Na vaša pitanja odgovara Stipe Stipić, dipl. inž.

 

Pitanje: Peronospora?
Poštovani, 11.07. špricao sam vinograd s Polyramom DF (0,25%), Switchom (0,1%) i Bumperom 25 EC (0,015). Jučer sam primijetio tragove peronospore na grožđu, ali ne i na lišću. Čime obaviti slijedeće špricanje?
Srdačan pozdrav, Stjepan P., Zagreb - ODGOVOR -

Pitanje: Savjet za prskanje

Poštovani, Molim Vas za savjet: kojim sredstvom prskati vinovu lozu protiv pepelnice, budući da sam ove sezone već četiri puta prskao sredstvom na bazi sumpora - Cosan. Naime u uputstvu piše da se njime smije prskati u jednoj sezoni najviše četiri puta.
I jedno pitanje: poštujući karence za pojedina sredstva, a uzimajući u obzir to da će i ove godine berba početi nešto ranije, kada bi po Vama trebalo obaviti zadnje prskanje. Naravno, za ranije sorte i za kasnije sorte. Po mojoj procjeni za ranije sorte bi trebalo prskanje završiti do 15 kolovoza, a kasnije 20 kolovoza. Hvala, Miro K., Vinica kod Varaždina - ODGOVOR -

Pitanje: Selekcionirana kultura kvasca za rakiju viljamovku; Sušenje voća

Poštovani, U vašem napisu o proizvodnji rakije viljamovke piše da je za alkoholno vrenje potreban selekcionirani kvasac. Molim vas da mi odgovorite gdje ga mogu nabaviti i pod kojim imenom.
Molim Vas da mi odgovorite kakao sušiti plodove kruške viljamovke, kada je brati i kako je pripremiti za sušenje
HVALA, Davor M. - ODGOVOR -

Pitanje: Protektivni ili sistemični preparati
Poštovani! Nedavno je u emisiji PLODOVI ZEMLJE u rubrici "SAVJETI" gospodin koji je govorio o zaštiti vinograda od sive plijesni, usput spomenuo i to da bi se u zaštiti od pepelnice i plamenjače trebali koristiti fungicidi sistemičnog djelovanja ukoliko se prska poslije kiše, a kontaktni ukoliko se zaštita vrši prije kiše. Moram priznati da meni kao "iskusnom" vikend-vinogradaru (tek se pet godina bavim vinogradarstvom i već sam naučio da se vino može napraviti i od grožđa) to baš nije najjasnije, s obzirom da sam negdje valjda pročitao ili čuo kako sistemike (ili kako se to u narodu kaže "ove malo jače preparate") kiša teže ispire. Šalu na stranu, ali kako ste valjda i sami zaključili "nemam pojma", pa bih vas molio da mi okvirno objasnite razliku između kontaktnih i sistemičnih preparata. Na vašim stranicama sam već pročitao ponešto o tome, nešto sam i čuo, vidio, "naučio" tako da bih ja iz tog stečenog nazovimo iskustva učinio upravo suprotno (prije nailaska razdoblja nestabilnog vremena upotrijebio bih sistemike, poslije kiše kontaktne).
Konačno da (više) skratim, moje pitanje(skraćeno) glasi: ZAŠTO SE PREPARATI SISTEMIČKOG DJELOVANJA TREBAJU UPOTREBLJAVATI POSLIJE KIŠE, A KONTAKTNOG DJELOVANJA PRIJE KIŠE?
Nadam se samo da nisam krivo čuo, ili da se gospodin nije zabunio. U tom slučaju molim vas samo okvirnu razliku između sistemika i kontaktnih fugicida.
Inače stanice su za svaku pohvalu, i meni kao laiku glavni su izvor što edukativnih, što informativnih sadržaja. A mislim da bi i oni koji sebe zaozbiljno smatraju iskusnim vinogradarima mogli tu svašta korisno naučiti i saznati. Ispričavam se ukoliko sam bio predugačak. DARKO iz Zagreba. - ODGOVOR -

Pitanje: Miris na kiseli kupus- pentagel
Poštovani, pročitao sam vaš odgovor na pitanje o mirisu vina na kiseli kupus i imao bi par zamjerki:
1. pentagel nije zamjena za sil flock
2. količina pentagela od 50 g/100 l neće pomoći (svaka doza veća od 25-30 grama nema funkciju zbog prezasićenja vina sa kolidima
3. količina naveden želatine (7 g/hl) ne predstavlja pravi podatak s obzirom da nije navedeno o kojoj (tip) želatini je riječ, kao što znate svaki proizvođač posebno priprema želatinu (razlika u atomiziranosti, te su njena svojstva različita) Sa poštovanjem, Nenad Bižić - ODGOVOR -

Pitanje: Cvatnja - prskanje - prognoza - ODGOVOR -

Pitanje: Palež na lozi

Pozdrav. Redovito pratim vaše stranice i stvarno su najbolje u Hrvatskoj s tom tematikom. Imam dva vinograda, jedan zasađen samo direktorom, drugi miješani, sorte frankovka, ?ametna crnina, kraljevina i dr. Tjedan dana nakon prskanja (Antracol + Cosan) na ponekim trsovima direktora (bijeli) pojavila se palež. Prvo sam mislio da je u pitanju plamenjača koja je zarazila trsove prije prskanja. No palež se pojavila samo na direktoru, a sortni trsovi, koji su puno osjetljiviji na plamenjaču, nisu zahvaćeni. Osim toga, na naličju listova nije bilo karakteristične bijele prevlake. Koristio sam koncentraciju Cosana 0.4%. Zapravo sam želio prskati sa 0.2% no došlo je do zamjene mjerica za doziranje. Ta koncentracija se inače preporučuje kad je već došlo do pojave pepelnice pa mislim da ne može biti prevelika. Navečer kad sam prskao temperatura je bila 20°C.
Pitanje 1: Uzima li se u obzir kod primjene močivih sumpora da temperatura na smije prelaziti 25°C prilikom tretiranja ili to vrijedi i drugi dan i sljedeće dane dok je preparat na listu?
Pitanje 2: Jesu li direktno rodni hibridi osjetljiviji na primjenu močivog sumpora od sorata? U isto vrijeme na sortnim trsovima i Izabeli nije bilo paleži.
Pitanje 3: Na nekim trsovima ubrzo nakon otvaranja pupova pojavile su se rupice na listovima, a neki listovi su bili i izobličeni. Palež je sada najjače zahvatila upravo te trsove. Mogu li ti simptomi biti posljedica namrznuća pupova, a palež je najviše zahvatila te trsove jer su bili u slaboj kondiciji? Ili je to neka bolest? Šaljem vam tri fotografije s paleži i jednu s izobličenim rupičavim listom.
Nadam se da nisam bio predug.
Hvala na odgovoru. Krešimir iz Zagreba - ODGOVOR -

Pitanje: Izabela 2. put

Hvala Vam na odgovoru. Ja se nalazim u Helsinborgu i Oxie nije daleko od mene, to je kojih 50 km od mene, pokraj Malmö i klimatski uvjeti su gotovo isti. U odgovoru vidim da se trs Izabele ne može kupiti u rasadnicima, znači li to da samo kod ljudi koji imaju tu sortu u vinogradu i na proljeće kod rezanja treba uzeti trs i onda ga pokušati uzgojiti? Ako nije problem još mi odgovorite na to. Nemojte ovo shvatiti kao neku obavezu, ja bi voljela samo par trseka posaditi jer tu nemam prostor za nešto drugo, tek da si složim male brajdice a Izabela mi je super sorta, koja mami i svojim okusom i mirisom.
Još jednom najsrdačnije Vam se zahvaljujem! Pozdrav, Jadranka - ODGOVOR -

Pitanje: Pretok vina

Pozdrav iz Zadra! Crno vino koje držim u INOX bačvi pretočio sam početkom prosinca prošle godine. Da li je vino u tim bačvama potrebno opet pretočiti i kada, i utječu li vremenske prilike kod pretakanja vina (temperatura zraka, kišno vrijeme i sl.) na kvalitetu vina ? Unaprijed hvala. Nives iz Zadra - ODGOVOR -

Pitanje: chardonnay

Poštovani, često posjećujem Vašu stranicu, za sada ne poznajem bolju hrvatsku stranicu s takvom tematikom. No, želio bih dati ipak primjedbu, a koja se odnosi na opis organoleptičkih svojstava vina pojedinih sorata. Primjer kod Chardonnaya, ali nešto slično je i kod ostalih sorata, navodite "daje vino sa karakterističnim sortnim okusom" , ne navodite kakav bi to okus trebao biti, arome, na koju voćku ili na nešto drugo. Ovako, Vaši opisi su neodređeni, jer što nekom znači kad pročita za vino od neke sorte kako to vino ima karakterističan sortni okus. Dosta pratim i strane web stranice s ovom tematikom i tamo se može naći stvarno detaljan opis vina pojedinih sorata, posebno dobro to rade Nijemci .
S poštovanjem, Darko - ODGOVOR -

Pitanje: Izabela i Muškat u Švedskoj

Lijepo bih Vas molila za odgovor na ovaj mail. Zanima me sorta grozda koje se u Varaždinskom kraju rijetko sad već nalazi, ljudi sa našeg brijega ga zovu Izabela, osebujnog je mirisa i grozde je slatko a bobice su krupne. Da li se to uopće može naći u prodaji. Koji su uvjeti uzgoja te loze, da li podnosi malo veće hladnoće, tj. duže zime i kraća ljeta. Javljam Vam se sa juga Švedske, temperatura zimi rijetko ide ispod -20 stupnjeva, većinom se zadržava do –5 do –7°C oko nule, zime su duže a ljeta kraća, sva vegetacija kasni oko mjeseca dana nego u sjeverozapadnom djelu Hrvatske, ljeta su topla i dosta vlažna, temperatura zna biti i preko +30 stupnjeva. Nalazimo se uz samo more koje na neki način doprinosi takvim klimatskim uvjetima pa nije hladno kao u drugim dijelovima Švedske. Zanima me koja vrste loze bi se mogla uzgojiti, prvenstveno me zanima ta Izabela a i Muškat i sve sorte koje imaju aromatičan miris i okus grozda i po mogućnosti krupnije bobice grozda. Sada živim u Švedskoj, tu nema uopće vinograda, u hrvatskoj sam se bavila amaterski vinogradarstvom i to sam zavoljela pa bi željela pokušati koju lozu i uzgojiti ovdje. Vidjela sam neke vrste loze za uzgoj u ovim krajevima ali imaju mali plod i nisu takvog mirisa ni okusa kao u našem podneblju. Zahvaljujem Vam unaprijed na odgovoru i srdačno Vas pozdravljam.

Zaboravila sam dodati kad sam opisivala vremenske uvjete, da su dani puno duzi kod nas, u vrhuncu ljeta sunce izlazi oko 3 -3 i 30 h a zalazi oko 22 - 23 h. Recimo danas sunce izlazi u 5 i 40 a zalazi u 8 i 45. Tako da u ljetnim mjesecima sunce duže obasjava biljke nego kod nas, ne znam da li je to važno ali željela sam napomenuti. Isto tako zimi su dani puno kraci nego kod nas, tako da dan ponekad traje samo od 8 h do 16 i 30. Evo toliko, još jedanput Vam zahvaljujem. Jadranka - ODGOVOR -

Pitanje: Mošt kao sok i Prošek

Kao prvo želim Vas pozdraviti iz Pertha, W. Australije, i ujedno čestitati na prekrasnoj web stranici. Zaista je odlična, tim više meni, što mogu na svom materinskom jeziku naći nešto što me oduševljava čitajući. Pročitala sam pitanja od naših ljudi, kao i Vaše odlične odgovore. Čestitam Vam još jednom. Sad da Vas zamolim, ako bi mi mogli dati savjet, kako i na koji način mogu napraviti most da ostane tako za dugo vrijeme ili nas dalmatinski prošek. Isto tako, zamolila bih Vas dali imate ikakvih recepata za bezalkoholna pića.
Unaprijed vam se toplo zahvaljujem. Sa poštovanjem, Evica - ODGOVOR -

Pitanje: Uzgoj loze u Gradačcu, BiH

Pozdrav iz Gradačca, BiH, zovem se Damir, posjetio sam vašu Internet stranicu i jako me oduševila. Naime ja sam strastveni ljubitelj vina, a dakako i vinogradarstva, iako o tome bas ništa ne znam, te zato bih vas molio za malu pomoć, ja sam uspio isprintati sve sto je bilo na vašoj stranici, i da li je moguće pribaviti još priručnika, literature o tome kako postati uspješan vinogradar, kao sto rekoh živim u Gradačcu i posjedujem nešto malo zemlje i želio bih je iskoristiti kao vinograd . Inače ljubitelj sam crnih vina. S obzirom na klimu, želio bih da znam koju sortu grožđa bi bilo najbolje uzgojiti? Hvala unaprijed, pozdrav... Damir - ODGOVOR -

Pitanje: Neskladno, kiselkasto, vodnjikavo vino

Poštovani, Imam 250 l bijelog vina napravljenog od različitih sorti grožđa (većinom bijela brajda i maraština) iz starog vinograda. Mošt je imao 17,5 % šećera, vino sada ima 7,5 g/l titracijskih kiselina, 15 mg/l slobodnog SO2, 125 mg/l ukupnog SO2. Imao sam problema s početkom vrenja (kasnilo je 8 dana) pa sam po savjetu enologa dodao još kvasca i hrane za kvasac, kad je vrenje počelo bilo je jako burno. Vino je prilično neskladno, kiselkasto, vodnjikavo i prilikom točenja jako pjeni. Zašto vino pjeni i da li se može što popraviti? Pozdrav iz Zadra! - ODGOVOR -

Pitanje: Miris na kiseli kupus

Molim vas da mi odgovorite zašto mi samotok ima miris na kiseli kupus, te kako postupiti da se to eliminira. Hvala Dinko - ODGOVOR -

Pitanje: Strojna obrada u vinogradu

Poštovani, javljam se iz Negotina i molio bih da mi odgovorite na neka pitanja. Planiram posaditi vinograd, pa me interesira postupak sadnje novog vinograda i koji sve radovi postoje što se tiče obrade zemljišta? Da li postoji mogućnost strojne obrade, između čokota umjesto ručnog okopavanja i koliko je to uspješno u suzbijanju korova? Puno hvala! Saša iz Negotina. - ODGOVOR -

Pitanje: Kuhano vino

Molim Vas odgovorite mi što se u vinu događa (biokemijski) prilikom njegove termičke obrade? Dali se alkohol gubi !? ili se razvijaju neki štetni (po zdravlje) spojevi? Koliko dugo treba vino kuhati - dok ne nestane pjena ili je dovoljno da samo zakipi? Sve me to zanima jer sam primijetila da mi crveno suho kuhano vino s mnogo cimeta pomaže prilikom prehlade ( 200 ml dnevno) i ne opija me kao ista količina normalnog vina, dakle čaša crvenog vina poslije ručka. Možda Vam se pitanje čini smiješnim, ali molim Vas odgovorite mi. hvala Željka - ODGOVOR -

Pitanje: Proizvodnja vina

Poštovani, imam nekoliko vinograda na Križevačkom području. Sorte koje uzgajamo su rajnski rizling, graševina i zeleni silvanac. Za sada proizvodim vino za svoje potrebe. Što je sve potrebno poduzeti da bismo mogli proizvoditi vino koje bi se plasiralo na tržište te da bismo dobili svoju etiketu. Kamo i kome se obratiti? Molim vas da mi odgovorite sto je sve potrebno učinit, kamo otići i koliki bi po prilici bili troškovi. S poštovanjem, Mirjana - ODGOVOR -

Pitanje: Guyot, Sauvignon i Traminac

Poštovani, kao prvo zahvaljujem na odgovoru. no, imao bih par pitanja u vezi Vašeg odgovora. Želim reci da smo mi išli na jednokraki guyot prvenstveno zbog veće kvalitete vina i zato jer želimo napraviti vrhunsko vino jer mislimo da je u tome budućnost hrvatske proizvodnje. dakle usredotočit ćemo se na proizvodnju samo visokokvalitetnih vina mi smo ovih dana i zasadili taj novi vinograd sortom chardonnay i to tako da smo razmak između trsova stavili na 70 cm, a razmak između redova je 180 cm. napominjem da smo se prije sadnje konzultirali u poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u Varaždinu i tamo su nam tako savjetovali. isto tako sam ja našao na Internetu dokument koji se zove "REZIDBA I UZGOJNI OBLICI PREPORUČENIH SORTI VINOVE LOZE U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ" koji je također izdao HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU, a nalazi se na Internet adresi http://www.agr.hr/hzpss/pdf/vvv11.pdf pa si ga tamo možete pogledati ako ga već niste vidjeli. Naime, u tom dokumentu također piše kao razlika između jednokrakog i dvokrakog guyota da je kod jednokrakog guyota kvaliteta priroda "odlične kakvoće" u suprotnosti prema dvokrakom gdje je prirod "dobre kakvoće". Isto tako se nismo rukovodili načelom da ako je većina vinograda zasađena dvostrukim guyotom da ćemo i mi zato to tako napraviti, već sam dugo vremena skupljao podatke kako iz knjiga i sa Interneta i to sa više stranih jezika.
Možda zbilja oblik sadnje nije jako bitan kod chardonnaya budući da velite da Vi u svojem vinogradu postižete zadovoljavajuću količinu šećera sa dvostrukim guyotom. U vezi s tim bih Vas molio za savjet u vezi sorata sauvignon i traminac. Kakav oblik kod njih primijeniti? molim Vas da mi još jednom odgovorite kako bi mi pojasnili još ove stvari koje me muče. Još jednom Vam zahvaljujem. Ivica iz Varaždina. - ODGOVOR -

