PITANJA & ODGOVORI

Na vaša pitanja odgovara Stipe Stipić, dipl. inž.

Pitanje: Peronospora?
Poštovani, 11.07. špricao sam vinograd s Polyramom DF (0,25%), Switchom (0,1%) i Bumperom 25 EC (0,015). Jučer sam primijetio tragove peronospore na grožđu, ali ne i na lišću. Čime obaviti slijedeće špricanje?
Srdačan pozdrav, Stjepan P., Zagreb - ODGOVOR -

Pitanje: Savjet za prskanje

Poštovani, Molim Vas za savjet: kojim sredstvom prskati vinovu lozu protiv pepelnice, budući da sam ove sezone već četiri puta prskao sredstvom na bazi sumpora - Cosan. Naime u uputstvu piše da se njime smije prskati u jednoj sezoni najviše četiri puta.
I jedno pitanje: poštujući karence za pojedina sredstva, a uzimajući u obzir to da će i ove godine berba početi nešto ranije, kada bi po Vama trebalo obaviti zadnje prskanje. Naravno, za ranije sorte i za kasnije sorte. Po mojoj procjeni za ranije sorte bi trebalo prskanje završiti do 15 kolovoza, a kasnije 20 kolovoza. Hvala, Miro K., Vinica kod Varaždina - ODGOVOR -

Pitanje: Selekcionirana kultura kvasca za rakiju viljamovku; Sušenje voća

Poštovani, U vašem napisu o proizvodnji rakije viljamovke piše da je za alkoholno vrenje potreban selekcionirani kvasac. Molim vas da mi odgovorite gdje ga mogu nabaviti i pod kojim imenom.
Molim Vas da mi odgovorite kakao sušiti plodove kruške viljamovke, kada je brati i kako je pripremiti za sušenje
HVALA, Davor M. - ODGOVOR -

Pitanje: Protektivni ili sistemični preparati
Poštovani! Nedavno je u emisiji PLODOVI ZEMLJE u rubrici "SAVJETI" gospodin koji je govorio o zaštiti vinograda od sive plijesni, usput spomenuo i to da bi se u zaštiti od pepelnice i plamenjače trebali koristiti fungicidi sistemičnog djelovanja ukoliko se prska poslije kiše, a kontaktni ukoliko se zaštita vrši prije kiše. Moram priznati da meni kao "iskusnom" vikend-vinogradaru (tek se pet godina bavim vinogradarstvom i već sam naučio da se vino može napraviti i od grožđa) to baš nije najjasnije, s obzirom da sam negdje valjda pročitao ili čuo kako sistemike (ili kako se to u narodu kaže "ove malo jače preparate") kiša teže ispire. Šalu na stranu, ali kako ste valjda i sami zaključili "nemam pojma", pa bih vas molio da mi okvirno objasnite razliku između kontaktnih i sistemičnih preparata. Na vašim stranicama sam već pročitao ponešto o tome, nešto sam i čuo, vidio, "naučio" tako da bih ja iz tog stečenog nazovimo iskustva učinio upravo suprotno (prije nailaska razdoblja nestabilnog vremena upotrijebio bih sistemike, poslije kiše kontaktne).
Konačno da (više) skratim, moje pitanje(skraćeno) glasi: ZAŠTO SE PREPARATI SISTEMIČKOG DJELOVANJA TREBAJU UPOTREBLJAVATI POSLIJE KIŠE, A KONTAKTNOG DJELOVANJA PRIJE KIŠE?
Nadam se samo da nisam krivo čuo, ili da se gospodin nije zabunio. U tom slučaju molim vas samo okvirnu razliku između sistemika i kontaktnih fugicida.
Inače stanice su za svaku pohvalu, i meni kao laiku glavni su izvor što edukativnih, što informativnih sadržaja. A mislim da bi i oni koji sebe zaozbiljno smatraju iskusnim vinogradarima mogli tu svašta korisno naučiti i saznati. Ispričavam se ukoliko sam bio predugačak. DARKO iz Zagreba. - ODGOVOR -

Pitanje: Miris na kiseli kupus- pentagel
Poštovani, pročitao sam vaš odgovor na pitanje o mirisu vina na kiseli kupus i imao bi par zamjerki:
1. pentagel nije zamjena za sil flock
2. količina pentagela od 50 g/100 l neće pomoći (svaka doza veća od 25-30 grama nema funkciju zbog prezasićenja vina sa kolidima
3. količina naveden želatine (7 g/hl) ne predstavlja pravi podatak s obzirom da nije navedeno o kojoj (tip) želatini je riječ, kao što znate svaki proizvođač posebno priprema želatinu (razlika u atomiziranosti, te su njena svojstva različita) Sa poštovanjem, Nenad Bižić - ODGOVOR -

Pitanje: Cvatnja - prskanje - prognoza - ODGOVOR -

Pitanje: Palež na lozi

Pozdrav. Redovito pratim vaše stranice i stvarno su najbolje u Hrvatskoj s tom tematikom. Imam dva vinograda, jedan zasađen samo direktorom, drugi miješani, sorte frankovka, ?ametna crnina, kraljevina i dr. Tjedan dana nakon prskanja (Antracol + Cosan) na ponekim trsovima direktora (bijeli) pojavila se palež. Prvo sam mislio da je u pitanju plamenjača koja je zarazila trsove prije prskanja. No palež se pojavila samo na direktoru, a sortni trsovi, koji su puno osjetljiviji na plamenjaču, nisu zahvaćeni. Osim toga, na naličju listova nije bilo karakteristične bijele prevlake. Koristio sam koncentraciju Cosana 0.4%. Zapravo sam želio prskati sa 0.2% no došlo je do zamjene mjerica za doziranje. Ta koncentracija se inače preporučuje kad je već došlo do pojave pepelnice pa mislim da ne može biti prevelika. Navečer kad sam prskao temperatura je bila 20°C.
Pitanje 1: Uzima li se u obzir kod primjene močivih sumpora da temperatura na smije prelaziti 25°C prilikom tretiranja ili to vrijedi i drugi dan i sljedeće dane dok je preparat na listu?
Pitanje 2: Jesu li direktno rodni hibridi osjetljiviji na primjenu močivog sumpora od sorata? U isto vrijeme na sortnim trsovima i Izabeli nije bilo paleži.
Pitanje 3: Na nekim trsovima ubrzo nakon otvaranja pupova pojavile su se rupice na listovima, a neki listovi su bili i izobličeni. Palež je sada najjače zahvatila upravo te trsove. Mogu li ti simptomi biti posljedica namrznuća pupova, a palež je najviše zahvatila te trsove jer su bili u slaboj kondiciji? Ili je to neka bolest? Šaljem vam tri fotografije s paleži i jednu s izobličenim rupičavim listom.
Nadam se da nisam bio predug. Hvala na odgovoru. Krešimir iz Zagreba - ODGOVOR -

