednolično raspršena na jedinicu površine, bez obzira na količinu vode koja će se utrošiti za raspršivanje - nanošenje pesticida. Bez razlike da li se služimo formulom "K" ili "D" mora nam biti poznata:

- Dozacija u kg ili l,
- Koncentracija u %-tcima,
- Utrošak vode za 1 ha (utvrđujemo probnim testom ili po preporuci proizvođača pesticida).

Podatke o koncentraciji pesticida možemo naći u uputama, prospektu ili katalogu proizvođača. Često se uz koncentraciju navodi i podatak o dozaciji. Utrošak vode kao otapala za 1 ha površine moramo najčešće utvrditi testiranjem. Izuzetno tvornica navodi da na 1 ha površine moramo utrošiti određenu količinu vode. Tada treba brzinu hoda ili brzinu traktora, pritisak pumpe i sapnice prilagoditi tom utrošku.
Ako tvornica navodi izuzetno mali utrošak vode (50 l) moramo voditi računa da zbog visoke koncentracije raspršivač - orošivač na prskalici podesimo da otopinu orošava čim sitnijim česticama koje mjerimo u mikronima (50 - 200) jer će u protivnom velike kapi s visokom koncentracijom pesticida izazvati palež lišća, cvata i ploda.

P R I M J E R I

Vinogradar Vinko odlučio je u zaštiti svoje loze protiv peronospore koristiti POLIRAM DF u koncentraciji 0,25 % (prema uputama tvornice). Utrošak vode na 1 ha površine iznosio je 1000 l. Dozacija se traži formulom:

gdje je:
D = dozacija
K = koncentracija
U = utrošak vode na 1 ha
100 = faktor

Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi dozacija 2,5 kg na 1 ha. D = 0,25 x 1000/100 = 2,5
Vinogradar Martin odlučio je, kao i Vinko, u zaštiti loze protiv peronospore koristiti POLRAM DF poznate dozacije 2,5 kg/ha uz utrošak vode 1000 l/ha. Koncentracija se izračunava formulom:

Gdje je:
K = koncentracija
D = dozacija
U = utrošak vode
100 = faktor

Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi koncentracija 0,25 %. K = 2,5 x 100/1000 = 0,25.

Navodimo nekoliko primjera izračunavanja koncentracije i dozacije:

1. Kolika je koncentracija, ako je: D = 2,5 kg/ha U = 500 l/ha K = D x 100 U K = 2,5 x 100/500 = 250/500 = 0,5 %
Dakle, ako u 500 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 0,5 %.

2. Kolika je koncentracija, ako je: D = 2,5 kg/ha U = 250 l/ha
Opet imamo, ako uvrstimo K = 2,5 x 100/250 = 250/250 = 1 %.
Dakle, ako u 250 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 1 %.

3. Kolika je koncentracija, ako je: D = 2,5 kg/ha U = 125 l/ha
Opet imamo, ako uvrstimo K = 2,5 x 100/125 = 250/125 = 2 %.
Dakle, ako u 125 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2 %.

4. Kolika je koncentracija, ako je: D = 2,5 kg/ha U = 100 l/ha
Opet imamo, ako uvrstimo K = 2,5 x 100/100 = 250/100 = 2,5 %.
Dakle, ako u 100 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2,5 %.

POJEDNOSTAVLJENA VARIJANTA ZA ODREĐIVANJE DOZACIJE PESTICIDA I VODE BEZ KORIŠTENJA FORMULE

Veliki posjednici vinograda u zaštiti koriste prskalice kapaciteta više stotina litara. Oni će isto tako navedenim formulama izračunavati dozaciju i koncentraciju pesticida. Međutim da bismo vinogradarima koji posjeduju manje površine vinograda olakšali određivanje dozacije i koncentracije pesticida navodimo način kako to odrediti pojednostavljeno. U uputama - prospektu proizvođača navodi se da u zaštiti protiv peronospore treba koristiti bordošku juhu u dozaciji 2 kg/ha. Ako posjedujemo parcelu površine 500 m2 koliko trebamo otopiti galice da bismo zadržali dozaciju od 2 kg/ha? Dakle ako za 1 ha ili 10000 m2 treba utrošiti 2 kg ili 2000 g proizlazi da za 100 m2 treba utrošiti 100 puta manje jer je 10000/ 100 = 100. Dakle utrošak za 100 m2 je 2000/100 = 20 g pesticida. Za 500 m2 trebamo 20 x 5 = 100 g pesticida. Dozacija iznosi 100 g pesticida.

Količinu vode potrebnu za tretiranje površine 500 m2, bez obzira prskamo li klasičnom leđnom prskalicom ili motornom prskalicom, možemo ustanoviti testiranjem ili računanjem ukoliko je proizvođač dao preporuku o utrošku vode na 1 ha površine. Ako je preporučeni utrošak vode na 1 ha (10000 m2) tada ćemo za 100 m2 utrošiti 800/100 = 8 l, a za 500 m2 5 x 8 = 40 l. Dakle 100 g galice otopit ćemo u 40 l vode i tom otopinom prskati naših 500 m2 vinograda.

Za navedenu pojednostavljenu varijantu određivanja dozacije pesticida i vode preduvjet je da vinogradar utvrdi ukupnu površinu svog vinograda. To je moguće utvrditi na dva načina:

1. Da razmak između redova pomnožite sa razmakom između čokota u redu, a zatim pomnožite sa brojem čokota na toj parceli.
Primjer: red od reda je 2 m, a čokot od čokota je 1 m i broj čokota je 250: 2 x 1 x 250 = 2 x 250 = 500 m2

2. Ako nam je poznata površina parcele u ČHV (četvornim hvatima), pomnožimo to sa 3,6 (1 ČHV = 3,6 m2).
Primjer: površina parcele od 550 ČHV je: 550 x 3,6 = 1980 m2 ili zaokruženo 2000 m2.