Pitanje: Uzgoj Chardonnay-a

Poštovani, uskoro ćemo zasaditi novi mladi vinograd sortom chardonnay. Ono što me interesira je kako treba rezati u prvoj godini i da li uopće treba ili se to radi tek na proljeće druge godine. Isto tako me interesira i protiv čega špricati. Mi ćemo ići na uzgoj jednokrakim Guyotom pa Vas molim da i taj oblik opišete na Vašim stranicama uz već postojeći dvokraki.
Hvala unaprijed, Ivica iz Varaždina
- ODGOVOR -

Pitanje: Zaštita vinograda

Poštovani. Do sada sam vinograd prskao kombinirajući CUPRABLAU i CROMOSUL 80, te MIKAL FLASH i RUBIGAN EC . Zanima me koliko su ti preparati štetni za zdravlje, jer pretpostavljam da su oni prisutni u vinu koje se iz tog grožđa dobiva, te koji su preparati u tom smislu najmanje štetni za čovjeka. Čuo sam za Bordošku juhu pa Vas molim da mi napišete sve o zaštiti vinograda tim preparatom. Lijep pozdrav iz Zadra!
- ODGOVOR -

PITANJE: Flaširanje vina

Pozdrav! Najprije bih uputio zahvalu na račun vrlo kvalitetne opsežne stranice. Zanima me kada je najbolje vrijeme za flaširanje vina, naime tek sam se počeo baviti uzgojem vinove loze pa sam još dosta neupućen u pogledu te discipline. Ostalo mi je još malo crnog vina pa bi ga htio flaširati, dva puta sam ga pretočio pa me zanima da li ga sada mogu flaširati? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru! Pozdrav od Damira iz Karlovca - ODGOVOR -

PITANJE: Pipe za inox bačve

Poštovanje! Na pipama sa unutarnje strane inox bačve (Letina) nakon pretoka primijetio sam tamni sloj oksida. Da li je to štetno za vino i kako to spriječiti? Zahvaljujem, Milan - ODGOVOR -

PITANJE: Kiselo vino

Poštovani, javljam se iz Sarajeva i molim Vas da mi odgovorite na jedno pitanje, mislim da bi odgovor mogao biti zanimljiv i drugim posjetiocima vaše stranice. Ove godine sam napravio oko 160 l crnog vina sa grožđem iz Čitluka. Sad kad sam ga degustirao čini mi se da je prekiselo, (nije se usirćetilo nego je baš prekiselo), pa Vas pitam što se može učiniti po tom pitanju. Pozdrav od Rusmira iz Sarajeva - ODGOVOR -

PITANJE: Gnojidba vinograda

Poštovani! Da li biste mi mogli dati savjet u vezi gnojidbe vinograda. Imam oko 700 panjeva frankovke. Vinograd je zatravljen. Dosada sam ga uglavnom gnojio preko lista da ne bi rasla i trava u vinogradu. Prinos mi se drastično smanjio pa me zanima kombinacija NPK ili nekog drugog gnojiva koja bi sada bila najpogodnija i u kojoj količini. Puno hvala! Pozdrav Antonio iz Osijeka - ODGOVOR -

PITANJE: Hlađenje mošta pri vrenju

Sve pohvale za stranicu, odlična je. Molim Vas za savjet, iako momentalno odgovor nije aktualan. Iz rajnskog rizlinga sa oko 18,5-19 % sladora želio sam napraviti polusuho vino negdje malo iznad granice suhog, 6-8 g/l neprovrela šećera te sam nakon 8 dana nakon početka vrenja prema savjetu enologa sa Zavoda za vinarstvo u Zagrebu sumporio mošt sa 15 g/hl vinobrana i pritom mi je savjetovano da hladim mošt. To sam učinio tako da sam iz bačve mošt stavljao u demižone i demižone držao 10-ak sati u hladnjaku te natrag vratio u bačvu i tako nekoliko puta naizmjence. Moje je pitanje da li je taj postupak primjeren i da li postoji efikasniji način hlađenja mošta pri vrenju, a koji ne uključuje skupocjene strojeve odnosno naprave? Puno hvala! Živjeli! Željko Horvatić, Zagreb - ODGOVOR -

PITANJE: vinjak

Molim Vas da mi odgovorite koliko dugo i u kakvoj bačvi (nova, stara, hrastova ...) se čuva destilat pri proizvodnji vinjaka. Sve pohvale za odličnu stranicu, i samo naprijed. Slavko iz Iloka - ODGOVOR -

PITANJE: vrenje mošta u betonskoj cisterni

Molim vas da mi odgovorite na nekoliko pitanja. Molim da mi odgovorite da li mogu betonsku cisternu obloženu keramičkim pločicama, zatvorenu s prozorskim oknom, koristiti za vrenje mošta. A ako ne čime bi bilo najekonomičnije obložiti je i istu koristiti. Koje bi negativnosti imalo bijelo vino dobiveno vrenjem mošta zajedno sa masuljem bez peteljkovine zatvorenim sistemom. Hvala, Dinko iz Splita - ODGOVOR -

PITANJE: vinobran u zimnicu?

Molim Vas da mi kratko odgovorite zbog čega se vinobran dodaje u zimnicu (kisela paprika i sl.), te dali je to štetno?
Veliko hvala. Željka iz Osijeka - ODGOVOR -

PITANJE: Mladom vinu je ostao slatkast okus ...

Mladom vinu je ostao slatkast okus. Kako to riješiti tj. da taj slatki okus nestane? Unaprijed hvala. Valter - ODGOVOR -

Pitanje: Dozacija zaštitnih sredstava

Iako se Vaša stranica uglavnom bavi kontinentalnim vinogorjima, a moj vinograd je u najjužnijem dijelu Hrvatske - u Konavlima, ipak sam redovan posjetitelj ove stranice. /O kvaliteti i svrsishodnosti stranice ne treba trošiti riječi./

Naime, lokalitet Konavoskog polja po svojim mikroklimatskim osobinama ima poprilično kontinentalnih obilježja:

- velika dnevna amplituda temperature (noć - dan),
- velika relativna vlažnost zraka u noćnim i jutarnjim satima (dugotrajne rose),
- potencijalna opasnost od mraza (slana) sve do druge polovice travnja,
- dostatna vlažnost tla tijekom čitavog ljeta itd.
Stoga se većina savjeta i preporuka može skoro doslovno primijeniti i na ovo područje.

PITANJE:

Listajući rubriku PITANJA & ODGOVORI u Vašem odgovoru na pitanje pod naslovom "sušenje vrškova loze" zapela mi je za oko rečenica:
"Ako ste koristili motornu prskalicu koncentraciju spomenutih pesticida niste smjeli povećati više od 2 - 3 puta." Znači li to da općenito kod upotrebe motorne prskalice treba koristiti koncentracije preparata veće od deklariranih?
Srdačan pozdrav i hvala. - ODGOVOR -

 

Pitanje: Proizvodnja polusuhog vina

Imate izvanrednu stranicu. Kako provesti vinifikaciju rajnskog rizlinga sa cca. 19% sladora, da se dobije polusuho vino sa postotkom neprovelog šećera od 8,5-10 g (neprovrelog šećera), na prirodan način (bez doslađivanja), vrenjem mošta na temperaturi mošta od 13-17°C. Koliko mora imati slobodnog sumpora za čuvanje. Podrum je sa malim temperaturnim razlikama (pod zemljom 2 metra sa izolacijama).

Da li je moguće provesti taloženje mošta kombinacijom prirodnog taloženja i pločastog filtra (ploče Seitz 900)

Sa poštovanjem! D. Levak, Krapina - ODGOVOR -

Pitanje: Sumpovin i Vinobran; Ulje u bačvi; Med za doslađivanje

Poštovani,

Zanima me koja je razlika između vinobrana i sumporovina i za koga bi se vi radije odlučili. Koliko treba uliti ulja za vino u bačvu cca. 300 l od rosfraja odnosno u bačvu drvenu, kako se orijentirati.

Osim toga molim Vas da mi objasnite kako mogu koristiti med prilikom doslađivanja mošta umjesto šećera
Hvala. Dinko iz Splita - ODGOVOR -

Pitanje: Bistrenje mošta – repeticija prva

Pozdravljam Vas, te se zahvaljujem na prijašnjem odgovoru.

Molim Vas da mi kažete dali je ovaj postupak kod bistrenja mošta dobar i dali mi Vi nešto posebno preporučate.

REDOSLIJED RADNJI:

1. Odmah nakon prešanja (u što kraćem roku) dodati sumpovin (100 ml/hl), ako je temperatura soka +15°C , a ako je temperatura do 15°C onda je dovoljno 75 ml/hl. To jako dobro izmiješati.

2. Odmah nakon toga dodati enzim LALLEMAND HC i to 0,5 g/hl.
Način pripreme enzima:
- Otopi potrebnu količinu enzima u 250 ml vode,
- Miješaj 3-4 minute da se omogući dobra topivost,
- Sada se ulije u mošt i jako dobro izmiješaj da se omogući homogenizacija enzima i mošta,
- Sada sve to skupa (nakon dobrog miješanja) treba odstajati 1-2 sata, kako bi se izvršila, razgradnja pektina.

3. Nakon toga uz jako dobro miješanje dodaješ MOST GELATINU i NaCalit. Može se to učiniti jedno za drugim a može i istovremeno.

Napomena;

- MOST GELATINA ide u količini 100 ml/hl i
- NaCalit ide u količini 100 ml/hl
Priprema NaCalit-a:
- Pomiješati u 3-5 dijelova vode ( 300 g NaCalit-a i 1-1,5 l vode). Ostaviti da nabubri i to u vremenu 6-12 sati (bolje 12 nego 6),
- Višak vode odliti, a talog dodati u mošt.

4. Po završetku bistrenja ( taloženja ) u vremenu 12-24 sata pretočiti mošt i dodati:
- Kvasce (20-40 g/hl, zavisno o temperaturi mošta i zraka)
- Hrana za kvasce FERMAID "E" i to 30 g/hl
- Šećer ako je potrebno

Napomena: Redoslijed pod brojem 4 nije važan.
Ovaj postupak bistrenja mošta dobiven je od jednog kako on za sebe voli reći priučenog podrumara, meni u istom postupku nisu poznati određeni pojmovi kao što su: enzim i hrana za kvasce, te nazivi kao što su: LALLEMAND HC, MOST GELATINU, NaCalit-a i FERMAID "E". Molim Vas da mi iste nepoznanice pojasnite?
Hvala ! Zlatko iz Bjelovara - ODGOVOR -

Pitanje: ukupni sumpor = vezani sumpor + slobodni sumpor

Pozdrav ! Moje pitanje je vrlo kratko.
Molim Vas da mi pojasnite što je slobodni sumpor, a što ukupni sumpor u vinu, te kako da preračunam koliko se dobije od 10 g vinobrana jednog a koliko drugog.
Hvala. - ODGOVOR -

Pitanje: Mjerilo za vino po Wagneru

Štovani, sve pohvale za lijepo oblikovanu web stranicu i korisne priloge i savjete. Molim za pomoć u slijedećem: dobio sam mjerilo za vino po Wagneru, ali ne znam kako ga koristiti. Pretpostavljam da se po nekoj formuli izračunava % alkohola.
Srdačan pozdrav, Dane Zorica Kaštela - ODGOVOR -

Pitanje: Taloženje mošta

Redovito pratim Vašu web stranicu i veoma sam zadovoljan sa njom. Pročitao sam sva pitanja i odgovore, međutim nisam našao odgovor na pitanje koje ću Vam postaviti pa Vas molim da mi, ako ste u mogućnosti, što prije odgovorite. Dali je dobro mošt taložiti u otvorenim kacama (uz prisustvo zraka) ili je potrebno mošt taložiti u zatvorenim bačvama bez prisustva zraka? Pozdrav iz međimurskog vinogorja! - ODGOVOR -

Pitanje: tamljenje mošta

Molim vas savjet u vezi mošta. Zbog neznanja o završetku vrenja pristupio sam ugrijavanju mošta u loncu na plinu do temperature 30-40 stupnjeva C , uzimao sam mošt dole i nadolijevao topli gore i tako digao temperaturu na 20°C (moštu). Prije je bila 14°C. Naknadno sam mjerio refraktometrom i izmjerio 5-6 neprov. šećera, radi se o netaloženom moštu. Primjećujem oksidaciju (tamljenje) što učiniti kako ne bi došlo do problema. - ODGOVOR -

Pitanje: Sumporenje masulja

Zanima me zašto se u pravilu uvijek savjetuje sumporenje mošta a ne masulja ? (navodi se da je jedno od glavnih zadaća sumpora njegovo antioksidacijsko djelovanje). Zar oksdacija ne nastupa već pri samom oštećenju bobice, odnosno pri muljanju? Puno Vam hvala, Tomislav - ODGOVOR -

PITANJE: Switch i Botritis

Poštovani !

Koliko dana traje zaštita za sredstvo Switch. Naime vinograd sam prskao 13. 08. sa navedenim Switch-om pa me interesira za koliko dana bi trebao ponoviti prskanje imajući u vidu karencu od 21 dan, kao i to da se on smije na istoj površini primijeniti najviše do dva puta, ali nigdje ne piše koliko dana traje njegovo djelovanje.

Pojašnjenje: koristeći neka sredstva piše da treba ponovnu zaštitu provesti za npr. 10-12 dana, dok to za Switch nigdje nisam mogao pročitati. Uz pozdrav Miroslav Krznar, Vinica kod Varaždina. Hvala - ODGOVOR -

PITANJE: vinski kvasac

Za poticanje fermentacije poslije taloženja koristim suhi vinski kvasac "Uvaferm" . Zanima me da li je prilikom pripreme dovoljno da isti bubri u toploj vodi 15-20 minuta te da se direktno doda u mošt za fermentaciju, kako je navedeno u uputstvu za upotrebu, ili je potrebno da se isti ulije u prokuhani mošt radi razvijanja kolonije kvasca pa tek onda da se doda određena količina u mošt radi fermentacije.
Unaprijed hvala. Pozdrav iz Virovitice. Robert i Josipa - ODGOVOR -

PITANJE: Izabela

Kako smo u zadnje vrijeme dobili smo više upita (od gospodina iz Osijeka i gospode Ivica Pavlak i Ivan Hloušek) vezano uz BRAJDE i sortu CRNA IZABELA i to o porijeklu i pravom imenu, o cjepovima i sadnji te kako dobiti dobro vino iz tog grožđa, danas Vam dajemo cjelovit odgovor. - ODGOVOR -

PITANJE: podloga Kober 5BB

Molim Vas da mi odgovorite kako uspijeva te koje su prednosti i koji nedostaci podloge KOBER 5BB za sortu RIZLING RAJNSKI na području Županije Bjelovarsko-Bilogorske? Hvala, Zlatko - ODGOVOR -

PITANJE: vino nakon rakije

Molim savjet za dovođenje drvene bačve u normalno stanje za prihvat vina, a u kojoj je prethodno držana rakija (kako se riješiti mirisa i okusa po rakiji). Unaprijed se zahvaljujem i srdačno vas pozdravljam, Krešimir Hrgar - ODGOVOR -

PITANJE: Uređenje podruma

Prije svega čestitam na izuzetno dobro kreiranoj stranici, a zanima me nekoliko idejnih rješenja oko estetskog i svrsishodnog građenja i uređenja vinskog podruma veličine 4 X 2,5 metara, h = 2,0 m. Važno mi je da mi ponuđene ideje budu funkcionalne spram veličine prostora i količine čuvanog vina ( oko 700 l u 4 bačve ) i udovoljavaju tehnološkim kriterijima čuvanja. - ODGOVOR -

PITANJE: Medna rosa

Puno pozdrava iz Zadra! Molim Vas da mi napišete sve o mednoj rosi na vinovoj lozi, s kojim zaštitnim sredstvom prskati vinograd protiv te bolesti (da li pomaže insekticid Mospilan 20 SP i u kojoj dozi), te koja je razlika između medne rose i medike.
Unaprijed Vam se zahvaljujem. - ODGOVOR -

PITANJE: Nepoznata sorta

Poštovani! Živim u Kaštel-Lukšiću kraj Splita. Uzgajam vinograd koji ima oko 2000 loza. Oko 1000 loza sorte bijelog grožđa kojeg u Kaštelima zovemo Vlaška. Ostali nazivi su Žutuja ili Prejica jer ima hvataljke kojima se čvrsto hvata za taklju ili žicu. Ta sorta je najzastupljenija u Kaštelima. Međutim u nikakvoj literaturi nema ni slova o toj sorti grožđa.
Imam knjige Miroševića, Sokolića, Bašića, Licula i najnoviju Hrvatska vina i vinari. Prošle godine sam pitao i dr. Edija Maletića (našao Zinfandel u Kaštelima) koji također nije znao za tu sortu.
Da li je to možda sorta Zlatarica bijela. Karakteristike sorte su: dozrijeva u II razdoblju (kraj kolovoza - početak rujna), redovito rađa, prinosi su oko 1 kg po trsu. Kod rezanja ostavljaju se po tri brka (bez mace) tako da grožđe prikuplja velike količine sladora redovito preko 20%. Unaprijed zahvaljujem!