Pitanje: Izabela 2. put

Hvala Vam na odgovoru. Ja se nalazim u Helsinborgu i Oxie nije daleko od mene, to je kojih 50 km od mene, pokraj Malmö i klimatski uvjeti su gotovo isti. U odgovoru vidim da se trs Izabele ne može kupiti u rasadnicima, znači li to da samo kod ljudi koji imaju tu sortu u vinogradu i na proljeće kod rezanja treba uzeti trs i onda ga pokušati uzgojiti? Ako nije problem još mi odgovorite na to. Nemojte ovo shvatiti kao neku obavezu, ja bi voljela samo par trseka posaditi jer tu nemam prostor za nešto drugo, tek da si složim male brajdice a Izabela mi je super sorta, koja mami i svojim okusom i mirisom.
Još jednom najsrdačnije Vam se zahvaljujem! Pozdrav, Jadranka - ODGOVOR -

Pitanje: Pretok vina

Pozdrav iz Zadra! Crno vino koje držim u INOX bačvi pretočio sam početkom prosinca prošle godine. Da li je vino u tim bačvama potrebno opet pretočiti i kada, i utječu li vremenske prilike kod pretakanja vina (temperatura zraka, kišno vrijeme i sl.) na kvalitetu vina ? Unaprijed hvala. Nives iz Zadra - ODGOVOR -

Pitanje: chardonnay

Poštovani, često posjećujem Vašu stranicu, za sada ne poznajem bolju hrvatsku stranicu s takvom tematikom. No, želio bih dati ipak primjedbu, a koja se odnosi na opis organoleptičkih svojstava vina pojedinih sorata. Primjer kod Chardonnaya, ali nešto slično je i kod ostalih sorata, navodite "daje vino sa karakterističnim sortnim okusom" , ne navodite kakav bi to okus trebao biti, arome, na koju voćku ili na nešto drugo. Ovako, Vaši opisi su neodređeni, jer što nekom znači kad pročita za vino od neke sorte kako to vino ima karakterističan sortni okus. Dosta pratim i strane web stranice s ovom tematikom i tamo se može naći stvarno detaljan opis vina pojedinih sorata, posebno dobro to rade Nijemci .
S poštovanjem, Darko - ODGOVOR -

Pitanje: Izabela i Muškat u Švedskoj

Lijepo bih Vas molila za odgovor na ovaj mail. Zanima me sorta grozda koje se u Varaždinskom kraju rijetko sad već nalazi, ljudi sa našeg brijega ga zovu Izabela, osebujnog je mirisa i grozde je slatko a bobice su krupne. Da li se to uopće može naći u prodaji. Koji su uvjeti uzgoja te loze, da li podnosi malo veće hladnoće, tj. duže zime i kraća ljeta. Javljam Vam se sa juga Švedske, temperatura zimi rijetko ide ispod -20 stupnjeva, većinom se zadržava do –5 do –7°C oko nule, zime su duže a ljeta kraća, sva vegetacija kasni oko mjeseca dana nego u sjeverozapadnom djelu Hrvatske, ljeta su topla i dosta vlažna, temperatura zna biti i preko +30 stupnjeva. Nalazimo se uz samo more koje na neki način doprinosi takvim klimatskim uvjetima pa nije hladno kao u drugim dijelovima Švedske. Zanima me koja vrste loze bi se mogla uzgojiti, prvenstveno me zanima ta Izabela a i Muškat i sve sorte koje imaju aromatičan miris i okus grozda i po mogućnosti krupnije bobice grozda. Sada živim u Švedskoj, tu nema uopće vinograda, u hrvatskoj sam se bavila amaterski vinogradarstvom i to sam zavoljela pa bi željela pokušati koju lozu i uzgojiti ovdje. Vidjela sam neke vrste loze za uzgoj u ovim krajevima ali imaju mali plod i nisu takvog mirisa ni okusa kao u našem podneblju. Zahvaljujem Vam unaprijed na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

Zaboravila sam dodati kad sam opisivala vremenske uvjete, da su dani puno duzi kod nas, u vrhuncu ljeta sunce izlazi oko 3 -3 i 30 h a zalazi oko 22 - 23 h. Recimo danas sunce izlazi u 5 i 40 a zalazi u 8 i 45. Tako da u ljetnim mjesecima sunce duže obasjava biljke nego kod nas, ne znam da li je to važno ali željela sam napomenuti. Isto tako zimi su dani puno kraci nego kod nas, tako da dan ponekad traje samo od 8 h do 16 i 30. Evo toliko, još jedanput Vam zahvaljujem. Jadranka - ODGOVOR -

Pitanje: Mošt kao sok i Prošek

Kao prvo želim Vas pozdraviti iz Pertha, W. Australije, i ujedno čestitati na prekrasnoj web stranici. Zaista je odlična, tim više meni, što mogu na svom materinskom jeziku naći nešto što me oduševljava čitajući. Pročitala sam pitanja od naših ljudi, kao i Vaše odlične odgovore. Čestitam Vam još jednom. Sad da Vas zamolim, ako bi mi mogli dati savjet, kako i na koji način mogu napraviti most da ostane tako za dugo vrijeme ili nas dalmatinski prošek. Isto tako, zamolila bih Vas dali imate ikakvih recepata za bezalkoholna pića.
Unaprijed vam se toplo zahvaljujem. Sa poštovanjem, Evica - ODGOVOR -

Pitanje: Uzgoj loze u Gradačcu, BiH

Pozdrav iz Gradačca, BiH, zovem se Damir, posjetio sam vašu Internet stranicu i jako me oduševila. Naime ja sam strastveni ljubitelj vina, a dakako i vinogradarstva, iako o tome bas ništa ne znam, te zato bih vas molio za malu pomoć, ja sam uspio isprintati sve sto je bilo na vašoj stranici, i da li je moguće pribaviti još priručnika, literature o tome kako postati uspješan vinogradar, kao sto rekoh živim u Gradačcu i posjedujem nešto malo zemlje i želio bih je iskoristiti kao vinograd . Inače ljubitelj sam crnih vina. S obzirom na klimu, želio bih da znam koju sortu grožđa bi bilo najbolje uzgojiti? Hvala unaprijed, pozdrav... Damir - ODGOVOR -

Pitanje: Neskladno, kiselkasto, vodnjikavo vino

Poštovani, Imam 250 l bijelog vina napravljenog od različitih sorti grožđa (većinom bijela brajda i maraština) iz starog vinograda. Mošt je imao 17,5 % šećera, vino sada ima 7,5 g/l titracijskih kiselina, 15 mg/l slobodnog SO2, 125 mg/l ukupnog SO2. Imao sam problema s početkom vrenja (kasnilo je 8 dana) pa sam po savjetu enologa dodao još kvasca i hrane za kvasac, kad je vrenje počelo bilo je jako burno. Vino je prilično neskladno, kiselkasto, vodnjikavo i prilikom točenja jako pjeni. Zašto vino pjeni i da li se može što popraviti? Pozdrav iz Zadra! - ODGOVOR -

Pitanje: Miris na kiseli kupus

Molim vas da mi odgovorite zašto mi samotok ima miris na kiseli kupus, te kako postupiti da se to eliminira. Hvala Dinko - ODGOVOR -

Pitanje: Strojna obrada u vinogradu

Poštovani, javljam se iz Negotina i molio bih da mi odgovorite na neka pitanja. Planiram posaditi vinograd, pa me interesira postupak sadnje novog vinograda i koji sve radovi postoje što se tiče obrade zemljišta? Da li postoji mogućnost strojne obrade, između čokota umjesto ručnog okopavanja i koliko je to uspješno u suzbijanju korova? Puno hvala! Saša iz Negotina. - ODGOVOR -

Pitanje: Kuhano vino

Molim Vas odgovorite mi što se u vinu događa (biokemijski) prilikom njegove termičke obrade? Dali se alkohol gubi !? ili se razvijaju neki štetni (po zdravlje) spojevi? Koliko dugo treba vino kuhati - dok ne nestane pjena ili je dovoljno da samo zakipi? Sve me to zanima jer sam primijetila da mi crveno suho kuhano vino s mnogo cimeta pomaže prilikom prehlade ( 200 ml dnevno) i ne opija me kao ista količina normalnog vina, dakle čaša crvenog vina poslije ručka. Možda Vam se pitanje čini smiješnim, ali molim Vas odgovorite mi. hvala Željka - ODGOVOR -

Pitanje: Proizvodnja vina

Poštovani, imam nekoliko vinograda na Križevačkom području. Sorte koje uzgajamo su rajnski rizling, graševina i zeleni silvanac. Za sada proizvodim vino za svoje potrebe. Što je sve potrebno poduzeti da bismo mogli proizvoditi vino koje bi se plasiralo na tržište te da bismo dobili svoju etiketu. Kamo i kome se obratiti? Molim vas da mi odgovorite sto je sve potrebno učinit, kamo otići i koliki bi po prilici bili troškovi. S poštovanjem, Mirjana - ODGOVOR -

Pitanje: Guyot, Sauvignon i Traminac

Poštovani, kao prvo zahvaljujem na odgovoru. no, imao bih par pitanja u vezi Vašeg odgovora. Želim reci da smo mi išli na jednokraki guyot prvenstveno zbog veće kvalitete vina i zato jer želimo napraviti vrhunsko vino jer mislimo da je u tome budućnost hrvatske proizvodnje. dakle usredotočit ćemo se na proizvodnju samo visokokvalitetnih vina mi smo ovih dana i zasadili taj novi vinograd sortom chardonnay i to tako da smo razmak između trsova stavili na 70 cm, a razmak između redova je 180 cm. napominjem da smo se prije sadnje konzultirali u poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u Varaždinu i tamo su nam tako savjetovali. isto tako sam ja našao na Internetu dokument koji se zove "REZIDBA I UZGOJNI OBLICI PREPORUČENIH SORTI VINOVE LOZE U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ" koji je također izdao HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU, a nalazi se na Internet adresi http://www.agr.hr/hzpss/pdf/vvv11.pdf pa si ga tamo možete pogledati ako ga već niste vidjeli. Naime, u tom dokumentu također piše kao razlika između jednokrakog i dvokrakog guyota da je kod jednokrakog guyota kvaliteta priroda "odlične kakvoće" u suprotnosti prema dvokrakom gdje je prirod "dobre kakvoće". Isto tako se nismo rukovodili načelom da ako je većina vinograda zasađena dvostrukim guyotom da ćemo i mi zato to tako napraviti, već sam dugo vremena skupljao podatke kako iz knjiga i sa Interneta i to sa više stranih jezika.
Možda zbilja oblik sadnje nije jako bitan kod chardonnaya budući da velite da Vi u svojem vinogradu postižete zadovoljavajuću količinu šećera sa dvostrukim guyotom. U vezi s tim bih Vas molio za savjet u vezi sorata sauvignon i traminac. Kakav oblik kod njih primijeniti? molim Vas da mi još jednom odgovorite kako bi mi pojasnili još ove stvari koje me muče. Još jednom Vam zahvaljujem. Ivica iz Varaždina. - ODGOVOR -

Pitanje: Uzgoj Chardonnay-a

Poštovani, uskoro ćemo zasaditi novi mladi vinograd sortom chardonnay. Ono što me interesira je kako treba rezati u prvoj godini i da li uopće treba ili se to radi tek na proljeće druge godine. Isto tako me interesira i protiv čega špricati. Mi ćemo ići na uzgoj jednokrakim Guyotom pa Vas molim da i taj oblik opišete na Vašim stranicama uz već postojeći dvokraki.
Hvala unaprijed, Ivica iz Varaždina - ODGOVOR -

Pitanje: Zaštita vinograda

Poštovani. Do sada sam vinograd prskao kombinirajući CUPRABLAU i CROMOSUL 80, te MIKAL FLASH i RUBIGAN EC . Zanima me koliko su ti preparati štetni za zdravlje, jer pretpostavljam da su oni prisutni u vinu koje se iz tog grožđa dobiva, te koji su preparati u tom smislu najmanje štetni za čovjeka. Čuo sam za Bordošku juhu pa Vas molim da mi napišete sve o zaštiti vinograda tim preparatom. Lijep pozdrav iz Zadra!
- ODGOVOR -

PITANJE: Flaširanje vina

Pozdrav! Najprije bih uputio zahvalu na račun vrlo kvalitetne opsežne stranice. Zanima me kada je najbolje vrijeme za flaširanje vina, naime tek sam se počeo baviti uzgojem vinove loze pa sam još dosta neupućen u pogledu te discipline. Ostalo mi je još malo crnog vina pa bi ga htio flaširati, dva puta sam ga pretočio pa me zanima da li ga sada mogu flaširati? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru! Pozdrav od Damira iz Karlovca - ODGOVOR -

PITANJE: Pipe za inox bačve

Poštovanje! Na pipama sa unutarnje strane inox bačve (Letina) nakon pretoka primijetio sam tamni sloj oksida. Da li je to štetno za vino i kako to spriječiti? Zahvaljujem, Milan - ODGOVOR -

PITANJE: Kiselo vino

Poštovani, javljam se iz Sarajeva i molim Vas da mi odgovorite na jedno pitanje, mislim da bi odgovor mogao biti zanimljiv i drugim posjetiocima vaše stranice. Ove godine sam napravio oko 160 l crnog vina sa grožđem iz Čitluka. Sad kad sam ga degustirao čini mi se da je prekiselo, (nije se usirćetilo nego je baš prekiselo), pa Vas pitam što se može učiniti po tom pitanju. Pozdrav od Rusmira iz Sarajeva - ODGOVOR -