ODGOVOR:

Žutulja je sorta koju tako nazivaju u imotskom kraju, što bi mogao biti sinonim za kujundžušu.
Crljenak prema našem ampelografu Stjepanu Buliću opisan je kao crljenak crni, crljenak runjavi crni i nizom drugih sinonima (mali crni, kupusar crni, oprljaš crni itd.). Ta je sorta zastupljena najviše u okolici Omiša i Splita.

Zanimljivo je napomenuti da se ista sorta u drugom kraju drukčije naziva pa je pitanje da li se zaista radi o jednoj ili više sorata. Promatranje fenofaza i uspoređivanje lista, grozda itd. nije pouzdan način. Potpun odgovor na to može nam dati DNK analiza, kao što je to učinjeno s ispitivanjem porijekla plavca malog, za kojeg je utvrđeno tim načinom da je nastao od roditelja crljenka kojeg u Kaliforniji zovu zifandel i dobričića jedne sorte koja se isključivo uzgaja na otoku Šolti.
S obzirom da se pretpostavlja da je crljenak autohtona dalmatinska sorta proizlazi da je iz Dalmacije stigla u Kaliforniju i tamo prozvana zifandel.

Na američkom kontinentu postoje brojne vrste i sorte vinove loze, a plemenitom vinovom lozom se smatra samo jedna vrsta europska koja se latinski naziva vitis vinifera l., pa je dosadašnje vjerovanje da je zifandel američka sorta ovim otkrićem opovrgnuto.

Što se tice naziva vlaška to prema Buliću odgovara sorti lasina crna koja se uzgaja u dalmatinskoj zagori, a vlaška bijela je za sada nedeterminirana (neopisana) sorta koja se uzgaja uglavnom u okolici Sinja i Vrlike.

Ove podatke koje smo gore opisali dobili smo od našeg eminentnog strucnjaka dipl. inž. Ivana Sokolića. Pobliže podatke o sortama možete naci u prvom hrvatskom vinogradarskom vinarskom leksikonu kojeg je autor gospodin Sokolić.

PITANJE: perlagonije

Poštovani! Imam perlagonije duplog cvijeta na balkonu koji gleda na jug. Redovito sam ih zalijevala i prihranjivala sa "Cvjetalom" za cvatuće biljke. Već dva tjedna pojavljuju se žuti lisni pupovi iz kojih izrastu potpuno žuti listovi, a broj cvjetnih pupova se reducirao. Ne vidim nikakve znakove napada gljivične bolesti ili štetnika.
Unaprijed hvala, Natalie Flegar iz Zadra. - ODGOVOR -

PITANJE: Podizanje vinograda

Poštovani, Imam mladi vinograd na području Križevaca, sorte su graševina i rajnski rizling. Vinogradu je sada druga godina. Iz mladica razvila su se dva reznika visoka oko 1 metar-1,20. Plan je da se u trećoj godini gornji formira na visinu trsa, a donji da se ponovo reže na jedan pup kao rezervni reznik. Moje pitanje je, da li smo pogriješili što uzgajamo dva reznika u drugoj godini ili smo pravilno postupili?
S poštovanjem, Mirjana Lasić - ODGOVOR -

PITANJE: Prskanje vinograda nakon tuče i zaštita od pepelnice

Poštovani! Tri dana nakon što sam prskao vinograd (MIKAL FLASH + RUBIGAN* EC), pala je obilna kiša i TUČA. Vinograd nije puno oštećen, no tragova tuče ima na lišću (rupice i smeđe točke na oko 30 % listova). Da li je vinograd potrebito ponovno prskati (odmah) ili su ova dva sredstva dovoljna da ga štite do slijedećeg prskanja (razmak od 14 dana).

U Vašoj prognozi za vinogradare (29. svibanj 2002.), za zaštitu od pepelnice nije spomenut preparat RUBIGAN * EC , koji ja inače koristim u kombinaciji sa MIKAL FLASH. Da li je taj preparat dovoljno učinkovit i može li razmak između prskanja s njim (u kombinaciji s MIKALOM ) biti 14 dana. Unaprijed hvala, Marin iz Zadra. Stranica Vam je Super !!! - ODGOVOR -

PITANJE: Sadnja novog vinograda

Poštovane gospodo! Nalazim se u Slavonskom Brodu, trenutno sam kupio 28 000 m2 zemlje pogodnih za vinogradarstvo i time se želim baviti. Ali došao sam do problema u odabiru sorte. Želio bih vašu pomoć, koje su sorte najbolje za naš predio i koje sorte ću moći plasirati na tržište.
Molio bih pomoć i u kupnji, gdje bih mogao nabaviti kvalitetan trs. Hvala ! Ivica - ODGOVOR -

PITANJE: sušenje vrškova loze

Poštovani! Ja sam jedan mali vinogradar iz Slavonije i imam problem u vinogradu na koji do sada nisam naišao. Do sada sam obavio 4 prskanja. Prvo prskanje sa crvenim uljem, sumporom i Thiodanom protiv grinja. Druga prskanja sam obavio s preparatima protiv plemenjače Merpanom te ponovo sa sumporom i Thiodanom. Neki dan sam primijetio u vinogradu da mi se vrškovi loze suše. Pogotovo novoizrasli listići. Izgledaju kao da su propaliti ili kao da ih je nešto izgrizlo. To se pojavljuje gotovo na svakom panju i na svakom vršku. Žao mi je što nisam u mogućnosti da vam to vizualno prikažem ali nadam se da će i ovaj kratki opis omogućiti da mi date kakav takav odgovor jer još nisam nigdje dobio odgovor na to pitanje. Molio bih vas ako me možete uputiti gdje da se obratim jer se ta bolest ili što već je drastično širi. Unaprijed zahvalan. - ODGOVOR -

PITANJE: "pucketanje" u vinu

Prvo da Vam čestitam na izvanrednoj Web stranici, samo tako nastavite. Imam litara graševinu koja ima odlična organoleptička svojstva, za koju sam dobio srebrnu medalju prije par mjeseci na ocjenjivanju u Virovitici.
Moje pitanje glasi: Zadnjih par tjedana u bačvi koja je puna do vrha nakon što je otvorim i prislonim uho na otvor čujem pucketanje u vinu, pa me zanima dali je to malolaktično vrenje ili je počelo naknadno vrenje neprovrelog šećera. Da naglasim da je vino i dalje bistro i ne osjetim neki posebni strani miris. Unaprijed zahvaljujem. Pozdrav od Roberta. - ODGOVOR -

PITANJE: višak preparata za zaštitu

Tokom špricanja zaštitnim sredstvima u većim količinama 300-400 l. ostane nam nešto materijala (npr. 50 l), da li je uputno pridodati isti materijal novom ili isti treba baciti.
Unaprijed zahvaljujemo. Pozdrav - ODGOVOR -

PITANJE: Bakar i tekuće gnojivo
Da li mogu prilikom zaštite vinove loze od peronospore s preparatom na bazi bakra (npr. Cuprablau) u isti miješati tekuće gnojivo za prehranu preko lista Folifertil ili neko drugo. Hvala, Ivan B. - ODGOVOR -

PITANJE: Mutno i smeđe vino
Prije nego li postavim pitanje, da Vam čestitam na izvrsnoj Web stranici, a pitanje glasi:"Moje bijelo vino se muti, i dobiva smeđu boju, dok mu je okus sličan okusu jabuke, isto je napravljeno od bijelog grožđa - Zlatarice, iz podneblja Pojezerja, u blizini Vrgorca, te Vas molim za savjet kako, s kojim preparatima i kada izvršiti bistrenje vina? Unaprijed zahvalan, Denis Ž. - ODGOVOR -

Pitanje iz Osijeka

Živim u Osijeku i želim posaditi vinovu lozu uz kuću pa me zanima koju sortu odabrati za ovo podneblje a da se ne treba puno prskati. Imam terasu na katu pa bi lozu pustio da natkrili i pravi hlad. Koliko loza posaditi za terasu 20 kvadrata. Strana je južna. Zanima me literatura gdje mogu pročitati kako rezati i održavati vinovu lozu.

unaprijed hvala! Executor - ODGOVOR -

Pitanje: Poštovane gospođe i gospodo Prvo primite moje čestitke na odličnoj web stranici jer sam konačno pronašao puno korisnih savjeta i uputa o vinogradarstvu i podrumarstvu na jednom mjestu. Kako sam vikend vinogradar/podrumar zanima me vaš savjet i uputa u vezi suzbijanja široko i uskolisnih korova u vinogradu, te nakon eventualnog uništavanja korova zatravljivanje bijelom djetelinom. Znam da bi problem korova najbolje riješio mehaničkom obradom, no za to na žalost nemam vremena, iz tog razloga još jednom Vas molim da mi preporučite sredstvo i tehnologiju upotrebe. Najzastupljeni korovi su: pirika i divlja mrkva.

Lijepi pozdrav i unaprijed hvala. Darko Nikl - ODGOVOR -

PITANJE: Cabernet franc i Merlot

Svaka čast, najbolji ste, što se tiče pitanja o uzgoja vinove loze i poslova oko podruma. Mene osobno interesira je li moguće uzgajati sorte Cabernet franc i Merlot u našem području.
Unaprijed hvala, te srdačan pozdrav, Ljubo iz Vrbovca - ODGOVOR -

PITANJE: Mutna rakija I i II i III
Zašto rakija (bijela šljiva) koja je pri destilaciji stavljana u istu posudu (plastičnu) i poslije odlagana u staklene posude istih zapremina na istome mjestu (razlika - jedna je posuda opletena a druga ne) ona rakija u neopletenoj boci se nakon nekog vremena izbistrila a ona u opletenoj i dalje je zadržala bijelo mutkastu boju. (ima li dnevno svijetlo neku ulogu u svemu tome ?) Da li se u kominu smije stavljati rastopljeni šećer u vodi i kojem omjeru , i još samo jedno, da li je pri destilaciji dobro ne odvajati bašicu nego je zajedno sa srednjakom (osim patoke) pustiti da ide "preko vode " gube li se laki alkoholi i ostali loši sastojci tim načinom.
unaprijed hvala, Mario

vinograd - ODGOVOR - , Z. Nestić - mišljenje , vinograd - ODGOVOR -

PITANJE: O sadnji crnih sorti grožđa....
Već neko vrijem pratim Vaše stranice na temu vinogradarstva. Odgovori koje sam tu pronašao na neka pitanja ponukali su me da Vam se obratim za savjet. Budući vinograd nalazi se na području Krapine. Želim posaditi između ostalih i sortu Cabernet Sauvignon. Međutim tu je nastao problem. U Pravilniku o vinu ne piše da je to preporučena odnosno dozvoljena sorta za moje vinorodno područje, dok iz drugih izvora saznajem da se može posaditi. Što mi Vi savjetujete da učinim?
Pozdrav! Nenad - ODGOVOR -

PITANJE: Kako se dobivaju pjenušava vina? Da li se mogu dobiti i od gotovih vina (traminca)? ODGOVOR -

PITANJE: Poštovanje draga gospodo! Živim na području Turopolja a tu mi je i vinograd. Taj vinograd nitko nije taknuo 30 god. i pošto sam ga dobio uhvatio sam se posla. Kompletnu površinu sam izregulao sa strojem prije dva dana i tu sam stao. Sada prikupljam savjete što sada činiti i kako najbolje pripremiti zemlju za nove sadnice. Ustvari ja trebam jako puno informacija, a većina ih se nalazi na vašim super web stranicama. Za sada me najviše interesira priprema zemlje i rupa za sadnice. Pozdrav svima vama od SAKIJA! I PUNO HVALA UNAPRIJED!!!!! - ODGOVOR -

PITANJE: Poštovana gospodo, U kućnoj radinosti sam napravio oko 80 litara vina, crnog i bijelog. Sada me interesira problematika čuvanja istog. Naime, nemam neki podrum koji bi mogao služiti za njegu, nego sve to stoji u garaži (u pletarama, zamotano u kartone i deke). Temperatura je u prosjeku dosta niska, vjerojatno oko 5-6 stupnjeva, nekada i niža, i sada ne znam kako se to odražava na formiranje vina. Ustvari, pitanje je ima li ikakvog smisla odležavanje ako se ne postižu preporučljive temperatura od 8-12 stupnjeva, ili to treba što prije potrošiti. Pozdrav od Rusmira - ODGOVOR -

PITANJE: Redovito pratim Vašu Web stranicu na kojoj dajete korisne savjete voćarima i vinogradarima. Vaša Web stranica je najbolje obrađena po pitanju ove tematike u Hrvatskoj. Pošto je sve veća zastupljenost sorata crnih vina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, molim Vas za savjete oko prvog pretoka i načina sumporenja crnih vina (u mom slučaju radi se o vinu od frankovke i merlota).
Zanima me u kojoj količini se crnom vinu smije dodavati vinobran ili sumpovin (navodno ti preparati skidaju boju crnom vinu ). Čuo sam za preparat "Pyrovin" koji je navodno vinobran namijenjen za sumporenje crnih vina.
Molim Vaše mišljenje o navedenome. Isto tako zanima me koliki je dozvoljeni sadržaj vezanog i slobodnog sumpora u bijelim i crnim vinima. Kolika je dozvoljena količina kiselina u bijelim i crnim vinima (sortnim, stolnim)? Unaprijed zahvaljujem! Dražen Krolo - ODGOVOR -

PITANJE: Dobar dan! Vašu adresu dobio sam sa stranice krizevci.net koju sam pregledao i nisam našao određene savjete koji su mi potrebni pa se nadam da će te mi vi moći pomoći.

Vlasnik sam oko 0,5 ha dvogodišnjeg vinograda, pretežito posađenog graševinom te chardonnay-om i frankovkom. Tijekom nevremena koje je zahvatilo moje područje (Moslavina) oštećena mi je ledom osnovna stabljika koju sam namjeravao ostaviti do visine uzgoja. Moje se pitanje odnosi na to da li ostaviti stare stabljike koje su uspjele zacijeliti, razviti nove ili ostaviti najjači zaperak na staroj stabljici. Prva žica na mi se nalazi na visini 90 cm. Unaprijed se zahvaljujem! Bimbo - ODGOVOR -

PITANJE: Poštovani! ...nažalost, došlo je do smjene generacije... dobio sam na skrb 25 god. star vinograd-plantažu u Podravini 1000 trsa: - 35% graševina - 15% slankamenka, - 5% štajerske belina, - 25% frankovka crna,- 5% crni game, - 10% traminac, - 5% chardonnay bijeli (novo sađeno star 2 god.)
Molim savjet: - koje sorte idu najbolje zajedno za bijelo, a koje za crno vino (nešto smo miješali i odtakali)?
- pošto je star vinograd dali bi bilo dobro saditi nove čokote npr. chardonnay, a da se uklopi kasnije sa ostalim sortama ili preporučate možda kakvu drugu sortu (bijelo, crno) za to područje (zemlja jaka miješana žutica-pijesak)? - ODGOVOR -


odgovori

 

Pitanje: Proizvodnja polusuhog vina

Imate izvanrednu stranicu. Kako provesti vinifikaciju rajnskog rizlinga sa cca. 19% sladora, da se dobije polusuho vino sa postotkom neprovelog šećera od 8,5-10 g (neprovrelog šećera), na prirodan način (bez doslađivanja), vrenjem mošta na temperaturi mošta od 13-17°C. Koliko mora imati slobodnog sumpora za čuvanje. Podrum je sa malim temperaturnim razlikama (pod zemljom 2 metra sa izolacijama).

Da li je moguće provesti taloženje mošta kombinacijom prirodnog taloženja i pločastog filtra (ploče Seitz 900)

Sa poštovanjem! D. Levak, Krapina

Na ovo pitanje odgovara naš vanjski suradnik gosp. Ivan Sokolić

Odgovor:

Na upit gospodina D. Levaka iz Krapine kako se proizvode polu-suha vina možda ovaj odgovor stiže sa zakašnjenjem. Ipak, nadam se da će sa zanimanjem biti pročitan. Oni koji bi htjeli takva vina proizvoditi (s obzirom na tehničku opremljenost i ostale okolnosti) morati će puno poraditi.

Polu-suha vina proizvodila su se u prošlosti samo u sjevernim vinorodnim područjima, i to najčešće onda kada to proizvođači možda i nisu željeli. Obilje sladora u grožđu i niske temperature u vinogradu i u podrumima (jer se u pravilu bralo kasno tj. u tijeku druge polovice mjeseca listopada) uvjetovali su usporeno vrenje koje bi nerijetko i prestalo, pa su se u to doba čak preporučivale peći za grijanje podrumskih prostorija da se vrenje ne prekine. U klijetima, (koje u Njemačkoj, gdje je takva proizvodnja bila najviše zastupljena, nazivaju Kelterhaus) utjecaj vanjskih niskih temperatura još je prije dolazio do izražaja, pa se je u takvim godinama (kada su hladnoće ranije nastupile) skoro isključivo proizvelo polu-suho ili čak i polu-slatko vino. Za takva sjeverna područja, gdje se uzgajaju sorte s obiljem ukupnih kiselina, takva, polu-suha ili polu-slatka vina bila su skladna, pitka pa zbog toga i posebno cijenjena.