PITANJE: Gnojidba vinograda

Poštovani! Da li biste mi mogli dati savjet u vezi gnojidbe vinograda. Imam oko 700 panjeva frankovke. Vinograd je zatravljen. Dosada sam ga uglavnom gnojio preko lista da ne bi rasla i trava u vinogradu. Prinos mi se drastično smanjio pa me zanima kombinacija NPK ili nekog drugog gnojiva koja bi sada bila najpogodnija i u kojoj količini. Puno hvala! Pozdrav Antonio iz Osijeka - ODGOVOR -

PITANJE: Hlađenje mošta pri vrenju

Sve pohvale za stranicu, odlična je. Molim Vas za savjet, iako momentalno odgovor nije aktualan. Iz rajnskog rizlinga sa oko 18,5-19 % sladora želio sam napraviti polusuho vino negdje malo iznad granice suhog, 6-8 g/l neprovrela šećera te sam nakon 8 dana nakon početka vrenja prema savjetu enologa sa Zavoda za vinarstvo u Zagrebu sumporio mošt sa 15 g/hl vinobrana i pritom mi je savjetovano da hladim mošt. To sam učinio tako da sam iz bačve mošt stavljao u demižone i demižone držao 10-ak sati u hladnjaku te natrag vratio u bačvu i tako nekoliko puta naizmjence. Moje je pitanje da li je taj postupak primjeren i da li postoji efikasniji način hlađenja mošta pri vrenju, a koji ne uključuje skupocjene strojeve odnosno naprave? Puno hvala! Živjeli! Željko Horvatić, Zagreb - ODGOVOR -

PITANJE: vinjak

Molim Vas da mi odgovorite koliko dugo i u kakvoj bačvi (nova, stara, hrastova ...) se čuva destilat pri proizvodnji vinjaka. Sve pohvale za odličnu stranicu, i samo naprijed. Slavko iz Iloka - ODGOVOR -

PITANJE: vrenje mošta u betonskoj cisterni

Molim vas da mi odgovorite na nekoliko pitanja. Molim da mi odgovorite da li mogu betonsku cisternu obloženu keramičkim pločicama, zatvorenu s prozorskim oknom, koristiti za vrenje mošta. A ako ne čime bi bilo najekonomičnije obložiti je i istu koristiti. Koje bi negativnosti imalo bijelo vino dobiveno vrenjem mošta zajedno sa masuljem bez peteljkovine zatvorenim sistemom. Hvala, Dinko iz Splita - ODGOVOR -

PITANJE: vinobran u zimnicu?

Molim Vas da mi kratko odgovorite zbog čega se vinobran dodaje u zimnicu (kisela paprika i sl.), te dali je to štetno?
Veliko hvala. Željka iz Osijeka - ODGOVOR -

PITANJE: Mladom vinu je ostao slatkast okus ...

Mladom vinu je ostao slatkast okus. Kako to riješiti tj. da taj slatki okus nestane? Unaprijed hvala. Valter - ODGOVOR -

Pitanje: Dozacija zaštitnih sredstava

Iako se Vaša stranica uglavnom bavi kontinentalnim vinogorjima, a moj vinograd je u najjužnijem dijelu Hrvatske - u Konavlima, ipak sam redovan posjetitelj ove stranice. /O kvaliteti i svrsishodnosti stranice ne treba trošiti riječi./

Naime, lokalitet Konavoskog polja po svojim mikroklimatskim osobinama ima poprilično kontinentalnih obilježja:

- velika dnevna amplituda temperature (noć - dan),
- velika relativna vlažnost zraka u noćnim i jutarnjim satima (dugotrajne rose),
- potencijalna opasnost od mraza (slana) sve do druge polovice travnja,
- dostatna vlažnost tla tijekom čitavog ljeta itd.
Stoga se većina savjeta i preporuka može skoro doslovno primijeniti i na ovo područje.

PITANJE:

Listajući rubriku PITANJA & ODGOVORI u Vašem odgovoru na pitanje pod naslovom "sušenje vrškova loze" zapela mi je za oko rečenica:
"Ako ste koristili motornu prskalicu koncentraciju spomenutih pesticida niste smjeli povećati više od 2 - 3 puta." Znači li to da općenito kod upotrebe motorne prskalice treba koristiti koncentracije preparata veće od deklariranih?
Srdačan pozdrav i hvala. - ODGOVOR -

Pitanje: Proizvodnja polusuhog vina

Imate izvanrednu stranicu. Kako provesti vinifikaciju rajnskog rizlinga sa cca. 19% sladora, da se dobije polusuho vino sa postotkom neprovelog šećera od 8,5-10 g (neprovrelog šećera), na prirodan način (bez doslađivanja), vrenjem mošta na temperaturi mošta od 13-17°C. Koliko mora imati slobodnog sumpora za čuvanje. Podrum je sa malim temperaturnim razlikama (pod zemljom 2 metra sa izolacijama).

Da li je moguće provesti taloženje mošta kombinacijom prirodnog taloženja i pločastog filtra (ploče Seitz 900)

Sa poštovanjem! D. Levak, Krapina - ODGOVOR -

Pitanje: Sumpovin i Vinobran; Ulje u bačvi; Med za doslađivanje

Poštovani,

Zanima me koja je razlika između vinobrana i sumporovina i za koga bi se vi radije odlučili. Koliko treba uliti ulja za vino u bačvu cca. 300 l od rosfraja odnosno u bačvu drvenu, kako se orijentirati.

Osim toga molim Vas da mi objasnite kako mogu koristiti med prilikom doslađivanja mošta umjesto šećera
Hvala. Dinko iz Splita - ODGOVOR -

Pitanje: Bistrenje mošta – repeticija prva

Pozdravljam Vas, te se zahvaljujem na prijašnjem odgovoru.

Molim Vas da mi kažete dali je ovaj postupak kod bistrenja mošta dobar i dali mi Vi nešto posebno preporučate.

REDOSLIJED RADNJI:

1. Odmah nakon prešanja (u što kraćem roku) dodati sumpovin (100 ml/hl), ako je temperatura soka +15°C , a ako je temperatura do 15°C onda je dovoljno 75 ml/hl. To jako dobro izmiješati.

2. Odmah nakon toga dodati enzim LALLEMAND HC i to 0,5 g/hl.
Način pripreme enzima:
- Otopi potrebnu količinu enzima u 250 ml vode,
- Miješaj 3-4 minute da se omogući dobra topivost,
- Sada se ulije u mošt i jako dobro izmiješaj da se omogući homogenizacija enzima i mošta,
- Sada sve to skupa (nakon dobrog miješanja) treba odstajati 1-2 sata, kako bi se izvršila, razgradnja pektina.

3. Nakon toga uz jako dobro miješanje dodaješ MOST GELATINU i NaCalit. Može se to učiniti jedno za drugim a može i istovremeno.

Napomena;

- MOST GELATINA ide u količini 100 ml/hl i
- NaCalit ide u količini 100 ml/hl
Priprema NaCalit-a:
- Pomiješati u 3-5 dijelova vode ( 300 g NaCalit-a i 1-1,5 l vode). Ostaviti da nabubri i to u vremenu 6-12 sati (bolje 12 nego 6),
- Višak vode odliti, a talog dodati u mošt.

4. Po završetku bistrenja ( taloženja ) u vremenu 12-24 sata pretočiti mošt i dodati:
- Kvasce (20-40 g/hl, zavisno o temperaturi mošta i zraka)
- Hrana za kvasce FERMAID "E" i to 30 g/hl
- Šećer ako je potrebno

Napomena: Redoslijed pod brojem 4 nije važan.
Ovaj postupak bistrenja mošta dobiven je od jednog kako on za sebe voli reći priučenog podrumara, meni u istom postupku nisu poznati određeni pojmovi kao što su: enzim i hrana za kvasce, te nazivi kao što su: LALLEMAND HC, MOST GELATINU, NaCalit-a i FERMAID "E". Molim Vas da mi iste nepoznanice pojasnite?
Hvala ! Zlatko iz Bjelovara - ODGOVOR -

Pitanje: ukupni sumpor = vezani sumpor + slobodni sumpor

Pozdrav ! Moje pitanje je vrlo kratko.
Molim Vas da mi pojasnite što je slobodni sumpor, a što ukupni sumpor u vinu, te kako da preračunam koliko se dobije od 10 g vinobrana jednog a koliko drugog.
Hvala. - ODGOVOR -

Pitanje: Mjerilo za vino po Wagneru

Štovani, sve pohvale za lijepo oblikovanu web stranicu i korisne priloge i savjete. Molim za pomoć u slijedećem: dobio sam mjerilo za vino po Wagneru, ali ne znam kako ga koristiti. Pretpostavljam da se po nekoj formuli izračunava % alkohola.
Srdačan pozdrav, Dane Zorica Kaštela - ODGOVOR -

Pitanje: Taloženje mošta

Redovito pratim Vašu web stranicu i veoma sam zadovoljan sa njom. Pročitao sam sva pitanja i odgovore, međutim nisam našao odgovor na pitanje koje ću Vam postaviti pa Vas molim da mi, ako ste u mogućnosti, što prije odgovorite. Dali je dobro mošt taložiti u otvorenim kacama (uz prisustvo zraka) ili je potrebno mošt taložiti u zatvorenim bačvama bez prisustva zraka? Pozdrav iz međimurskog vinogorja! - ODGOVOR -

Pitanje: tamljenje mošta

Molim vas savjet u vezi mošta. Zbog neznanja o završetku vrenja pristupio sam ugrijavanju mošta u loncu na plinu do temperature 30-40 stupnjeva C , uzimao sam mošt dole i nadolijevao topli gore i tako digao temperaturu na 20°C (moštu). Prije je bila 14°C. Naknadno sam mjerio refraktometrom i izmjerio 5-6 neprov. šećera, radi se o netaloženom moštu. Primjećujem oksidaciju (tamljenje) što učiniti kako ne bi došlo do problema. - ODGOVOR -

Pitanje: Sumporenje masulja

Zanima me zašto se u pravilu uvijek savjetuje sumporenje mošta a ne masulja ? (navodi se da je jedno od glavnih zadaća sumpora njegovo antioksidacijsko djelovanje). Zar oksdacija ne nastupa već pri samom oštećenju bobice, odnosno pri muljanju? Puno Vam hvala, Tomislav - ODGOVOR -

PITANJE: Switch i Botritis

Poštovani !

Koliko dana traje zaštita za sredstvo Switch. Naime vinograd sam prskao 13. 08. sa navedenim Switch-om pa me interesira za koliko dana bi trebao ponoviti prskanje imajući u vidu karencu od 21 dan, kao i to da se on smije na istoj površini primijeniti najviše do dva puta, ali nigdje ne piše koliko dana traje njegovo djelovanje.

Pojašnjenje: koristeći neka sredstva piše da treba ponovnu zaštitu provesti za npr. 10-12 dana, dok to za Switch nigdje nisam mogao pročitati. Uz pozdrav Miroslav Krznar, Vinica kod Varaždina. Hvala - ODGOVOR -

PITANJE: vinski kvasac

Za poticanje fermentacije poslije taloženja koristim suhi vinski kvasac "Uvaferm" . Zanima me da li je prilikom pripreme dovoljno da isti bubri u toploj vodi 15-20 minuta te da se direktno doda u mošt za fermentaciju, kako je navedeno u uputstvu za upotrebu, ili je potrebno da se isti ulije u prokuhani mošt radi razvijanja kolonije kvasca pa tek onda da se doda određena količina u mošt radi fermentacije.
Unaprijed hvala. Pozdrav iz Virovitice. Robert i Josipa - ODGOVOR -

PITANJE: Izabela

Kako smo u zadnje vrijeme dobili smo više upita (od gospodina iz Osijeka i gospode Ivica Pavlak i Ivan Hloušek) vezano uz BRAJDE i sortu CRNA IZABELA i to o porijeklu i pravom imenu, o cjepovima i sadnji te kako dobiti dobro vino iz tog grožđa, danas Vam dajemo cjelovit odgovor. - ODGOVOR -

PITANJE: podloga Kober 5BB

Molim Vas da mi odgovorite kako uspijeva te koje su prednosti i koji nedostaci podloge KOBER 5BB za sortu RIZLING RAJNSKI na području Županije Bjelovarsko-Bilogorske? Hvala, Zlatko - ODGOVOR -

PITANJE: vino nakon rakije

Molim savjet za dovođenje drvene bačve u normalno stanje za prihvat vina, a u kojoj je prethodno držana rakija (kako se riješiti mirisa i okusa po rakiji). Unaprijed se zahvaljujem i srdačno vas pozdravljam, Krešimir Hrgar - ODGOVOR -

PITANJE: Uređenje podruma

Prije svega čestitam na izuzetno dobro kreiranoj stranici, a zanima me nekoliko idejnih rješenja oko estetskog i svrsishodnog građenja i uređenja vinskog podruma veličine 4 X 2,5 metara, h = 2,0 m. Važno mi je da mi ponuđene ideje budu funkcionalne spram veličine prostora i količine čuvanog vina ( oko 700 l u 4 bačve ) i udovoljavaju tehnološkim kriterijima čuvanja. - ODGOVOR -

PITANJE: Medna rosa

Puno pozdrava iz Zadra! Molim Vas da mi napišete sve o mednoj rosi na vinovoj lozi, s kojim zaštitnim sredstvom prskati vinograd protiv te bolesti (da li pomaže insekticid Mospilan 20 SP i u kojoj dozi), te koja je razlika između medne rose i medike.
Unaprijed Vam se zahvaljujem. - ODGOVOR -

PITANJE: Nepoznata sorta

Poštovani! Živim u Kaštel-Lukšiću kraj Splita. Uzgajam vinograd koji ima oko 2000 loza. Oko 1000 loza sorte bijelog grožđa kojeg u Kaštelima zovemo Vlaška. Ostali nazivi su Žutuja ili Prejica jer ima hvataljke kojima se čvrsto hvata za taklju ili žicu. Ta sorta je najzastupljenija u Kaštelima. Međutim u nikakvoj literaturi nema ni slova o toj sorti grožđa.
Imam knjige Miroševića, Sokolića, Bašića, Licula i najnoviju Hrvatska vina i vinari. Prošle godine sam pitao i dr. Edija Maletića (našao Zinfandel u Kaštelima) koji također nije znao za tu sortu.
Da li je to možda sorta Zlatarica bijela. Karakteristike sorte su: dozrijeva u II razdoblju (kraj kolovoza - početak rujna), redovito rađa, prinosi su oko 1 kg po trsu. Kod rezanja ostavljaju se po tri brka (bez mace) tako da grožđe prikuplja velike količine sladora redovito preko 20%. Unaprijed zahvaljujem!