Vina s ostatkom ne-prevrela sladora mogu se proizvesti i u južnim vinorodnim područjima, ali za to valja osigurati potrebne idealne (higijenske i tehničke) uvjete. Preradbu zdravog i optimalno zrelog grožđa valja obaviti u posebno kontroliranim i nadziranim uvjetima čistoće, temperature, uz odgovarajuće povećano sulfitiranje i uz uporabu selekcioniranog vinskog kvasca, a kada sadržaj neprevrelog sladora padne na odgovarajuću mjeru takav mošt u vrenju valja ohladiti pa filtrirati (preko tzv. EK ploča i mikrofiltrom) kako bi se odstranila sva mikroflora koja bi, kada temperatura poraste ponovo mogla izazvati vrenje.

Kao što se iz ovog kratkog prikaza vidi, proizvodnja polu-suhih i polu-slatkih, pa i slatkih vina nije jednostavna. Zato se takva proizvodnja dozvoljava i na način da se (bistrom i sterilnom) vinu doda (također bistri i sterilan) ugušćeni mošt, jer je takav postupak lakši i sigurniji. Naime, valja znati da se u jednom mililitru mošta, u vrijeme burnog vrenja, nalazi više od stotinu tisuća kvaščevih stanica, pa je razumljivo zašto je prikladnije mošt odmah nakon cijeđenja na odgovarajući način prefiltrirati i na posebnim uređajima (vacuum aparatima) toplim postupkom ili na neki drugi način konzervirati, a kasnije takav (u kojem analizom utvrdimo količinski sadržaj sladora) dodati za to pripremljenom suhom vinu. Proizvedeno polusuho odnosno poluslatko vino sve do potrošnje valja čuvati kako ne bi u nj dospjeli kvasci i ponovo pokrenuli vrenje. To se čini tako da se vina s ostatkom neprevrela sladora flaširaju u potpuno sterilnim uvjetima, što i opet nije moguće bez odgovarajućih uređaja.

Suvremene naprave za ugušćivanje mošta rade kod podtlaka pa se vrenje i isparavanje vode iz mošta provodi kod 25 ili 30°C, no i kod takvih niskih temperatura fruktoza (jedan od monosaharida koji se nalazi u soku grožđa) karamelizira. Ako se mošt koncentrira na otvorenoj vatri, tada je taj proces karamelizacije znatno intenzivniji, pa njegov dodatak vinu mijenja okus, zbog čega se koristi samo u proizvodnji likerskih vina.

Kao što se iz izloženog može zaključiti, tema je vrlo složena, a nama dozvoljen prostor za odgovor je ograničen. Proizvođači mogu željeno polusuho vino proizvoditi na jedan od opisanih načina (suho vino plus koncentrirani mošt ili postupkom zaustavljanja vrenja), ako su za to dovoljno obučeni i tehnički osposobljeni.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Sumpovin i Vinobran; Ulje u bačvi; Med za doslađivanje

Poštovani,

Zanima me koja je razlika između vinobrana i sumporovina i za koga bi se vi radije odlučili. Koliko treba uliti ulja za vino u bačvu cca. 300 l od rosfraja odnosno u bačvu drvenu, kako se orijentirati.

Osim toga molim Vas da mi objasnite kako mogu koristiti med prilikom doslađivanja mošta umjesto šećera Hvala. Dinko iz Splita

Odgovor:

''Vinobran'' je kalijev-metabisulfit (K2S2O5), a dolazi u promet i kao pirosulfat, a ''sumpovin'' je 5 % otopina sumporaste kiseline (H2SO3). Za mošteve se može koristiti ''vinobran'', ali za sumporenje vina svakako preporučamo ''sumpovin'' jer on ne sadrži kalij kao ''vinobran'', koji daje vinu specifičan neprijatan okus.

Za inox posudu od 300 l dovoljno je 2-3 dl ulja koje se stavlja uz rub poklopca. Za drvenu bačvu dodati na svakih 100 l praznog prostora iznad nivoa vina dodamo 2 dl ulja. Bačvu nakon pražnjenja treba oprati toplom pa hladnom vodom kako bi isprali ulje koje se zadržalo na stjenkama bačve.

Po zakonu o vinu med se ne smije koristiti za doslađivanje (str. 73, članak 36, 37).

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Bistrenje mošta – repeticija prva

Pozdravljam Vas, te se zahvaljujem na prijašnjem odgovoru.

Molim Vas da mi kažete dali je ovaj postupak kod bistrenja mošta dobar i dali mi Vi nešto posebno preporučate.

REDOSLIJED RADNJI:

1. Odmah nakon prešanja (u što kraćem roku) dodati sumpovin (100 ml/hl), ako je temperatura soka +15°C , a ako je temperatura do 15°C onda je dovoljno 75 ml/hl. To jako dobro izmiješati.

2. Odmah nakon toga dodati enzim LALLEMAND HC i to 0,5 g/hl.
Način pripreme enzima:
- Otopi potrebnu količinu enzima u 250 ml vode,
- Miješaj 3-4 minute da se omogući dobra topivost,
- Sada se ulije u mošt i jako dobro izmiješaj da se omogući homogenizacija enzima i mošta,
- Sada sve to skupa (nakon dobrog miješanja) treba odstajati 1-2 sata, kako bi se izvršila, razgradnja pektina.

3. Nakon toga uz jako dobro miješanje dodaješ MOST GELATINU i NaCalit. Može se to učiniti jedno za drugim a može i istovremeno.

Napomena;

- MOST GELATINA ide u količini 100 ml/hl i
- NaCalit ide u količini 100 ml/hl
Priprema NaCalit-a:
- Pomiješati u 3-5 dijelova vode ( 300 g NaCalit-a i 1-1,5 l vode). Ostaviti da nabubri i to u vremenu 6-12 sati (bolje 12 nego 6),
- Višak vode odliti, a talog dodati u mošt.

4. Po završetku bistrenja ( taloženja ) u vremenu 12-24 sata pretočiti mošt i dodati:
- Kvasce (20-40 g/hl, zavisno o temperaturi mošta i zraka)
- Hrana za kvasce FERMAID "E" i to 30 g/hl
- Šećer ako je potrebno

Napomena: Redoslijed pod brojem 4 nije važan.
Ovaj postupak bistrenja mošta dobiven je od jednog kako on za sebe voli reći priučenog podrumara, meni u istom postupku nisu poznati određeni pojmovi kao što su: enzim i hrana za kvasce, te nazivi kao što su: LALLEMAND HC, MOST GELATINU, NaCalit-a i FERMAID "E". Molim Vas da mi iste nepoznanice pojasnite?
Hvala ! Zlatko iz Bjelovara

Odgovor:

Ovaj postupak je potpuno u redu. Enzim Lallemand HC je mješavina triju enzima koji djeluju u svrhu raskidanja veza unutar molekula pektina, odnosno ubrzavaju taloženje i bistrenje mošta.

Mošt gelatina - sastavljena je od želatime i kazeina (bjelančevina mlijeka). Služi za bistrenje mošta te skida višak boje i smanjuje sadržaj tanina, pa vino organoleptički djeluje pitkije. Želatina je pozitivno nabijena pa veže čestice negativnog naboja i taloži ih.

NaCalit – to je granulirani natrijev kalcijev bentonit. Sadrži nizak postotak željeza, te je u potpunosti isključena mogućnost kontaminacije željezom. Veže na sebe tanin i ostale nepoželjne tvari. Negativnog je naboja te veže na sebe čestice pozitivnog naboja i taloži ih.

Fermaid E – je hrana za kvasce. Kao hranu za kvasce možemo koristiti ''Cedevitu'' sa okusom limuna koja sadrži vitamine B1, B2 i B6 koji potiču vrenje.

Pošto ovaj postupak dosta košta mi vam preporučamo taloženje ledom na dolje opisan način:

Deset dana prije početka berbe treba pripremit led i to tako da plastične flaše od soka ili mineralne vode ili karniste napunimo vodom i stavimo u škrinju da se voda zaledi. Ako možete na drugi način doći do leda to bolje. Količina potrebnog leda ovisi o količini grožđa odnosno mošta.
Kad grožđe oberemo, odvojimo peteljku i izmuljamo te isprešamo (u izmuljani mošt možemo dodati enzime kako bi lakše ocijedili sok) .
Isprešani mošt ulijemo u kacu u koju smo prethodno na dno stavili flaše ili karnistre sa ledom tako da mošt lijevamo preko leda, da nam led odmah hladi mošt. U mošt dodajemo sumpovin u količini 100 ml/hl ili vinobran u količini 10 gr/hl. Kada ja kaca puna u mošt uronimo termometar kako bi mogli kontrolirati temperaturu mošta.
Stalno kontroliramo temperaturu mošta te ako ona počinje rasti mijenjamo flaše sa ledom i dodajemo nove. Ako uspijemo temperaturu mošta spustiti na 5-6°C tada će se mošt istaložiti za otprilike 3-4 sata. Tada odstranimo flaše sa ledom i pustimo da se temperatura mošta digne na 10-11°C.
Mošt otočimo s taloga u posudu za vrenje i dodamo kvasce koje smo prethodno razmnožili na način kako je to opisano u članku ''BERBA'' Posudu zatvorimo i postavimo vreljnjaču.
Ovaj način taloženja primjenjujem nekoliko godina i pokazao se uspješnim iz sljedećih razloga:

- led ubrzava taloženje mošta
- ledom snižavamo temperaturu mošta i na taj način izbjegavamo preburno vrenje
- potrebne su minimalne doze sumpora (toliko da eliminiramo ''divlje kvasce'' i ostale štetne sastojke mošta)
- zbog bržeg taloženja mošt je manje izložen negativnom djelovanju zraka
- maji je ostatak taloga
- jeftiniji je od nekih drugih načina


Pitanje: ukupni sumpor = vezani sumpor + slobodni sumpor

Pozdrav ! Moje pitanje je vrlo kratko.
Molim Vas da mi pojasnite što je slobodni sumpor, a što ukupni sumpor u vinu, te kako da preračunam koliko se dobije od 10 g vinobrana jednog a koliko drugog.
Hvala.

Odgovor:

Bez sumporenja mošta i vina ne možemo zaštititi vino od bolesti i mana. Sumpor u vinu se izražava i utvrđuje laboratorijski kao ukupan sumpor, vezani sumpor i slobodan sumpor:

ukupni sumpor = vezani sumpor + slobodni sumpor

Vezani sumpor se u vinu veže na ostale komponente vina i kao takav nije djelotvoran na bolesti i mane vina, te nas zbog toga posebno ne zanima. Za nas je važan slobodan sumpor jer on djeluje antioksidativno na razne enzime i ostale štetne mikroorganizme u vinu i moštu. Zakonom o vinu dozvoljeno je 30 mg/l slobodnog sumpora u vinu. Za lakše razumijevanje navest ćemo primjer jedne laboratorijske analize vina. Prema toj analizi ukupni sumpor izražen kao ukupni SO2 iznosio je 69,4 mg/l, a slobodni SO2 9,9 mg/l. Iz ovog se može matematički dobiti vezani sumpor ako od ukupnog sumpora odbijemo slobodni sumpor (69,4-9,9=59,5). Također možemo primijetiti da je slobodnog sumpora u ovom vinu premalo, s obzirom da je zakonom dozvoljena količina SO2 30 mg/l pa je poželjno da se takvom vinu doda ostatak sumpora do 30 mg/l (20,1 mg/l). 1 gr kalijevog metabisulfita (vinobran) daje 5 mg sumpornog dioksida, a 1 gr sumpora u traci daje 20 mg sumpornog dioksida.
Danas se za sumporenje sve više upotrebljava sumporasta kiselina (sumpovin) gdje je na flaši točno označena količina sumpovina odnosno koliko je to sumpornog dioksida u vinu.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Mjerilo za vino po Wagneru

Štovani, sve pohvale za lijepo oblikovanu web stranicu i korisne priloge i savjete. Molim za pomoć u slijedećem: dobio sam mjerilo za vino po Wagneru, ali ne znam kako ga koristiti. Pretpostavljam da se po nekoj formuli izračunava % alkohola.
Srdačan pozdrav, Dane Zorica Kaštela

Odgovor:

Wagnerova vaga se upotrebljava prvenstveno za određivanje gustoće vina koja ima skalu podjeljenu na 20 stupnjeva, a stupnjevi odgovaraju razlici gustoće vina i vode. Nulta točka je mjesto na skali do koje vaga tone u čistoj vodi. Tako npr.

0 po wagneru odgovara gustoći 1,
1 po wagneru odgovara gustoći 0,999
20 po wagneru odgovara gustoći 0,980

Wagnerova vaga se više ne koristi za određivanje alkohola, iz razloga što ta vaga nije dovoljno precizna, ako znamo da na gustoću vina ne utječe samo alkohol nego i drugi sastojci u vinu. Precizno odrediti alkohol u % i gr/l može samo laboratorij koji ima za to odgovarajuću laboratorijsku opremu (ebulioskop, piknometar i sl.). Sadržaj alkohola u našim vinima kreće se između 70-110 gr/l što odgovara 8,8-13,8 % alkohola.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Taloženje mošta

Redovito pratim Vašu web stranicu i veoma sam zadovoljan sa njom. Pročitao sam sva pitanja i odgovore, međutim nisam našao odgovor na pitanje koje ću Vam postaviti pa Vas molim da mi, ako ste u mogućnosti, što prije odgovorite. Dali je dobro mošt taložiti u otvorenim kacama (uz prisustvo zraka) ili je potrebno mošt taložiti u zatvorenim bačvama bez prisustva zraka? Pozdrav iz međimurskog vinogorja!

Odgovor:

Jedan i drugi način dolazi u obzir, s time što se mošt iz kace lakše može pretočiti u bačvu. Danas podrumari sve više koriste inox bačve za taloženje. Naravno da zrak ne djeluje povoljno na mošt, ali s obzirom da smo mošt sumporili, te ako smo koristili led za taloženje (koji ubrzava taloženje i razhlađuje mošt), nema bojazni od nepoželjnih posljedica.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: tamljenje mošta

Molim vas savjet u vezi mošta. Zbog neznanja o završetku vrenja pristupio sam ugrijavanju mošta u loncu na plinu do temperature 30-40 stupnjeva C , uzimao sam mošt dole i nadolijevao topli gore i tako digao temperaturu na 20°C (moštu). Prije je bila 14°C. Naknadno sam mjerio refraktometrom i izmjerio 5-6 neprov. šećera, radi se o netaloženom moštu. Primjećujem oksidaciju (tamljenje) što učiniti kako ne bi došlo do problema.

Odgovor:

Pošto niste taložili mošt sumporom sada ne smijemo dodavati sumpor u vrenju, nego treba paziti kada potpuno prođe burno vrenje. Tada treba otočiti mošt sa grubog taloga i odmah u mošt dodati 15 gr vinobrana, 7 gr C vitamina u prahu i 50 ml ''combigela'' (želatina+kazein+morunji mjehur) na 100 l mošta, sa svrhom da odstranimo višak fenolnih tvari koje izazivaju posmeđivanje, a sumpor će blokirati oksidaze.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Sumporenje masulja

Zanima me zašto se u pravilu uvijek savjetuje sumporenje mošta a ne masulja ? (navodi se da je jedno od glavnih zadaća sumpora njegovo antioksidacijsko djelovanje). Zar oksdacija ne nastupa već pri samom oštećenju bobice, odnosno pri muljanju? Puno Vam hvala, Tomislav

Odgovor:

Vi ste u pravu. Mi naglašavamo da se sumpori mošt zbog toga što se preporuča grožđe što prije preraditi kako bi masulj bio što kraće izložen zraku (idealno do 4 sata). Ukoliko masulj ostaje duže vrijeme u posudi obavezno se mora sumporiti. Iznimno ako želimo iz pokožice ekstrahirati što više mirisnih tvari onda ćemo ostaviti masulj 12-24 sata u posudi, naravno uz obavezno sumporenje. Posebno je važno sumporenje crnog masulja sa svrhom da uništimo divlje kvasce, oksidaze te umrtvimo stanice bobice i na taj način izvučemo što više tvari boje.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Switch i Botritis

Poštovani !

Koliko dana traje zaštita za sredstvo Switch. Naime vinograd sam prskao 13. 08. sa navedenim Switch-om pa me interesira za koliko dana bi trebao ponoviti prskanje imajući u vidu karencu od 21 dan, kao i to da se on smije na istoj površini primijeniti najviše do dva puta, ali nigdje ne piše koliko dana traje njegovo djelovanje.