ODGOVOR:

Žutulja je sorta koju tako nazivaju u imotskom kraju, što bi mogao biti sinonim za kujundžušu.
Crljenak prema našem ampelografu Stjepanu Buliću opisan je kao crljenak crni, crljenak runjavi crni i nizom drugih sinonima (mali crni, kupusar crni, oprljaš crni itd.). Ta je sorta zastupljena najviše u okolici Omiša i Splita.

Zanimljivo je napomenuti da se ista sorta u drugom kraju drukčije naziva pa je pitanje da li se zaista radi o jednoj ili više sorata. Promatranje fenofaza i uspoređivanje lista, grozda itd. nije pouzdan način. Potpun odgovor na to može nam dati DNK analiza, kao što je to učinjeno s ispitivanjem porijekla plavca malog, za kojeg je utvrđeno tim načinom da je nastao od roditelja crljenka kojeg u Kaliforniji zovu zifandel i dobričića jedne sorte koja se isključivo uzgaja na otoku Šolti.
S obzirom da se pretpostavlja da je crljenak autohtona dalmatinska sorta proizlazi da je iz Dalmacije stigla u Kaliforniju i tamo prozvana zifandel.

Na američkom kontinentu postoje brojne vrste i sorte vinove loze, a plemenitom vinovom lozom se smatra samo jedna vrsta europska koja se latinski naziva vitis vinifera l., pa je dosadašnje vjerovanje da je zifandel američka sorta ovim otkrićem opovrgnuto.

Što se tice naziva vlaška to prema Buliću odgovara sorti lasina crna koja se uzgaja u dalmatinskoj zagori, a vlaška bijela je za sada nedeterminirana (neopisana) sorta koja se uzgaja uglavnom u okolici Sinja i Vrlike.

Ove podatke koje smo gore opisali dobili smo od našeg eminentnog strucnjaka dipl. inž. Ivana Sokolića. Pobliže podatke o sortama možete naci u prvom hrvatskom vinogradarskom vinarskom leksikonu kojeg je autor gospodin Sokolić.

PITANJE: perlagonije

Poštovani! Imam perlagonije duplog cvijeta na balkonu koji gleda na jug. Redovito sam ih zalijevala i prihranjivala sa "Cvjetalom" za cvatuće biljke. Već dva tjedna pojavljuju se žuti lisni pupovi iz kojih izrastu potpuno žuti listovi, a broj cvjetnih pupova se reducirao. Ne vidim nikakve znakove napada gljivične bolesti ili štetnika.
Unaprijed hvala, Natalie Flegar iz Zadra. - ODGOVOR -

PITANJE: Podizanje vinograda

Poštovani, Imam mladi vinograd na području Križevaca, sorte su graševina i rajnski rizling. Vinogradu je sada druga godina. Iz mladica razvila su se dva reznika visoka oko 1 metar-1,20. Plan je da se u trećoj godini gornji formira na visinu trsa, a donji da se ponovo reže na jedan pup kao rezervni reznik. Moje pitanje je, da li smo pogriješili što uzgajamo dva reznika u drugoj godini ili smo pravilno postupili?
S poštovanjem, Mirjana Lasić - ODGOVOR -

PITANJE: Prskanje vinograda nakon tuče i zaštita od pepelnice

Poštovani! Tri dana nakon što sam prskao vinograd (MIKAL FLASH + RUBIGAN* EC), pala je obilna kiša i TUČA. Vinograd nije puno oštećen, no tragova tuče ima na lišću (rupice i smeđe točke na oko 30 % listova). Da li je vinograd potrebito ponovno prskati (odmah) ili su ova dva sredstva dovoljna da ga štite do slijedećeg prskanja (razmak od 14 dana).

U Vašoj prognozi za vinogradare (29. svibanj 2002.), za zaštitu od pepelnice nije spomenut preparat RUBIGAN * EC , koji ja inače koristim u kombinaciji sa MIKAL FLASH. Da li je taj preparat dovoljno učinkovit i može li razmak između prskanja s njim (u kombinaciji s MIKALOM ) biti 14 dana. Unaprijed hvala, Marin iz Zadra. Stranica Vam je Super !!! - ODGOVOR -

PITANJE: Sadnja novog vinograda

Poštovane gospodo! Nalazim se u Slavonskom Brodu, trenutno sam kupio 28 000 m2 zemlje pogodnih za vinogradarstvo i time se želim baviti. Ali došao sam do problema u odabiru sorte. Želio bih vašu pomoć, koje su sorte najbolje za naš predio i koje sorte ću moći plasirati na tržište.
Molio bih pomoć i u kupnji, gdje bih mogao nabaviti kvalitetan trs. Hvala ! Ivica - ODGOVOR -

PITANJE: sušenje vrškova loze

Poštovani! Ja sam jedan mali vinogradar iz Slavonije i imam problem u vinogradu na koji do sada nisam naišao. Do sada sam obavio 4 prskanja. Prvo prskanje sa crvenim uljem, sumporom i Thiodanom protiv grinja. Druga prskanja sam obavio s preparatima protiv plemenjače Merpanom te ponovo sa sumporom i Thiodanom. Neki dan sam primijetio u vinogradu da mi se vrškovi loze suše. Pogotovo novoizrasli listići. Izgledaju kao da su propaliti ili kao da ih je nešto izgrizlo. To se pojavljuje gotovo na svakom panju i na svakom vršku. Žao mi je što nisam u mogućnosti da vam to vizualno prikažem ali nadam se da će i ovaj kratki opis omogućiti da mi date kakav takav odgovor jer još nisam nigdje dobio odgovor na to pitanje. Molio bih vas ako me možete uputiti gdje da se obratim jer se ta bolest ili što već je drastično širi. Unaprijed zahvalan. - ODGOVOR -