Pojašnjenje: koristeći neka sredstva piše da treba ponovnu zaštitu provesti za npr. 10-12 dana, dok to za Switch nigdje nisam mogao pročitati. Uz pozdrav Mirolav Krznar, Vinica kod Varaždina Hvala

ODGOVOR:

Vi ste potpuno u pravu. Provjerom u ''Glasniku zaštite bilja'' za 2002 godinu kao i prospekata, nigdje nije navedeno koliko dugo preparat djeluje, ali na osnovu kemijskog sastava Switch-a vidi se da se u njegovoj formulaciji nalaze dvije aktivne tvari. Prva je sistemičnog djelovanja (ciprodinil), a druga površinskog djelovanja (fludioksonil), pa možemo zaključiti da djeluje do 14 dana.
Karenca je vrijeme koje mora proći od prskanja do konzumiranja odnosno berbe. Iz ovog možete lako zaključiti kada provesti zadnje prskanje, vodeći računa o sortimentu u vinogradu, odnosno da li su u vinogradu zastupljene ranije ili kasnije sorte ili obje podjednako, te kada ste planirali berbu.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: vinski kvasac

Za poticanje fermentacije poslije taloženja koristim suhi vinski kvasac "Uvaferm" . Zanima me da li je prilikom pripreme dovoljno da isti bubri u toploj vodi 15-20 minuta te da se direktno doda u mošt za fermentaciju, kako je navedeno u uputstvu za upotrebu, ili je potrebno da se isti ulije u prokuhani mošt radi razvijanja kolonije kvasca pa tek onda da se doda određena količina u mošt radi fermentacije.
Unaprijed hvala. Pozdrav iz Virovitice. Robert i Josipa

ODGOVOR:

Mi vam preporučamo da nakon dehidracije kvasca u toploj vodi (35-40°C) prelijete sve u prokuhani i ohlađeni mošt (18-20°C) te ga ostavite 6-12 sati u moštu u toploj prostoriji (sobna temperatura), a sa svrhom da se kvasac što više razmnoži, kako bi dobili što veću biomasu kvasca. Da bi kvasac što bolje razmnožili možemo dodati i hranu za kvasce kao što je ''Vitamon'' i sl., a u nedostatku istih možemo koristiti i ''Cedevitu'' - limun koja sadrži vitamine B1, B2 i B6. Hranu za kvasce naročito je važno koristiti, ako je grožđe napadnuto botritisom (truleži).
Na kraju iskoristit ćemo ovu priliku i najaviti uskoro članak o kvascima.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Izabela

Kako smo u zadnje vrijeme dobili smo više upita (od gospodina iz Osijeka i gospode Ivica Pavlak i Ivan Hloušek) vezano uz BRAJDE i sortu CRNA IZABELA i to o porijeklu i pravom imenu, o cjepovima i sadnji te kako dobiti dobro vino iz tog grožđa, danas Vam dajemo cjelovit odgovor

ODGOVOR:

Sorta ''IZABELA'' spada u direktno rodne hibride. Ne iziskuje veliku pažnju, jer je otporna je na sve bolesti vinove loze.
Sinonimi: isabela blau, captraube, raisin du cap.

Sorta vuče porijeklo od ''vitis labrusca''. Uvezena je iz Amerike u Njemačku 1823. godine. Koristi se uglavnom za uzgoj brajdi oko klijeti ili kuća. Lišće je veliko i dobro prekriva površinu (stvara hlad). Grožđe je specifičnog okusa i mirisa, koji mnogi vole.
Cjepovi se ne mogu kupiti u rasadniku, a sadnja se može vršiti zakapanjem ''ključića'' direktno u zemlju ili jednogodišnjim korjenjacima na razmak od 1-2 m. Ako sadimo ''ključiće'' dužina šibe mora biti 35-40 cm. ''Ključić'' se reže 2 mm od donjeg pupa. Ostali pupovi koji su u zemlji se ''oslijepe''. Iznad zemlje ostaje jedan pup koji se ne ''oslijepljuje''. Šibe treba češće zalijevati dok ne puste korijenje.
Vinifikaciju provodite na isti način kao i vinifikaciju plemenite vinove loze (vidi na našim stranicama članak ''Berba'' u pasusu - DOBIVANJE CRNIH I RUŽIČASTIH VINA).

Vino proizvedeno od ''izabele'' ne možemo svrstati u kvalitetna vina i ne smije se stavljati u promet. Možemo ga koristiti za vlastite potrebe.
O rezidbi i uzgoju brajde možete pročitati na našim stranicama: ''Tehnika uzgoja brajde'', ''Rezidba mladog vinograda'' i ''Rezidba rodnog vinograda''.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: podloga Kober 5BB

Molim Vas da mi odgovorite kako uspijeva te koje su prednosti i koji nedostaci podloge KOBER 5BB za sortu RIZLING RAJNSKI na području Županije Bjelovarsko-Bilogorske? Hvala, Zlatko

ODGOVOR:

Kao što je poznato podloga kober 5BB je gotovo univerzalna podloga za većinu sorata vinove loze ali uz uvjet da tlo ne sadrži više od 20% fiziološki aktivnog vapna, jer u protivnim bi se suočili sa problemom žutice (kloroze) vinove loze, što nije slučaj za područje Bjelovarsko-bilogorske županije. Obzirom na tlo najbolje joj odgovaraju ilovasti i uopće nešto teži tipovi tala, dosta duboka i bogata hranivima. Ne preporučuju se pjeskovita i propusna tla koja su usto i siromašna hranivima.

Povoljno utječe na ranije dozrijevanje kao i na kvalitet proizvoda što dolazi posebno do izražaja kod kvalitetnih i visokokvalitetnih vinskih sorata sjevernih područja.

Pošto podnosi najviše 20% fiziološki aktivnog vapna u tlu, pa je upravo zbog toga važno, prije podizanja novog vinograda, obavezno dati tlo na analizu, kako bi utvrdili sadržaj vapna u tlu, kao i ostalih makro i mikroelemenata (analize provodi Visoko gospodarsko učilište u Križevcima tel. 048-681-622), kako bi prilikom rigolanja unesli u tlo potrebne količine gnojiva.

Usput da kažemo da podloga SO4 ima slične karakteristike kao i kober 5BB, s tom razlikom što vinske sorte cijepljene na njoj dozrijevaju nešto ranije, te vam preporučamo da razmislite koju podlogu ćete odabrati, budući da znamo da je sorta rajnski rizling kasna sorta, koja traži puno sunčanih dana kako bi tehnološki dozrela.

Ako se želite pobliže upoznati sa osobinama sorte rajnski rizling, a i općenito o uzgoju loze i preradi grožđa, preporučamo vam da nabavite ''Džepni vinogradarsko vinski priručnik'' od dipl. inž. Ivana Sokolića (narudžba na tel. 051-245-245).

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: vino nakon rakije

Molim savjet za dovođenje drvene bačve u normalno stanje za prihvat vina, a u kojoj je prethodno držana rakija (kako se riješiti mirisa i okusa po rakiji). Unaprijed se zahvaljujem i srdačno vas pozdravljam, Krešimir Hrgar

ODGOVOR:

Prvo bačvu isprati dobro sa hladnom vodom. Zatim na 20 l kipuće vode otopiti 1 kg sode za bačve (Na2CO3). Dostatno za bačvu od 400-500 l. Sve skupa uliti u bačvu. Bačvu na gornjem otvoru (vranju) lagano začepiti i energično bućkati, uz povremeno otpuštanje čepa na vranju, a zatim se bačva prebaci na jedno i drugo dno, te se to ponavlja nekoliko puta sve dok se otopina sode i vode ne ohladi (da bude mlačna).

Ukoliko je bačva iznutra obložena vinskim kamenom potrebno je u bačvu staviti oštrih kamenčića ili lanac kako bi kamen što više sastrugali.

Nakon što se voda u bačvi ohladila ispuštamo ju kroz vranj ili na vrata. Bačvu dobro isperemo hladnom vodom. Nakon toga u bačvu nalijemo 50 l hladne vode (za bačvu zapremnine 400-500 l), dodamo 1 l sumpovina (sumporasta kiselina) i 20 gr hipermangana (kalijev-pergamanat, kojeg možemo nabaviti u apotekama humane medicine i veterinarskim apotekama). Sve zajedno povremeno energično mućkati kao u gornjem slučaju barem 2-3 sata. Vodu izliti iz bačve, te bačvu oprati toplom vodom (ako imate minivoš preporučamo isprati s njim). Posljednje ispiranje neka bude u nekoliko hladnih voda.

Ako u takvu bačvu planirate staviti odmah vino ili mošt onda preporučamo za bačvu od 500 l staviti 3-5 l prokuhanog vina ili mošta kako bi bačva poprimila vinski miris.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Uređenje podruma

Prije svega čestitam na izuzetno dobro kreiranoj stranici, a zanima me nekoliko idejnih rješenja oko estetskog i svrsishodnog građenja i uređenja vinskog podruma veličine 4 X 2,5 metara, h = 2,0 m. Važno mi je da mi ponuđene ideje budu funkcionalne spram veličine prostora i količine čuvanog vina ( oko 700 l u 4 bačve ) i udovoljavaju tehnološkim kriterijima čuvanja.

ODGOVOR:

Podrum mora biti građen tako da osigura konstantnu temperaturu sa što manjim oscilacijama (± 2°C). Idealna temperatura za bijela vina je između 10 - 12°C, a za crna 12-14°C. Da bi to postigli tu temperaturu podrum bi trebao biti ukopan u zemlju 8 m. Naravno da je to teško izvedivo, ali zato danas postoje razni termoizolacioni materijali kojima je to moguće postići. Danas sve više vikend vinogradara koji imaju materijalne mogućnosti ugrađuju u podrume i razne rashladne uređaje.
Vlaga zraka u podrumu trebala bi biti u granicama 70-80% kako bi osigurali što manje kaliranje (hlapljenje kroz dužice bačava) vina. Prevelika vlaga pak nije poželjna jer pogoduje razvoju gljivica pljesni koja utječe na kakvoću vina, i na vijek trajanja bačvi i ostalog posuđa.

U podrumu moramo izvesti odgovarajuću ventilaciju (strujanje zraka) kako bi prilikom vrenja odstranili ugljični dioksid, regulirali vlagu itd. Moramo napomenuti da 500 l mošta koji vrije proizvede 2500 l ugljičnog dioksida, koji ukoliko nije dobro riješeno provjetravanje podruma može izazvati smrt osobe koja se nađe u takvoj prostoriji.
Stari podrumari su smatrali da je u podrumu dobro ispod bačvi ostaviti zemlju, radi osiguranja vlage, što smatramo da nije u redu iz razloga što se na zemlji razvijaju gljivice pljesni te postoji opasnost da dospiju u vino.

Idealno bi bilo da je podrum popločen pločicama sa ugrađenim kanalima za odvodnju. Detaljnije odgovore na vaše pitanje možete pronaći na našim stranicama u poglavlju o podrumarstvu.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Medna rosa

Puno pozdrava iz Zadra! Molim Vas da mi napišete sve o mednoj rosi na vinovoj lozi, s kojim zaštitnim sredstvom prskati vinograd protiv te bolesti (da li pomaže insekticid Mospilan 20 SP i u kojoj dozi), te koja je razlika između medne rose i medike.
Unaprijed Vam se zahvaljujem.

ODGOVOR:

Lozni crvac ili lozni medić je jedna vrsta štitaste uši koja izlučuje mednu rosu. Na mednu rosu se naseljavaju gljive čađavice, a list izgleda kao da je poprašen prašinom. Ova uš tj. lozin crvac poznata je u prvom redu kao štetnik vinove loze, a javlja se i na agrumima. Raširena je u primorskim krajevima, a na kontinentalnom djelu se pojavljuje samo u staklenicima. Kao štetnik poznat je lozin crvac u Dalmaciji i Primorju gdje znade u pojedinim godinama učiniti velike štete. Uglavnom se razvijaju od proljeća do jeseni, a u toplim krajevima i tokom zime. Na vinovoj lozi nalazimo je najčešće u pazušcima lišća, na peteljkovini, pupovima i na samom grožđu. Za vrijeme sisanja izlučuje uš ne samo vosak kojim joj je tijelo u većoj ili manjoj mjeri pokriveno već i obilje medne rose. Ta medna rosa prekrije često lišće i bobe grožđa, na kojima se onda razviju gljive čađavice što samo povećava štetnost te uši. Interesantno je da se ta uš za vrijeme suhog i hladnog vremena zavlači u zemlju i da tu siše sokove na korijenu loze.

Lozin crvac je vrlo štetna vrsta štitastih uši koja može svojim sisanjem hranjivih sokova i izlučivanjem medne rose učiniti veliku štetu u vinogradima a naročito ako se pojavi u jačoj mjeri u doba dozrijevanja grozda. Napadnuti grozdovi ne dozriju, već grožđe ostane kiselo.

Preventiva za suzbijanje ove uši je zimsko prskanje u fenofazi C-D (Oleo-ekaluks, Oleo-ultracid, Folidol ulje + preparati na bazi bakra), a u toku vegetacije štitaste uši mnogo su otpornije na insekticide koji se tada smiju upotrebljavati. Ti se štetnici mogu tada suzbiti samo u stadiju ličinki koje su najosjetljivije, pa prema tome tada koristimo sljedeće insekticide: Rogor u koncetraciji 0,05-0,15%, Basudin, Radotion-E50 (manje otrovan) u koncentraciji 0,15-0,25%, Kromogor u koncetrciji 0,05-0,15%.

Mopilan je lokalni sistemik (insekticid). Suzbija lisne uši, krumpirovu zlaticu, resičare repinog buhača i pipu (repinu). Otrovnost je treća grupa, karenca za krumpir 7 dana, breskve 14 dana i 35 dana za duhan i šećernu repu. Upotrebljava se u koncentraciji 80-125 gr/ha (topivo prašivo).

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: perlagonije

Poštovani! Imam perlagonije duplog cvijeta na balkonu koji gleda na jug. Redovito sam ih zalijevala i prihranjivala sa "Cvjetalom" za cvatuće biljke. Već dva tjedna pojavljuju se žuti lisni pupovi iz kojih izrastu potpuno žuti listovi, a broj cvjetnih pupova se reducirao. Ne vidim nikakve znakove napada gljivične bolesti ili štetnika. Unaprijed hvala, Natalie Flegar iz Zadra.

ODGOVOR:

Na početku Vam se moramo ispričati što nismo odgovorili odmah na vaš upit, jer smo bili zauzeti drugim obvezama, a kako cvijeće i nije naše područje pa smo se malo raspitali sa strane o iskustvima drugih.

Pretpostavljamo da je pelargonijama zasmetalo jako sunce, jer se nalaze na jugu, pokušajte ih malo zaštititi od sunca, obvezno ih zalijevati odstajalom vodom, ali u jutarnjim satima kada se zemlja preko noći barem malo ohladi. Dohranjivajte ih i dalje, ali razdoblje dohrane prepolovite. Molimo da nam javite rezultate.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Podizanje vinograda

Poštovani, Imam mladi vinograd na području Križevaca, sorte su graševina i rajnski rizling. Vinogradu je sada druga godina. Iz mladica razvila su se dva reznika visoka oko 1 metar-1,20. Plan je da se u trećoj godini gornji formira na visinu trsa, a donji da se ponovo reže na jedan pup kao rezervni reznik. Moje pitanje je, da li smo pogriješili što uzgajamo dva reznika u drugoj godini ili smo pravilno postupili?
S poštovanjem, Mirjana Lasić

ODGOVOR:

Pravilno ste postupili što ste ostavili dvije mladice. Dvije mladice se ostavljaju u drugoj godini zato da nam loza previše ne deblja, kao i za slučaj ako nam se jedna mladica ošteti od vjetra ili nečeg sličnog. Mladice je poželjno povezati uz kolac kako bi postigli što uspravniji rast.
Zaperke koji izbijaju iz pupova ne smijemo trgati već ih treba prstima ili škarama pincirati na jedan do dva listića, kako ne bi oštetili pup.
Kada mladice dostignu visinu 1,5-1,8 m provodimo zalamanje vrhova, sa ciljem da rozgva što bolje dozrije.
Mladu lozu je poželjno prskati bez obzira na uvjete za peronosporu barem do 15. 8., a prednost dajemo sredstvima na bazi bakra, sa ciljem da nam rozgva što bolje odrveni kako ne bi došlo do smrzavanja rozgve i pupova tokom zime.
U trećoj godini pristupamo formiranju budućeg čokota na visinu koju želimo (60-90 cm). Bolja rozgva iz prethodne godine se reže u visini prve armaturne žice (60-90 cm), tako da gornja četiri pupa budu ispod žice, kako bi se u četvrtoj godini mogao formirati takozvani dvokrak (rašlje). U pravilu se druga rozgva odstranjuje, a jedan od razloga je taj da nam buduće stablo što više ojača, kako bi moglo izdržati opterećenje cijelog čokota.
Kada mladice u trećoj godini dostignu 10-15 cm dužine ispljeve se sve osim gornje četiri od kojih ćemo iduće godine formirati krakove (rašlje).
Moramo vam napomenuti da sve o formiranju mladog vinograda možete pročitati na našim stranicama u članku ''Rezidba mladog vinograda'' .

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Prskanje vinograda nakon tuče i zaštita od pepelnice

Poštovani! Tri dana nakon što sam prskao vinograd (MIKAL FLASH + RUBIGAN* EC), pala je obilna kiša i TUČA. Vinograd nije puno oštećen, no tragova tuče ima na lišću (rupice i smeđe točke na oko 30 % listova). Da li je vinograd potrebito ponovno prskati (odmah) ili su ova dva sredstva dovoljna da ga štite do slijedećeg prskanja (razmak od 14 dana).

U Vašoj prognozi za vinogradare (29. svibanj 2002.), za zaštitu od pepelnice nije spomenut preparat RUBIGAN * EC , koji ja inače koristim u kombinaciji sa MIKAL FLASH. Da li je taj preparat dovoljno učinkovit i može li razmak između prskanja s njim (u kombinaciji s MIKALOM ) biti 14 dana. Unaprijed hvala, Marin iz Zadra. Stranica Vam je Super !!!

ODGOVOR:

Tuča može oštetiti vinovu lozu u svim fenofazama razvoja, a najveće štete nastaju ako padne dok mladice još nisu dosegle visinu žice, odnosno još nisu povezane uz žicu. U toj fazi su mladice najosjetljivije, lako se otkidaju jer nisu dovoljno očvrsnule u bazalnom dijelu. Naravno da veličina šteta ovisi i o intenzitetu tuče i vremenu trajanja.