PITANJE: "pucketanje" u vinu

Prvo da Vam čestitam na izvanrednoj Web stranici, samo tako nastavite. Imam litara graševinu koja ima odlična organoleptička svojstva, za koju sam dobio srebrnu medalju prije par mjeseci na ocjenjivanju u Virovitici.
Moje pitanje glasi: Zadnjih par tjedana u bačvi koja je puna do vrha nakon što je otvorim i prislonim uho na otvor čujem pucketanje u vinu, pa me zanima dali je to malolaktično vrenje ili je počelo naknadno vrenje neprovrelog šećera. Da naglasim da je vino i dalje bistro i ne osjetim neki posebni strani miris. Unaprijed zahvaljujem. Pozdrav od Roberta. - ODGOVOR -

PITANJE: višak preparata za zaštitu

Tokom špricanja zaštitnim sredstvima u većim količinama 300-400 l. ostane nam nešto materijala (npr. 50 l), da li je uputno pridodati isti materijal novom ili isti treba baciti.
Unaprijed zahvaljujemo. Pozdrav - ODGOVOR -

PITANJE: Bakar i tekuće gnojivo
Da li mogu prilikom zaštite vinove loze od peronospore s preparatom na bazi bakra (npr. Cuprablau) u isti miješati tekuće gnojivo za prehranu preko lista Folifertil ili neko drugo. Hvala, Ivan B. - ODGOVOR -

PITANJE: Mutno i smeđe vino
Prije nego li postavim pitanje, da Vam čestitam na izvrsnoj Web stranici, a pitanje glasi:"Moje bijelo vino se muti, i dobiva smeđu boju, dok mu je okus sličan okusu jabuke, isto je napravljeno od bijelog grožđa - Zlatarice, iz podneblja Pojezerja, u blizini Vrgorca, te Vas molim za savjet kako, s kojim preparatima i kada izvršiti bistrenje vina? Unaprijed zahvalan, Denis Ž. - ODGOVOR -

Pitanje iz Osijeka

Živim u Osijeku i želim posaditi vinovu lozu uz kuću pa me zanima koju sortu odabrati za ovo podneblje a da se ne treba puno prskati. Imam terasu na katu pa bi lozu pustio da natkrili i pravi hlad. Koliko loza posaditi za terasu 20 kvadrata. Strana je južna. Zanima me literatura gdje mogu pročitati kako rezati i održavati vinovu lozu.

unaprijed hvala! Executor - ODGOVOR -

Pitanje: Poštovane gospođe i gospodo Prvo primite moje čestitke na odličnoj web stranici jer sam konačno pronašao puno korisnih savjeta i uputa o vinogradarstvu i podrumarstvu na jednom mjestu. Kako sam vikend vinogradar/podrumar zanima me vaš savjet i uputa u vezi suzbijanja široko i uskolisnih korova u vinogradu, te nakon eventualnog uništavanja korova zatravljivanje bijelom djetelinom. Znam da bi problem korova najbolje riješio mehaničkom obradom, no za to na žalost nemam vremena, iz tog razloga još jednom Vas molim da mi preporučite sredstvo i tehnologiju upotrebe. Najzastupljeni korovi su: pirika i divlja mrkva.

Lijepi pozdrav i unaprijed hvala. Darko Nikl - ODGOVOR -

PITANJE: Cabernet franc i Merlot

Svaka čast, najbolji ste, što se tiče pitanja o uzgoja vinove loze i poslova oko podruma. Mene osobno interesira je li moguće uzgajati sorte Cabernet franc i Merlot u našem području.
Unaprijed hvala, te srdačan pozdrav, Ljubo iz Vrbovca - ODGOVOR -

PITANJE: Mutna rakija I i II i III
Zašto rakija (bijela šljiva) koja je pri destilaciji stavljana u istu posudu (plastičnu) i poslije odlagana u staklene posude istih zapremina na istome mjestu (razlika - jedna je posuda opletena a druga ne) ona rakija u neopletenoj boci se nakon nekog vremena izbistrila a ona u opletenoj i dalje je zadržala bijelo mutkastu boju. (ima li dnevno svijetlo neku ulogu u svemu tome ?) Da li se u kominu smije stavljati rastopljeni šećer u vodi i kojem omjeru , i još samo jedno, da li je pri destilaciji dobro ne odvajati bašicu nego je zajedno sa srednjakom (osim patoke) pustiti da ide "preko vode " gube li se laki alkoholi i ostali loši sastojci tim načinom.
unaprijed hvala, Mario

vinograd - ODGOVOR - , Z. Nestić - mišljenje , vinograd - ODGOVOR -

PITANJE: O sadnji crnih sorti grožđa....
Već neko vrijem pratim Vaše stranice na temu vinogradarstva. Odgovori koje sam tu pronašao na neka pitanja ponukali su me da Vam se obratim za savjet. Budući vinograd nalazi se na području Krapine. Želim posaditi između ostalih i sortu Cabernet Sauvignon. Međutim tu je nastao problem. U Pravilniku o vinu ne piše da je to preporučena odnosno dozvoljena sorta za moje vinorodno područje, dok iz drugih izvora saznajem da se može posaditi. Što mi Vi savjetujete da učinim?
Pozdrav! Nenad - ODGOVOR -

PITANJE: Kako se dobivaju pjenušava vina? Da li se mogu dobiti i od gotovih vina (traminca)? ODGOVOR -

PITANJE: Poštovanje draga gospodo! Živim na području Turopolja a tu mi je i vinograd. Taj vinograd nitko nije taknuo 30 god. i pošto sam ga dobio uhvatio sam se posla. Kompletnu površinu sam izregulao sa strojem prije dva dana i tu sam stao. Sada prikupljam savjete što sada činiti i kako najbolje pripremiti zemlju za nove sadnice. Ustvari ja trebam jako puno informacija, a većina ih se nalazi na vašim super web stranicama. Za sada me najviše interesira priprema zemlje i rupa za sadnice. Pozdrav svima vama od SAKIJA! I PUNO HVALA UNAPRIJED!!!!! - ODGOVOR -

PITANJE: Poštovana gospodo, U kućnoj radinosti sam napravio oko 80 litara vina, crnog i bijelog. Sada me interesira problematika čuvanja istog. Naime, nemam neki podrum koji bi mogao služiti za njegu, nego sve to stoji u garaži (u pletarama, zamotano u kartone i deke). Temperatura je u prosjeku dosta niska, vjerojatno oko 5-6 stupnjeva, nekada i niža, i sada ne znam kako se to odražava na formiranje vina. Ustvari, pitanje je ima li ikakvog smisla odležavanje ako se ne postižu preporučljive temperatura od 8-12 stupnjeva, ili to treba što prije potrošiti. Pozdrav od Rusmira - ODGOVOR -

PITANJE: Redovito pratim Vašu Web stranicu na kojoj dajete korisne savjete voćarima i vinogradarima. Vaša Web stranica je najbolje obrađena po pitanju ove tematike u Hrvatskoj. Pošto je sve veća zastupljenost sorata crnih vina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, molim Vas za savjete oko prvog pretoka i načina sumporenja crnih vina (u mom slučaju radi se o vinu od frankovke i merlota).
Zanima me u kojoj količini se crnom vinu smije dodavati vinobran ili sumpovin (navodno ti preparati skidaju boju crnom vinu ). Čuo sam za preparat "Pyrovin" koji je navodno vinobran namijenjen za sumporenje crnih vina.
Molim Vaše mišljenje o navedenome. Isto tako zanima me koliki je dozvoljeni sadržaj vezanog i slobodnog sumpora u bijelim i crnim vinima. Kolika je dozvoljena količina kiselina u bijelim i crnim vinima (sortnim, stolnim)? Unaprijed zahvaljujem! Dražen Krolo - ODGOVOR -

PITANJE: Dobar dan! Vašu adresu dobio sam sa stranice krizevci.net koju sam pregledao i nisam našao određene savjete koji su mi potrebni pa se nadam da će te mi vi moći pomoći.