U vinogradima oštećenim tučom u toj fazi moramo odmah pristupiti rezu dijela oštećenih mladica ili cijelih mladica ukoliko su oštećene u bazalnom dijelu. Na taj način ćemo izazvati tjeranje novih mladica iz preostaloga zdravog dijela, odnosno iz suočice pupa. Tako možemo dobiti zadovoljavajući rod grožđa u toj godini. Nakon tuče moramo odmah zaštititi vinograd jednim od fungicida, najbolje na bazi bakra.

Ukoliko je vinova loza stradala od tuče u kasnijoj fazi razvoja, kad su mladice već dugačke ili uložene u žicu; ne poduzimamo nikakve mjere rezidbe jer ionako grožđe iz zaperka ili iz suočice ne bi više dozorilo. U takvim slučajevima obavljamo samo pojačanu zaštitu od bolesti i ako je vinova loza izgubila mnogo lišća, nastojimo sačuvati što više novog lišća iz zaperaka!

Nažalost, štetno djelovanje tuče prenosi se i u slijedeću godinu, jer oštećeni trsovi imaju smanjenu otpornost na niske temperature i smanjen potencijal rodnosti! Loza oštećena od tuče koja se ostavlja kod rezidbe na nove lucnjeve i reznike, lako se lomi kod vezanja a neizbježno ima na sebi i oštećenih rodnih pupova. Zato pri rezidbi moramo po mogućnosti birati što manje oštećene rozgve i ostavljati dulje lucnjeve. Ukoliko je loza osobito jako stradala od tuče i teško je pronaći manje oštećenu rozgvu na rod (lucanj), možemo obaviti i kombiniranu rezidbu , odnosno ostaviti stare lucnjeve i na njima nekoliko novih lucnjeva i reznika. U toj godini treba posebnu pažnju posvetiti plijevljenju, kako bismo osigurali prigojno i rodno drvo za, iduću godinu!

I na kraju, moramo napomenuti da velike štete mogu nastati kad tuča zahvati mladi vinograd u osnivanju, posebno u drugoj vegetacijskoj godini kad smo već izabrali mladice za buduće stablo, a one su već dovoljno visoke! Ako su te mladice znatno oštećene od tuče moram ih idućeg proljeća u rezidbi vratiti (obrezati) natrag na dva i formirati nove mladice za stablo. Na taj način smo godinu dana u zaostatku, ali ukoliko bismo ostavili ozlijeđenu rozgvu za stablo, ono ne bi zbog ozlijeđenih provodnih snopova moglo hraniti trs pod opterećenjem. No, u takvom slučaju ima metoda kad ne moramo izgubiti vegetacijsku godinu, a sastoji se u slijedećem: novo izraslu mladicu (jednu) koju smo odabrali za buduće stablo, pinciramo čim izraste preko glavne žice, a od isprovociranih izraslih zaperaka odaberemo samo dva najpovoljnija položena za buduće krakove (ili tri za trokrak) te sve preostale odstranimo. Naravno, to ne preporučujemo kod slabijih trsova, jer nisu još razvili dovoljno jak korijenov sustav.

Pošto vaš vinograd nije jako oštećen preporučamo vam odmah vinograd prskati preparatima na bazi bakra, kao što su Bordoška juha, Kuprablau ili nešto slično uz dodatak preparata protiv pepelnice (Topas-100, Sabitane ili slično). Pozdrav !

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Poštovane gospodo! Nalazim se u Slavonskom Brodu, trenutno sam kupio 28 000 m2 zemlje pogodnih za vinogradarstvo i time se želim baviti. Ali došao sam do problema u odabiru sorte. Želio bih vašu pomoć, koje su sorte najbolje za naš predio i koje sorte ću moći plasirati na tržište.
Molio bih pomoć i u kupnji, gdje bih mogao nabaviti kvalitetan trs. Hvala ! Ivica

ODGOVOR:

Na osnovu pitanja koje ste nam postavili, pretpostavljamo da mislite saditi vinograd iduće proljeće. Do tog vremena morate izvršiti sljedeće poslove: uzeti uzorke tla i dostaviti u pedološki laboratorij koji vrši analizu tla (to možete obaviti u Višem gospodarskom učilištu u Križevcima, tel. 048-681-622, ili nekoj bližoj poljoprivrednoj stanici koja vrši analizu tla).

Na našim stranicama možete vidjeti kako se uzimaju uzorci tla za analizu. Osnovna svrha analize tla je da se utvrde zalihe fosfora, kalija i naročito kalcija, kako bi mogli utvrditi na kojoj podlozi treba saditi preporučene sorte, te kako bi utvrdili potrebne količine NPK gnojiva i kalcija koje moramo unijeti u tlo prilikom pripreme (rigolanja) tla za sadnju (meliorativna gnojidba). O tome možete više saznati ako pročitate članke ''Važnost gnojidbe u vinogradu'' i ''Vinogradar zimi''.

Analiza tla dat će nam odgovor o stanju kiselosti dotičnog zemljišta, kako bi na vrijeme mogli provesti kalcifikaciju dotičnog tla (kalcifikacija se vrši dodavanjem hidratantnog vapna ili mljevenog kalcija ).

Prema Pravilniku o vinogradarstvu - vinogradarske zone - članak 7. a koji je objavljen na našim stranicama možete vidjeti koje su sorte dopuštene i preporučene za vaše vinogorje. Stvar je vaše želje da li želite saditi visokokvalitetne sorte ili sorte za stolna vina sa geografskim porijeklom, kao i rane ili sorte kasnog dozrijevanja odnosno stolne sorte (zobatice) za tržište.

Danas je intencija u vinogradarstvu da se sade visokokvalitetne i kvalitetne sorte koje danas tržište traži odnosno koje imaju osiguran plasman. Sve više se daje prednost domaćim autohtonim sortama kao što su Škrlet, Frankovka, Kraljevina, Klešćec (autohtona sorta kalničkog vinogorja slična bijelom burgundcu).
Morate znati da kasne sorte trebaju više sunčanih dana kako bi grožđe dostiglo tehnološku zrelost i da su otpornije na kasne proljetne mrazeve.
Rane sorte kreću ranije sa vegetacijom pa su stoga slabije otporne na proljetne mrazeve ali grožđe redovito dostigne tehnološku zrelost.
Prilikom nabave sadnog materijala treba voditi računa o zdravstvenom stanju cjepova, odnosnom da li proizvođač posjeduje certifikat o zdravstvenom stanju cjepova, (da nisu cjepovi zaraženi virusom ili crnom pjegavošću i sl.)

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: sušenje vrškova loze

Poštovani! Ja sam jedan mali vinogradar iz Slavonije i imam problem u vinogradu na koji do sada nisam naišao. Do sada sam obavio 4 prskanja. Prvo prskanje sa crvenim uljem, sumporom i Thiodanom protiv grinja. Druga prskanja sam obavio s preparatima protiv plemenjače Merpanom te ponovo sa sumporom i Thiodanom. Neki dan sam primijetio u vinogradu da mi se vrškovi loze suše. Pogotovo novoizrasli listići. Izgledaju kao da su propaliti ili kao da ih je nešto izgrizlo. To se pojavljuje gotovo na svakom panju i na svakom vršku. Žao mi je što nisam u mogućnosti da vam to vizualno prikažem ali nadam se da će i ovaj kratki opis omogućiti da mi date kakav takav odgovor jer još nisam nigdje dobio odgovor na to pitanje. Molio bih vas ako me možete uputiti gdje da se obratim jer se ta bolest ili što već je drastično širi. Unaprijed zahvalan.

ODGOVOR:

Ako ste koristili sumpor, bilo koji u propisanim količinama do 0,3% sa klasičnom prskalicom, to nije moglo izazvati spomenute simptome. Pretpostavljamo da niste prskali za vrijeme najvećih vrućina, između 11 i 15 sati. Zatim ako ste koristili motornu prskalicu koncentraciju spomenutih pesticida niste smjeli povećati više od 2-3 puta.

Moramo vas upozoriti da se Thiodan ili Global-E 35 koriste u fenofazi D-E. Kada se listići otvore tada preporučamo da se koriste akaricidi protiv grinja kao što su Neoron ili Pinoron. Pretpostavljamo da bi uzrok paleži lišća mogao biti Thiodan. Preporučamo da se poštivaju koncentracije pesticida prema uputama proizvođača (pogledati "vinogradarstvo - preduvjeti za zaštitu").

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: "pucketanje" u vinu

Prvo da Vam čestitam na izvanrednoj Web stranici, samo tako nastavite. Imam litara graševinu koja ima odlična organoleptička svojstva, za koju sam dobio srebrnu medalju prije par mjeseci na ocjenjivanju u Virovitici.
Moje pitanje glasi: Zadnjih par tjedana u bačvi koja je puna do vrha nakon što je otvorim i prislonim uho na otvor čujem pucketanje u vinu, pa me zanima dali je to malolaktično vrenje ili je počelo naknadno vrenje neprovrelog šećera. Da naglasim da je vino i dalje bistro i ne osjetim neki posebni strani miris. Unaprijed zahvaljujem. Pozdrav od Roberta.

ODGOVOR:

Ako vino nije na okus slatkasto to znači da je provrelo do kraja. Usput da se podsjetimo da se suhim vinima smatraju vina u kojim ima do 4 gr/l neprovrelog šećera, poluslatkim do 15 gr/l a vina iznad 15-50 gr/l smatraju se slatkim.

U vinu osim vinske i ostalih kiselina koju izražavamo kao ukupnu kiselinu vina, nalazi se i jabučna kiselina. U godinama kad nam grožđe nije dovoljno zrelo, u moštu i mladom vinu više dolazi do izražaja jabučna kiselina koja daje osjećaj kiselosti mladog vina ( kao da jedemo nedozrelu jabuku).

To je razlog da prvi pretok mladog vina u takvim godinama provodimo tek onda kada je završen prirodan proces biološke razgradnje jabučne kiseline ili tkz. malolaktičko vrenje (pretok vršiti što kasnije, kalendarski od 15. prosinca do 15. siječnja).

U kiselim godinama grožđe nije dozrjelo te uobičajene doze sumpora smanjujemo za 50% kako bi omogućili djelovanje bakterija i gljivica koje provode razgradnju jabučne kiseline, odnosno malolktičku fermentaciju. Danas postoje na tržištu proizvodi koji omogućuju bržu i dirigiranu razgradnju jabučne kiseline.

Iz tog razloga crna vina kao što su frankovka, istarski teran, refošk organoleptički nisu prihvatljiva sve dotle dok ne proteče proces razgradnje jabučne kiseline. Zahvaljujući upravo malolaktičkom vrenju gruba jabučna kiselina djelovanjem određenih bakterija i gljivica prelazi u blagu mliječnu kiselinu koja će ublažiti osjećaj kiselosti..

Vezano za prvi dio teksta o slatkom vinu treba znati da neprovreli šećer u vinu može biti uzrokovan djelovanjem mliječno kiselih bakterija, pa takvo vino smatramo bolesnim. Kao indikator zdravstvenog stanja nekog vina je sadržaj hlapive ili octene kiseline. Prema pravilniku i zakonu o vinu sadržaj hlapive (octene) kiseline mora biti u granicama od 0,2-1,2 gr/l za bijela vina, do 1,4 gr/l za crna vina i ružice te 2 gr/l za slatka vina.

Isto tako dobro je znati da vina koja sadrže više od 0,8 gr/l hlapive (octene) kiseline ne smijemo podvrći naknadnom vrenju, iz razloga što šećer u tom slučaju prelazi u mliječno octenu kiselinu. Takva vina možemo eventualno oštro sumporiti i miješati sa zdravim vinom te brzo potrošiti.

U vašem slučaju ne radi se o naknadnom vrenju nego o razgradnji jabučne kiseline odnosno malolaktičkom vrenju. Uslijed razgradnje jabučne kiseline javlja se ugljični dioksid (CO2 ) kao u vašem slučaju te se na uho osjeća kao muziranje, a vizualno kao perlanje (vjenčić na površini vina u čaši) kao kod šampanjca ili gaziranih pića. U ovom slučaju vaša bojaznost je bezrazložna.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: višak preparata za zaštitu

Tokom špricanja zaštitnim sredstvima u većim količinama 300-400 l. ostane nam nešto materijala (npr. 50 l), da li je uputno pridodati isti materijal novom ili isti treba baciti.
Unaprijed zahvaljujemo. Pozdrav

ODGOVOR:

Proizvodnja klasične bordoške juhe

Klasična bordoška juha je smjesa galice i vapna u omjeru 1 kg galice i 1,25 kg gašenog vapna ili 0,55 kg hidratantnog vapna ili 0,4 kg živog vapna. Važno je znati da bordoška juha treba biti neutralne reakcije (niti kisele niti lužnate). Ako je premalo vapna juha je kisela i može izazvati palež organa loze, a ako je suviše vapna tada se smanjuje njena djelotvornost (fungicidnost).

Čuvanje ne utrošenih preparata

Ukoliko iz nekog razloga u toku prskanja bordoškom juhom moramo prekinuti sa zaštitom (npr. kiša, tehnički kvar šprice i sl.) u tom slučaju preporučamo da na svakih 100 l bordoške juhe dodamo 1 l mlijeka. U tom slučaju bordoška juha ne gubi svoju djelotvornost 8-10 dana.

Ako koristimo organske fungicide kao što su Ditan, Antrakol, Poliram i sl., zajedno sa fungucidima protiv Pepelnice (sumporni preparati i sl.) te insekticidima protiv grinja, moljaca i ostalih štetnika tada je potrebno provjeriti njihovu stabilnost na način da u staklenu flašu od 1 l ulijemo 8 dl dotične emulzije, dobro izmiješamo, te ako se otopina preparata nakon izvjesnog vremena (10-15 min.) ne odvajaju (kao voda i ulje) može se koristiti.

Iako proizvođači pesticida u svojim uputama ne navode koliko dotični preparat može stajati pomiješan sa drugim preparatima, što smatramo da nije korektno s obzirom na cijenu pesticida koja nije mala (radi se ipak samo o profitu) možemo vam sa sigurnošću reći da preparati mogu efikasno djelovati 3-5 dana.

Naravno da te preparate treba držati u posudi do vrha punoj, dobro zabrtvljenoj da ne bi došlo do hlapljenja.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE:
Da li mogu prilikom zaštite vinove loze od peronospore s preparatom na bazi bakra (npr. Cuprablau) u isti miješati tekuće gnojivo za prehranu preko lista Folifertil ili neko drugo. Hvala, Ivan B.

ODGOVOR:

Folijarna gnojiva kao što su FERTINA-G , FOLIFERTIL i slično mogu se miješati sa svim organskim fungicidima (DITAN, ANTRAKOL, PROPINEB, EUPAREN, POLIRAM i sl.) kao i sa svim tvorničkim preparatima na bazi bakra (BAKRENI OKSIKLORIDI I HIDROKSIDI) pod tvorničkim nazivom (BAKRENO VAPNO, ŠAMPION WP, ŠAMPION TEKUĆI, KOCIDE DF, NORDOX, KUPRABLAU, BORDOŠKA JUHA CAFORO 20 WP i i sl.).

UPOZORENJE:

FOLIJARNA GNOJIVA NE SMIJU SE MIJEŠATI SA KLASIČNOM BORDOŠKOM JUHOM DOMAĆE PRIPREME IZ RAZLOGA, ŠTO MI NISMO U MOGUĆNOSTI DOZIRATI VAPNO I GALICU DA ONA BUDE NEUTRALNE REAKCIJE (NITI KISELE NITI LUŽNATE).

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE:

Prije nego li postavim pitanje, da Vam čestitam na izvrsnoj Web stranici, a pitanje glasi:"Moje bijelo vino se muti, i dobiva smeđu boju, dok mu je okus sličan okusu jabuke, isto je napravljeno od bijelog grožđa - Zlatarice, iz podneblja Pojezerja, u blizini Vrgorca, te Vas molim za savjet kako, s kojim preparatima i kada izvršiti bistrenje vina? Unaprijed zahvalan, Denis Ž.

ODGOVOR:

Zahvaljujemo se na vašim pohvalama te ćemo se potruditi da vas i ostale posjetitelje naših stranica i u buduće zadovoljimo našim tekstovima.

Preventivne mjere da ne dođe do posmeđivanja vina počinju sa zaštitom grožđa od botrytisa (truleži) pa i ranije, jer kao što je poznato natrulo grožđe je bogato enzimima (lakaza i polifenoloksidaza) koji prenose zračni kisik na tvari boje i tanin (tzv. Fenole), pa vino u dodiru sa zrakom posmeđuje. Najčešće se pojavljuje u mladom vinu prije prvog i poslije prvog pretoka ako je vino izloženo prisustvu zraka ili ako je pretakano uz prisustvo zraka a prije toga nije dovoljno ili uopće sumporeno, zatim u vinu u otpražnjenoj bačvi, gdje je opet moguć pristup zraka.

Da do toga ne bi došlo preporučamo kod prerade grožđa koristiti muljaču (runjaču) koja odvaja petiljke od bobica kako bi eliminirali tanin iz petiljke. Spomenute enzime možemo odstraniti tako da odmah nakon muljanja, ruljanja i prešanja grožđa mošt sumporimo VINOBRANOM (10-30 gr/hl) ili SUMPOVINOM (1-2dl/hl). Pogledati na našim stranicama pod VINOGRADARSTVO -> savjeti -> BERBA.