Vlasnik sam oko 0,5 ha dvogodišnjeg vinograda, pretežito posađenog graševinom te chardonnay-om i frankovkom. Tijekom nevremena koje je zahvatilo moje područje (Moslavina) oštećena mi je ledom osnovna stabljika koju sam namjeravao ostaviti do visine uzgoja. Moje se pitanje odnosi na to da li ostaviti stare stabljike koje su uspjele zacijeliti, razviti nove ili ostaviti najjači zaperak na staroj stabljici. Prva žica na mi se nalazi na visini 90 cm. Unaprijed se zahvaljujem! Bimbo - ODGOVOR -

PITANJE: Poštovani! ...nažalost, došlo je do smjene generacije... dobio sam na skrb 25 god. star vinograd-plantažu u Podravini 1000 trsa: - 35% graševina - 15% slankamenka, - 5% štajerske belina, - 25% frankovka crna,- 5% crni game, - 10% traminac, - 5% chardonnay bijeli (novo sađeno star 2 god.)
Molim savjet: - koje sorte idu najbolje zajedno za bijelo, a koje za crno vino (nešto smo miješali i odtakali)?
- pošto je star vinograd dali bi bilo dobro saditi nove čokote npr. chardonnay, a da se uklopi kasnije sa ostalim sortama ili preporučate možda kakvu drugu sortu (bijelo, crno) za to područje (zemlja jaka miješana žutica-pijesak)? - ODGOVOR -

odgovori

Pitanje: Proizvodnja polusuhog vina

Da li je moguće provesti taloženje mošta kombinacijom prirodnog taloženja i pločastog filtra (ploče Seitz 900)

Sa poštovanjem! D. Levak, Krapina

Na ovo pitanje odgovara naš vanjski suradnik gosp. Ivan Sokolić

Odgovor:

Na upit gospodina D. Levaka iz Krapine kako se proizvode polu-suha vina možda ovaj odgovor stiže sa zakašnjenjem. Ipak, nadam se da će sa zanimanjem biti pročitan. Oni koji bi htjeli takva vina proizvoditi (s obzirom na tehničku opremljenost i ostale okolnosti) morati će puno poraditi.

Polu-suha vina proizvodila su se u prošlosti samo u sjevernim vinorodnim područjima, i to najčešće onda kada to proizvođači možda i nisu željeli. Obilje sladora u grožđu i niske temperature u vinogradu i u podrumima (jer se u pravilu bralo kasno tj. u tijeku druge polovice mjeseca listopada) uvjetovali su usporeno vrenje koje bi nerijetko i prestalo, pa su se u to doba čak preporučivale peći za grijanje podrumskih prostorija da se vrenje ne prekine. U klijetima, (koje u Njemačkoj, gdje je takva proizvodnja bila najviše zastupljena, nazivaju Kelterhaus) utjecaj vanjskih niskih temperatura još je prije dolazio do izražaja, pa se je u takvim godinama (kada su hladnoće ranije nastupile) skoro isključivo proizvelo polu-suho ili čak i polu-slatko vino. Za takva sjeverna područja, gdje se uzgajaju sorte s obiljem ukupnih kiselina, takva, polu-suha ili polu-slatka vina bila su skladna, pitka pa zbog toga i posebno cijenjena.

Vina s ostatkom ne-prevrela sladora mogu se proizvesti i u južnim vinorodnim područjima, ali za to valja osigurati potrebne idealne (higijenske i tehničke) uvjete. Preradbu zdravog i optimalno zrelog grožđa valja obaviti u posebno kontroliranim i nadziranim uvjetima čistoće, temperature, uz odgovarajuće povećano sulfitiranje i uz uporabu selekcioniranog vinskog kvasca, a kada sadržaj neprevrelog sladora padne na odgovarajuću mjeru takav mošt u vrenju valja ohladiti pa filtrirati (preko tzv. EK ploča i mikrofiltrom) kako bi se odstranila sva mikroflora koja bi, kada temperatura poraste ponovo mogla izazvati vrenje.

Kao što se iz ovog kratkog prikaza vidi, proizvodnja polu-suhih i polu-slatkih, pa i slatkih vina nije jednostavna. Zato se takva proizvodnja dozvoljava i na način da se (bistrom i sterilnom) vinu doda (također bistri i sterilan) ugušćeni mošt, jer je takav postupak lakši i sigurniji. Naime, valja znati da se u jednom mililitru mošta, u vrijeme burnog vrenja, nalazi više od stotinu tisuća kvaščevih stanica, pa je razumljivo zašto je prikladnije mošt odmah nakon cijeđenja na odgovarajući način prefiltrirati i na posebnim uređajima (vacuum aparatima) toplim postupkom ili na neki drugi način konzervirati, a kasnije takav (u kojem analizom utvrdimo količinski sadržaj sladora) dodati za to pripremljenom suhom vinu. Proizvedeno polusuho odnosno poluslatko vino sve do potrošnje valja čuvati kako ne bi u nj dospjeli kvasci i ponovo pokrenuli vrenje. To se čini tako da se vina s ostatkom neprevrela sladora flaširaju u potpuno sterilnim uvjetima, što i opet nije moguće bez odgovarajućih uređaja.

Suvremene naprave za ugušćivanje mošta rade kod podtlaka pa se vrenje i isparavanje vode iz mošta provodi kod 25 ili 30°C, no i kod takvih niskih temperatura fruktoza (jedan od monosaharida koji se nalazi u soku grožđa) karamelizira. Ako se mošt koncentrira na otvorenoj vatri, tada je taj proces karamelizacije znatno intenzivniji, pa njegov dodatak vinu mijenja okus, zbog čega se koristi samo u proizvodnji likerskih vina.

Kao što se iz izloženog može zaključiti, tema je vrlo složena, a nama dozvoljen prostor za odgovor je ograničen. Proizvođači mogu željeno polusuho vino proizvoditi na jedan od opisanih načina (suho vino plus koncentrirani mošt ili postupkom zaustavljanja vrenja), ako su za to dovoljno obučeni i tehnički osposobljeni.