Prije prvog pretoka obavezno provesti zračni test u trajanju od 48 sati sa ciljem da utvrdimo da li je mlado vino sklono posmeđivanju (izvadimo 2-3 dl vina i ostavimo otvoreno u čaši 48 sati). Ukoliko vino počinje mijenjati boju od površine prema dnu to je siguran znak da moramo provesti sumporenje. Da li ćemo jače ili slabije sumporiti ovisi o intenzitetu posmeđivanja (normalno sumporenje je od 10-15 gr/hl VINOBRANA ili 0,6-1 dl/hl SUMPOVINA).

Budući da iz vašeg pitanja nije jasno da li je vino posmeđilo i mutno u bačvi ili posmeđuje u flaši odgovorit ćemo za oba slučaja.

Ako je vino bistro, a samo mijenja boju u flaši dovoljno je vino samo sumporiti kako smo gore naveli i izvršiti pretok nakon 2-3 dana. Ako je vino smeđe (oksidiralo) i mutno u bačvi treba izvršiti bistrenje želatinom i bentonitom (pentagelom), nakon prethodnog sumporenja.

Prvi dan u vino se dodaje sumpor kako je gore navedeno i otopina želatine (10 gr/hl , koju smo prethodno otopili u jednom decilitru mlake vode ) i sve skupa energično izmiješa.

Drugi dan dodajemo otopinu bentonita (pentagela) 50 gr/hl kojeg dan prije upotrebe stavimo u pola litre hladne vode da bubri. Kad nabubri višak vode odlijemo a dobiveno blato razmutimo u kanti vina da bude poput mlijeka, te sve izlijemo u bačvu i energično izmiješamo.

Nakon 8-10 dana bistro vino otačemo sa taloga i vraćamo u čistu bačvu. Bačvu treba dobro oprati tako da iz nje izlazi čista voda. Bačvu ne treba sumporiti jer smo sumporili vino.

Moramo vas upozoriti da bi bačva u kojoj držimo vino trebala biti uvijek ispunjena do vrha. Zrak u bačvi izaziva posmeđivanje i vinski cvijet. Gljivice vinskog cvijeta razgrađuju alkohol na vodu i ugljični dioksid a stvara se i manja količina octene i mliječne kiseline. Vina s nižim sadržajem alkohola brže obole nego jača. Naši ljudi obično kažu za vino kojeg je ostalo malo u bačvi da je "na tanko" ili da je "pri kraju". Radi se zapravo o vinu koje je izgubilo svoju jačinu zbog razgradnje alkohola, a koji su razgradile gljivice vinskog cvijeta. Dakle bačve bi trebalo stalno dolijevati tako da su uvijek pune.

Ako to nije moguće tada vam preporučamo da na svakih 100 l praznog prostora iznad nivoa vina nalijemo 2-3 dl vazelinskog ulja (isto ulje koje se koristi za INOX bačve radi zaštite od prisustva zraka). Bačva se nakon pražnjenja mora dobro oprati toplom i hladnom vodom kako bi se ispralo ulje koje je ostalo na stjenkama bačve.

Vazelinsko ulje čuva vino od oksidacije (posmeđivanja), od gljivične bolesti vinskog cvijeta, hlapljenja, octikavosti, te čuva aromu i buke vina. Dobro bi bilo kad bi svaki vinogradar u svom podrumu imao barem jednu INOX bačvu u kojoj bi držao vino za potrošnju a ostale bačve nadoljevao tako da su stalno pune.

Ukoliko je vaše vino octikavo (kisne) savjet možete naći na našim stranicama VINARSTVO -> bolesti i mane vina.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje iz Osijeka

Živim u Osijeku i želim posaditi vinovu lozu uz kuću pa me zanima koju sortu odabrati za ovo podneblje a da se ne treba puno prskati. Imam terasu na katu pa bi lozu pustio da natkrili i pravi hlad. Koliko loza posaditi za terasu 20 kvadrata. Strana je južna. Zanima me literatura gdje mogu pročitati kako rezati i održavati vinovu lozu.

unaprijed hvala! Executor

Odgovor: S obzirom da ne želite puno prskati lozu preporučamo za Vašu brajdu crnu Izabelu ili Crni direkt. Izabela i Crni direkt spadaju u hibridne sorte otporne na sve bolesti vinove loze. Lišće je veliko i dobro prekriva površinu (stvara hlad). Sadnja se može vršiti zakapanjem ''ključića'' direktno u zemlju ili jednogodišnjim korjenjacima na razmak od 1-2 m. Ako sadimo ''ključiće'' dužina šibe mora biti 35-40 cm. ''Ključić'' se reže 2 mm od donjeg pupa. Ostali pupovi koji su u zemlji se ''oslijepe''. Iznad zemlje ostaje jedan pup koji se ne ''oslijepljuje''. Šibe treba češće zalijevati dok ne puste korijenje.
O rezidbi i uzgoju brajde možete pročitati na našim stranicama: ''Tehnika uzgoja brajde'', ''Rezidba mladog vinograda'' i '' Rezidba rodnog vinograda''.
Lijepi pozdrav.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Poštovane gospođe i gospodo. Prvo primite moje čestitke na odličnoj web stranici jer sam konačno pronašao puno korisnih savjeta i uputa o vinogradarstvu i podrumarstvu na jednom mjestu. Kako sam vikend vinogradar/podrumar zanima me vaš savjet i uputa u vezi suzbijanja široko i uskolisnih korova u vinogradu, te nakon eventualnog uništavanja korova zatravljivanje bijelom djetelinom. Znam da bi problem korova najbolje riješio mehaničkom obradom, no za to na žalost nemam vremena, iz tog razloga još jednom Vas molim da mi preporučite sredstvo i tehnologiju upotrebe. Najzastupljeni korovi su: pirika i divlja mrkva.

Lijepi pozdrav i unaprijed hvala. Darko Nikl

Odgovor: Od herbicida za zaštitu od korova u vinogradima preporučamo Vam slijedeće preparate na bazi aktivne tvari glifosata kao što su ''Cidokor'' ili ''Herkules''. Preporučamo Vam zatravljivanje bijelom djetelinom, kao i ostalim leguminozama koje asimiliraju dušik pa služe kao i gnojivo.

Srdačan pozdrav,

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Cabernet franc i Merlot
Svaka čast, najbolji ste, što se tiče pitanja o uzgoja vinove loze i poslova oko podruma. Mene osobno interesira je li moguće uzgajati sorte Cabernet franc i Merlot u našem području.
Unaprijed hvala, te srdačan pozdrav, Ljubo iz Vrbovca

ODGOVOR: Iako pravilnikom o rajonizaciji Cabernet franc nije dozvoljena sorta, a Merlot se spominje kao dozvoljena sorta za područje Prigorja, mi vam preporučamo sadnju za svoje potrebe.
Pošto su ovo sorte južnih krajeva treba voditi računa o položaju parcele na kojoj ćemo saditi (južna ili jugozapadna strana). Zna se da je Cabernet franc sorta sklona osipanju, stoga preporučamo da 8-10 dana prije cvatnje izvršimo pinciranje rodnih mladica, na način da iznad zadnjeg cvata (grozdića) odbrojite 3-5 lista prema vrhu te iznad njih rukom ili škarama zalomimo mladicu. Na taj način ćemo spriječiti takozvani ''abortus cvata'' tj. osipanje, a grozd će biti kompaktan odnosno neće ostat rehuljav.
Također preporučamo da jedno špricanje pred cvatnju obavite folijarnim hranjivima kao što je ''fertina g 5'' i sl. Ona u svom sastavu sadrže bor koji je vrlo značajan za uspješnu oplodnju cvata. Pozdrav!

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Vinogradari pišu ...

Na ovo pismo potaklo me je pitanje gospodina Marija koji je pitao da li je dovoljno prvijenac i srce prilikom destilacije "puštati preko vode" da bi se na taj način eliminirali metanol, ocatna kiselina i lako hlapivi aldehidi.
Za tehniku destilacije ("puštanje preko vode", u sud u kom se hvata destilat se stavi časa od 2 dl puna vode pa se destilat tako prelijeva preko vode) često sam čuo, a i sam sam je nekoliko puta vidio pa imam utisak da se u praksi često primjenjuje.
Ja, međutim, ne mogu shvatiti što bi bila svrha ovog postupka. Jedino racionalno objašnjenje koje mi pada na pamet (ako svrhe ovoga uopće ima) je da se upravo teški spojevi na ovaj način zadrže u čaši. Dakle, po mom mišljenju, "puštanje preko vode" je potpuno izlišno, metanol i ostali laki spojevi eliminiraju se iz destilata pravilnim odvajanjem prvijenca (kod šljivovice, bar po mom iskustvu, čak i do 2%), a teški spojevi, za koje bi eventualno časa sa vodom mogla pomoći, uklanjaju se bolje pravovremenim prelaskom na hvatanje patoke (ponovo po mom iskustvu, kad jačina destilata padne na cca. 50 % ili, kad je cijela destilacija jaka između 65 i 70 %.
Da li
sam u pravu?

Pozdrav, Z. Nestić

Da Vi ste u pravu! I mi smatramo da postupak puštanja ''rakije preko vode'' nema neke veće koristi i utjecaja na poboljšanje kvalitete ispečene rakije.
Dakle pečenjem rakije u klasičnim rakijskim kotlovima tehnički i tehnološki je nemoguće izdvojiti frakcije viših alkohola. To je jedino moguće u kotlovima koji imaju ugrađen deflegmator, koji omogućuje izdvajanje viših alkohola (npr. metilni alkohol - koji je najštetniji za ljudsko zdravlje). Na kvalitetu rakije utiče više čimbenika među kojima su glavni: sirovina i način pripreme sirovine, način fermentacije, način destilacije i proces starenja rakije. Važno je napomenuti da se prilikom pripreme komine ne smiju drobiti koščice, iz razloga što prilikom destilacije može doći do izdvajanja cijanovodične kiseline koja je štetna za zdravlje.
Poznato je da su jabuke bogate pektinskim tvarima, naročito kisele sorte i divlji plodovi. Ako se fermentacija obavlja sa kominom rakija će imati visoki udio metilnog alkohola čak do 4,2% apsolutnog alkohola. Odstranjivanjem soka od komine dobije se rakija s znatno manje metilnog alkohola, jer je prilikom cijeđenja samo manji dio pektinskih (nepoželjnih) materija prešao u sok, a veći dio ostao u komini. Na sjeveru Francuske, u Normandiji i Bretanji od jabuka se proizvodi čuvena rakija Kalvados. Kvaliteta ovog pića zavisi od načina dobivanja soka od jabuke, zatim o fermentaciji i načina čuvanja do destilacije.
U našem članku ''Tehnologija proizvodnje vinjaka'' možete više pročitati o ovoj temi.

PITANJE: Mutna rakija
Zašto rakija (bijela šljiva) koja je pri destilaciji stavljana u istu posudu (plastičnu) i poslije odlagana u staklene posude istih zapremina na istome mjestu (razlika - jedna je posuda opletena a druga ne) ona rakija u neopletenoj boci se nakon nekog vremena izbistrila a ona u opletenoj i dalje je zadržala bijelo mutkastu boju. (ima li dnevno svijetlo neku ulogu u svemu tome ?) Da li se u kominu smije stavljati rastopljeni šećer u vodi i kojem omjeru , i još samo jedno, da li je pri destilaciji dobro ne odvajati bašicu nego je zajedno sa srednjakom (osim patoke) pustiti da ide "preko vode " gube li se laki alkoholi i ostali loši sastojci tim načinom.
unaprijed hvala, Mario

ODGOVOR: U svakom slučaju ovdje je riječ o mani rakije nastale zbog prisutnosti željeznih ili bakrenih spojeva. U svakoj rakiji pa i vinu uvijek su prisutni u manjoj ili većoj količini metali. Oni mogu dospjeti u rakiju, recimo prilikom berbe i destilacije. Da li će se lom manifestirati ili ne ovisi u kojem se obliku nalazi željezo. Feri oblik željeza je netopiv, i kao takav se manifestira u obliku žućkasta loma. Ako je to u pitanju, a možemo provjeriti tako da napravimo probu sa limunskom kiselinom (na 1 l rakije doda se 0,5 g limunske kis.). Ako se rakija izbistri znači da se radi o željezu. Ako je u pitanju suvišak kalcija i magnezija tada je rakija mutno bijele boje. Ako je pak u pitanju bakreni lom, kao što je najvjerojatnije vaš slučaj, tada rakija u tami ostaje mutna (smeđe - crvenkasta), a čim dođe na svijetlo lom se gubi. Ovaj lom vas ne mora toliko zabrinjavati jer će se rakija u prisutnosti svijetla izbistriti.
Usput da vam naglasimo: demetalizacija se provodi plavim bistrenjem, koje se može provesti samo na osnovu laboratorijske analize i po odobrenju zavoda za vinarstvo uz prisustvo ovlaštenog stručnjaka enologa. Idealno bi bilo kad bi cijevi kroz koje se odvija proces destilacije bile od rosfraja.
Što se tiče odvajanja frakcija: Prvu frakciju (bašica) i zadnju frakciju treba odvojiti, a srednju uzimamo kao najbolju. Prva i zadnja frakcija se pomiješaju i ponovo destiliraju. Zakon ne dozvoljava stavljanje šećera u kominu iako to većina radi. Preporučamo vam da berete šljivu kad je tehnološki zrela. Također se ne preporuča da se prva frakcija (bašica) i zadnja frakcija (patoka) dodaju u sljedeći kotao. Ako se ne odvoji dovoljno prvenca i patoke rakija može dobiti miris po patoci.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: O sadnji crnih sorti grožđa....
Već neko vrijem pratim Vaše stranice na temu vinogradarstva. Odgovori koje sam tu pronašao na neka pitanja ponukali su me da Vam se obratim za savjet. Budući vinograd nalazi se na području Krapine. Želim posaditi između ostalih i sortu Cabernet Sauvignon. Međutim tu je nastao problem. U Pravilniku o vinu ne piše da je to preporučena odnosno dozvoljena sorta za moje vinorodno područje, dok iz drugih izvora saznajem da se može posaditi. Što mi Vi savjetujete da učinim?
Pozdrav! Nenad

ODGOVOR: Istina za područje Zagorja i Međimurja u koje spada i Krapina Cabernet Sauvignon ne navodi se kao preporučena sorta u Pravilniku o vinarstvu. Međutim, nakon konzultacije sa našim poznatim enologom Ivanom Sokolićem, doznali smo da je ta sorta raširena po čitavom svijetu kao i na području Moslavine, gdje je postigla više nego dobre rezultate, stoga vam mi preporučamo da ju ipak posadite. Njoj je inače mjesto pod žarkim suncem Mediterana.
Evo što kažu susjedi Talijani za sadnju u sjevernim krajevima: "Na sjeveru zahtjeva položaje dobre ekspozicije (južna, jugo - zapadna strana) na brežuljcima ili ilovasto - šljunkovita propusna tla na nižim položajima. Nisu dobra vrlo plodna i vlažna tla u kojima je dozrijevanje mladica ove sorte vrlo slabo. Na vama je da se odlučite. Pozdrav!

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Kako se dobivaju pjenušava vina? Da li se mogu dobiti i od gotovih vina (traminca)?

ODGOVOR: Pjenušava vina (šampanjci) proizvode se od gotovih visokokvalitetnih vina. Šampanjac je zaštićeni naziv za pjenušava vina što se proizvode u francuskoj pokrajini champagne iz grožđa i vina koje je tamo uzgojeno i po propisnom postupku koji se naziva methode champemoise (izgovara se metoda šampenoa). Sami Francuzi slična vina proizvedena izvan pokrajine champagne označavaju kao vina moussex. Naš naziv za slično piče (koje se proizvodi po postupku metoda šampenoa) je prirodno pjenušavo vino (ili samo pjenušac), peneče vino, njemački sekt, talijanski spumante, engleski sparkling wine itd. O tehnologiji proizvodnje pjenušavih vina pisati ćemo na našim stranicama uskoro. Lijep pozdrav i sretna nova godina

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Redovito pratim Vašu Web stranicu na kojoj dajete korisne savjete voćarima i vinogradarima. Vaša Web stranica je najbolje obrađena po pitanju ove tematike u Hrvatskoj. Pošto je sve veća zastupljenost sorata crnih vina u kontinentalnom dijelu Hrvatske, molim Vas za savjete oko prvog pretoka i načina sumporenja crnih vina (u mom slučaju radi se o vinu od frankovke i merlota). Zanima me u kojoj količini se crnom vinu smije dodavati vinobran ili sumpovin (navodno ti preparati skidaju boju crnom vinu ). Čuo sam za preparat "Pyrovin" koji je navodno vinobran namijenjen za sumporenje crnih vina. Molim Vaše mišljenje o navedenome. Isto tako zanima me koliki je dozvoljeni sadržaj vezanog i slobodnog sumpora u bijelim i crnim vinima. Kolika je dozvoljena količina kiselina u bijelim i crnim vinima (sortnim, stolnim)? Unaprijed zahvaljujem! Dražen Krolo

Odgovor: Na početku podsjetimo se, uloga sumpornog dioksida je sačuvati vino od bolesti (vinski cvijet, sluzavost, octikavost itd.) i mana vina (miris na trula jaja - sumporovodik H2S, posmeđivanje vina itd.) te nepoželjnih oksidativnih procesa.
Posmeđivanje se javlja kao česta mana mladih vina, a pogotovo u godinama kad je grožđe jako napadnuto truleži (botrytis) i ako mošt nije taložen (sulfitiran, sumporen). Takvo grožđe je bogato oksidativnim enzimima kao što je lakaza odnosno polifenoloksidaza koje prenosi zrak (kisik) na tvari boje ( tanin, bojne materije) i izazivaju posmeđivanje. Upravo zbog toga se preporuča, prije prvog pretoka mladog vina izvršiti zračni test, kako bi utvrdili da li je vino sklono posmeđivanju (izvadi se 2 dl vina i ostavi na zraku 24-48 h). Ako primijetimo da vino nakon 24-48 h počinje od površine prema dnu čaše mijenjati boju to nam je pouzdani znak da je takvo vino sklono posmeđivanju. Rješenje se sastoji u tomu da dan, dva prije pretoka moramo provesti sumporenje vina bilo kalijevim metabisulfitom (K2S2O5), bilo sumporastom kiselinom (H2SO3). Ako se treba odlučiti između kalijevog metabisulfita (vinobran) ili sumporaste kiseline (sumpovin) dajemo prednost sumporastoj kiselini iz razloga što ona ne sadrži kalij koji daje vinu neugodan okus.

Sumporni dioksid (SO2) djeluje antioksidativno, a njega izražavamo kao ukupni sumpor, vezani i slobodni. Matematička razlika ukupni - vezani = slobodni sumpor. Prema Zakonu i Pravilniku o vinu, količina slobodnog sumpora (aktivnog) je 30 mg/l, odnosno ukupno 350 mg/l sumporaste kiseline. Za vina koja imaju manje od 4 g/l neprovrelog šećera: bijela i ružičasta najviše 210 mg/l, a crna vina najviše 160 mg/l sumporaste kiseline.

Sve ovo možete naći na našim stranicama - Zakon o vinu i Pravilnik o vinu članak 46 točka 5.

Iz vašeg pitanja zaključujemo da smatrate da se sumporni dioksid nepovoljno odražava na boju crnih vina. Međutim to mišljenje ne stoji. Djelomično je točno da kod sumporenja vina prividno dolazi do gubitka boje, ali se taj proces reverzibilan (povratan) te se boja vraća u početno stanje. Važno je napomenuti da boja nakon sumporenja postaje stabilna i ne taloži se na dnu boce. Usput da napomenemo danas neki vinari ne koriste za stabilnost boje gumiarabiku.

U tehnologiji vina se teži da se vina čuvaju u reduktivnom stanju (sa što manjim pristupom zraka). Pošto vinogradari i potrošači imaju odbojnost prema sumporu uskoro ćemo objaviti članak na koji način možemo smanjiti doze sumpora na najmanju mjeru (iako i ove količine koje su zakonom dozvoljene ne utječu na zdravlje čovjeka.).

Prvi pretok obavljamo:

1. Kad je vino do kraja provrelo,
2. Kada je završen biološki proces razgradnje jabučne kiseline( malolaktička fermentacija), a posebno to je važno za crna vina. Jabučna kiselina daje vinu opor (kiseo) okus te se ona razgrađuje u blažu mliječnu kiselinu. Djelovanjem gljivica i bakterija koje se nalaze na talogu, a u novije vrijeme za provođenje malolaktičke fermentacije u bijelim i crnim vinima koristi se novi soj bakterija pod nazivom bitec provino.
3. Da je vino držano određeno vrijeme na niskim temperaturama (od -5 do -7°C) iz razloga da se smanji ukupna kiselina vina, koju izražavamo kao vinsku kiselinu (vinski kamen - birsa).

Za vina sorti frankovka, teran, refošk koja su poznata da sadrže dosta ukupne kiseline treba se pridržavati gornjih uputa, odnosno takva vina bi trebalo nešto kasnije pretakati dok prođe prirodni proces razgradnje jabučne kiseline (pretok vršiti od polovica prosinca do konca siječnja). Za razliku od bijelih vina koja možemo staviti i ranije u promet, crna vina je preporučljivo da odleže u bačvama min. 6 mj. do 2 god., a pogotovo kad je riječ o bariku.

Pyrovin je u stvari kalijev metabisulfit (K2S2O5) kao i vinobran. Dozvoljena količina ukupnih kiselina je: od min. 4,5 g/l do max. 14 g/l. (zakon i Pravilnik o vinu čl. 46.).

I na kraju, komplete za mjerenje kiselina i sumpora u vinu možete nabaviti našim većim fitoapotekama.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

Pitanje: Dobar dan! Vašu adresu dobio sam sa stranice krizevci.net koju sam pregledao i nisam našao određene savjete koji su mi potrebni pa se nadam da će te mi vi moći pomoći.

Vlasnik sam oko 0,5 ha dvogodišnjeg vinograda, pretežito posađenog graševinom te chardonnay-om i frankovkom. Tijekom nevremena koje je zahvatilo moje područje (Moslavina) oštećena mi je ledom osnovna stabljika koju sam namjeravao ostaviti do visine uzgoja. Moje se pitanje odnosi na to da li ostaviti stare stabljike koje su uspjele zacijeliti, razviti nove ili ostaviti najjači zaperak na staroj stabljici. Prva žica na mi se nalazi na visini 90 cm. Unaprijed se zahvaljujem! Bimbo

Odgovor: Štovani gospodine, Nažalost moramo Vam reći da tuča kod mladih vinograda nanosi vrlo velike štete, a naročito kod dvogodišnjih nasada, kad smo već izabrali mladice za buduće stablo, a one su već dovoljno visoke.

Ako su te mladice znatno oštećene od tuče, potrebito ih je idućeg proljeća u rezidbi vratiti (obrezati) natrag na dva pupa i formirati nove mladice za stablo. Na taj način smo godinu dana u zaostatku, ali ukoliko bismo ostavili ozlijeđenu rozgvu za stablo, ono ne bi zbog ozlijeđenih provodnih snopova moglo hraniti trs pod opterećenjem. No, u takvom slučaju ima metoda kad ne moramo izgubiti vegetacijsku godinu, a sastoji se u slijedećem: novo izraslu mladicu (jednu) koju smo odabrali za buduće stablo, pinciramo čim izraste preko glavne žice, a od isprovociranih izraslih zaperaka odaberemo samo dva najpovoljnija položena za buduće krakove (ili tri za trokrak) te sve preostale odstranimo. Naravno, to ne preporučujemo kod slabijih trsova, jer nisu još razvili dovoljno jak korijenov sustav,

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Poštovani! ...nažalost, došlo je do smjene generacije... dobio sam na skrb 25 god. star vinograd-plantažu u Podravini 1000 trsa:

- 35% graševina
- 15% slankamenka
- 5% štajerske belina
- 25% frankovka crna
- 5% crni game
- 10% traminac
- 5% chardonnay bijeli (novo sađeno star 2 god.)

Molim savjet:

- koje sorte idu najbolje zajedno za bijelo, a koje za crno vino (nešto smo miješali i odtakali)?
- pošto je star vinograd dali bi bilo dobro saditi nove čokote npr. chardonnay, a da se uklopi kasnije sa ostalim sortama ili preporučate možda kakvu drugu sortu (bijelo, crno) za to područje (zemlja jaka miješana žutica-pijesak)?

Odgovor: Preporučamo da umjesto štajerske beline (ranfol) posadite chardonnay, iz razloga što je štajerska belina kasna sorta (III dekada), vrlo osjetljiva na trulež (botrytris), a u prohladnim proljećima ostaje rehuljava (sitne bobice). U najboljim godinama ne postiže više od 14-15% sladora.

Slankamenka (plovdina) postiže u dobrim godinama 15-16% sladora, a nedostatak joj je što sadrži malo kiseline (5-6 g/l) i mogla bi se više tretirati kao zobatica (stolna sorta). Vama prepuštamo na volju koliko želite smanjiti tu sortu u Vašem vinogradu. Preporučamo također zamjenu s chardonnay-om ili graševinom.

Kao što znamo chardonnay je sorta II dekade što znači rana sorta (obično se bere 15-25. rujna kada postiže punu tehnološku zriobu), visoke kvalitete i postiže 18-22% sladora.

Graševina je sorta koja nas nikada neće iznevjeriti u rodnosti, dosta je otporna na zimske smrzavice pa i gljivična oboljenja. Ona je sorta III dekade (obično se bere 25.09-15.10.), kada postiže punu tehnološku zriobu s 16-20% sladora, ovisno o godini.

Pošto graševina ima dovoljno kiseline (7-10 g/l) može se po želji kupažirati (miješati) s chardonnay-om, pa i tramincem. U tom slučaju preporučamo napraviti probne kupaže u bocama od 1 litre:

- U prvu bocu stavimo 7 dl graševine i 3 dl chardonnay-a,
- U drugu bocu stavimo 8 dl graševine i 2 dl chardonnay-a i
- U treću bocu stavimo 9 dl graševine i 1 dl chardonnay-a.

I tako ostavimo u bocama da se sljubi 5-6 dana u podrumskim uvjetima. Nakon toga izvršim kušnju te prema vlastitom ukusu odredimo koji nas omjer zadovoljava. Spomenuti postupak kupaže preporuča se napraviti s moštom prije nastupa vrenja (fermentacije) jer će nam se buduće vino u tijeku dozrijevanja bolje sljubiti. Ako kupažu provodimo s vinima preporučamo da to provedete nakon prvog pretoka, a to je kalendarski u našim uvjetima od polovice prosinca do polovice siječnja (kad prođe biološki proces razgradnje jabučne kiseline tj. malolaktička fermentacija) i nakon što prođe period niskih temperatura (od -5 do -7°C) tj. taloženje soli vinske kiseline (kristali soli vinske kiseline talože se na dno i po stjenkama bačve).

Frankovka je sorta koja nas kao i graševina neće iznevjeriti i po količini i kvaliteti (15-18% sladora). Ima dovoljno ukupnih kiselina što joj daje svježinu, a karakterističnu boju može postići ako je tehnološki zrela i ako nije napadnuta botritysom (siva plijesan, trulež). Za preporučiti je da se uz frankovku nađe crni game (bojadiser) kojeg već posjedujete. Po želji možete posaditi, za pojačanje boje crni merlot ili alicante bouschet. Alicante bouschet je sorta je sorta koja ima obojeni sok (bojadiser). Nedostatak joj je što je niskog prinosa, kojega pripisujemo kratkoj rezidbi. Zato se preporuča dugi rez (lucanj na 12-15 pupova).

Ako želite nastupiti na izložbi vina s graševinom i kao takvu ju deklarirati onda prema Zakonu i Pravilniku o vinu glavna sorta mora biti zastupljena s najmanje 80%.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Poštovana gospodo,

U kućnoj radinosti sam napravio oko 80 litara vina, crnog i bijelog. Sada me interesira problematika čuvanja istog. Naime, nemam neki podrum koji bi mogao služiti za njegu, nego sve to stoji u garaži (u pletarama, zamotano u kartone i deke). Temperatura je u prosjeku dosta niska, vjerojatno oko 5-6 stupnjeva, nekada i niža, i sada ne znam kako se to odražava na formiranje vina. Ustvari, pitanje je ima li ikakvog smisla odležavanje ako se ne postižu preporučljive temperatura od 8-12 stupnjeva, ili to treba što prije potrošiti.

Pozdrav od Rusmira

ODGOVOR:

Što se tiče temperature ona se neće nepovoljno odraziti na organoleptička svojstva vina. Bitno je da nisu velike oscilacije (promjene) u temperaturi. Za vino nije preporučljivo da se prži na višim temperaturama iznad 15 °C i više. Budući da vino držite u pleterima (staklenim posudama) mi vam preporučamo da u svaki pleter na vrh nalijete malo vazelinskog ulja (koji se koristi za inox bačve), debljine minimalno 1 cm, sa svrhom da čuva vino od posmeđivanja, vinskog cvijeta, hlapljena te gubitka arome. Ulje možete nabaviti u fitoapoteci ili ljekarni. Vino inače nije preporučljivo držati u prostorijama gdje su prisutni strani mirisi, iz razloga što ono vrlo lako upija strane okuse i mirise. S obzirom da vino držite u pleterima te ako su dobro začepljeni i ako je stavljeno vazelinsko ulje nema bojazni da vino upije strane mirise i okuse.

NATRAG NA POČETAK STRANICE

PITANJE: Poštovanje draga gospodo! Živim na području Turopolja a tu mi je i vinograd. Taj vinograd nitko nije taknuo 30 god. i pošto sam ga dobio uhvatio sam se posla. Kompletnu površinu sam izregulao sa strojem prije dva dana i tu sam stao. Sada prikupljam savjete što sada činiti i kako najbolje pripremiti zemlju za nove sadnice. Ustvari ja trebam jako puno informacija, a većina ih se nalazi na vašim super web stranicama. Za sada me najviše interesira priprema zemlje i rupa za sadnice.

Pozdrav svima vama od SAKIJA! I PUNO HVALA UNAPRIJED!!!!!

ODGOVOR:

Što se tiče toga da vinograd nije obrađivan 30 god. smatramo da je to sretna okolnost iz razloga što je zemlja odmorna, jer struka smatra da se novi vinograd ne bi smio podizati na tlima na kojima je prethodno bio vinograd, voćnjak ili šuma 3-7 god. zato što se na ostacima korijenja prethodne kulture naseljavaju parazitne gljivice koje štetno djeluju na korijen mlade loze. Iz vašeg pitanja ne može se zaključiti da li ste prilikom rigolanja dodali umjetno gnojivo (koje se obavezno dodaje). Ako niste to morate učiniti što prije u toku jeseni ili zime, a najkasnije barem mjesec dana prije tanjuranja. To se inače naziva meliorativna gnojidba ili gnojidba na zalihu.
Ukoliko niste izvršili prethodnu laboratorijsku analizu tla mi vam preporučamo da na svaki m2 površine dodate 30 dkg NPK gnojiva sa što više fosfora i kalija, a što manje dušika (NPK 5.20.30 ili NPK 7.20.30.). Ako niste dodali stajski gnoj možete ga dodati prilikom sadnje. (jedne dobre vile odstajalog tj. fermentiranog gnoja 5-7 kg).
Pošto nemamo podatke o analizi tla nije nam poznata kiselost tla (pH), odnosno ne znamo da li je potrebno provesti kalcifikaciju (dodavanje hidratantnog vapna ili mljevenog kalcija). Ali bez obzira što ne raspolažemo podacima o kiselosti tla i s obzirom da se vaš vinograd nalazi na području Turopolja pa pretpostavljamo daje tlo kiselo nećemo pogriješiti ako vam savjetujemo barem da stavite u brazdu na svaki m2 10 dkg kalcija.

Optimalno vrijeme za sadnju vinove loze je od početka ožujka, a sve do polovice svibnja. Najkasnije 15 dana prije sadnje moramo poravnati brazde, odnosno iztanjurati. Jame za sadnju kopamo neposredno pred sadnju. Jame mogu biti četvrtaste ili trokutaste dubine 45-50 cm.

Sadnju vršimo na sljedeći način: Na dno jame stavimo jedan dio sipke zemlje zatim na to stavimo dobru šaku humusa (koji možemo nabaviti u fitoapoteci) ispod korijena i iznad korijena (sendvič). Na humus polažemo korijen lozinog cijepa koji smo koji smo prethodno umočili u rastvor ilovače i kravlje balege (u omjeru pola - pola) pod kutom od 45°. Sve dobro ugazimo nogom, a zatim zatrpamo sipkom zemljom do polovice jame, te iznad stavimo jedne dobre vile stajskog gnoja i sve zatrpamo ostatkom zemlje. Spojno mjesto cijepa mora biti barem dva prsta iznad nivoa zemlje kako nebismo imali problema sa brandusima (to su korijeni koji izbijaju iz glave cijepa odnosno spojnog mjesta).

Priprema lozinih cijepova: Korijen cijepa režemo na širinu šake neposredno prije sadnje, a gornji dio cijepa (mladicu) ako nije parafimiran režemo na dva pupa. Ukoliko cijepovi nisu parafimirani obavezno ih moramo zatrpati sipkom zemljom nakon sadnje.

Ako je u vrijeme sadnje suša, a ne očekuje se uskoro kiša tada obavezno moramo zaliti grabu sa vodom, i to tako da nakon što smo zatrpali grabu do pola ulijemo barem pola kante vode.

Da bi postigli što bolji prijem lozinih cijepova moramo voditi računa o sljedećem:

- lozin cijep ne smije biti u korovu
- sa prvom zaštitom počinjemo kad cijep potjera najmanje 2-3 listića promjera 5 cm.
- za prva dva do tri prskanja svakih 8-10 dana preporučujemo organske fungicide (ditan, antrakol, euparen itd.) bez dodatka sumpornih sredstava i insekticida.
- za sljedeća prskanja preporučamo fungicide sistemičkog djelovanja (mikal, ridomil gold, galben C itd. ).
- početkom kolovoza pa sve do polovice rujna dajemo prednost sredstvima na bazi bakra ( bordoška juha, kuperblau, šampion itd.)

U prvoj godini puštamo da rastu sve potjerale mladice bez plijevljenja sve do početka kolovoza. Tada u cilju da bi rozgva što bolje dozrjela. Sve mladice koje su potjerale iznad kolca odnosno prve žice odrežemo u visini kolca, a one čokote čije su mladice ispod visine prve žice režemo pri vrhu bez obzira na visinu.

NATRAG NA POČETAK STRANICE