|
 |
| slika
1 |
Tehnika uzgoja
brajde
Brajdu (pergolu, odrinu) iskorištavamo
kao uzgojni oblik vinove loze da bismo prije svega bolje iskoristili površinu,
a istovremeno podigli zeleni zid ili krov radi sjene u ljetnim mjesecima.
Posebno je prikladna za sadnju oko vikendica, jer štiti od sunca i neželjenih
pogleda i stvara posebni ugođaj.
U prvoj godini nakon
sadnje (slika 1.) pustimo sve mladice da se slobodno razvijaju u visinu,
a zalamanje - vršikanje, provodimo kad prerastu visinu pomoćnog kolja
(160- 180 cm).
U proljeće, u drugoj vegetaciji,
od postojećih rozgvi najbolju rozgvu orežemo na dva pupa, a dvije najbolje
mladice pustimo da se slobodno razvijaju u visinu prema krovu.
U proljeće treće godine
od dvije najbolje mladice kod neparnih i parnih čokota ostavljamo samo
jednu najbolju da se razvija do visine budućeg čokota.
U četvrtoj godini u
proljeće, od četiri vršna pupa kod neparnih čokota oblikujemo TROKRAK
na visini do iznad zadnje armaturne žice, tj. visini 180 cm, a kod parnih
čokota na visini do 90 cm tj. do prve armaturne žice, oblikujemo DVOKRAK,
po sistemu uzgoja GUYOT (Gijo). To znači da. će formirani TROKRAK u petoj
godini na svakom kraku imati prigojni reznik s 2 do 3 pupa i rodni lucanj
s 10 do 15 pupova (ovisno o sorti, podlozi i gnojidbi). Dakle, tri reznika
i tri lucnja (ukupno opterećenje čokota 33 do 48 pupova, a kad čokot bude
u punoj rodnosti poslije 7 godine, moći će podnijeti 55 do 60 pupova).
Dakle, način oblikovanja čokota i rezidba je na identičan način kao kod
klasičnog uzgoja dvokrak - trokrak na plantažama (gdje se čokoti oblikuju
na visini 90 do 140 cm).
Parne čokote na brajdi oblikujemo
po, sistemu GIJO DVOKRAK (dvokračni uzgoj), gdje svaki čokot ima dva kraka
od kojih svaki krak nosi jedan prigojni reznik (2 do 3 pupa) i rodni lucanj
8 do 12 pupova. Kod visokih, neparnih čokota TROKRAKA, rodne lucnjevi
i mladice iz prigojnih pupova polažemo vodoravno na "krov" brajde, parnim
čokotima lucnjeve povijamo u obliku luka na prvu armaturnu žicu visine
70-90 cm, a mladice koje izbijaju iz pupova lucnja povezujemo okomito
u žice, sve do ruba krova.
Raspored žica: žice postavljamo u razmacima 20 cm, a razmak između žica
u vertikali možemo prilagoditi rasporedu rupa na stupovima, s tim da žice
koje nose buduće krakove dvokrak-trokrak, budu br. 28 ili 30, a ostale
mogu biti 25.
Uloga visokih neparnih čokota,
(trokraka) jest da pokriju krov brajde, a parnih (dvokraka), da zatvore
stranice brajde. Zašto predlažemo ovakav način uzgoja BRAJDE? Zato što
smatramo da je vikendašu-amateru mnogo olakšano i pojednostavljeno formiranje
brajde, zatim rezidba na suho i zeleno. U biti to nije novi sistem uzgoja
brajde već samo pojednostavljeni "klasični" uzgoj dvokraka - trokraka
koji provodimo na plantažama.
Ako neparne visoke čokote
ne uspijemo iz bilo kojih razloga podići do visine "krova" jer čokot ili
nije dovoljno visok ili jak (čvrst), formiranje, "trokraka" na željenu
visinu i 80 cm, - odgađamo, odnosno vremenski produžujemo još za 1 godinu.
Na ovaj način (svaki čokot
za sebe) ne opterećujemo suviše rodom, a čokot dobiva više svijetla. pa
nema rehuljavih cvatova i bolje je dozrijevanje.
 |
|
slika
2
|
Izgled formirane brajde prikazan
je na slici 2
Na "krovu" brajde ostavljamo
svake godine NOVE LUCNJEVE a stare uklanjamo (kao na plantažama) tako
da ne ostaju stari "krakovi" koji svojom težinom nepotrebno opterećuju
i zasjenjuju krovnu armaturu.
U toku oblikovanja brajde,
pa i brajde u rodu, uz čokote (dvokrak-trokrak) preporučljivo je staviti
kolčiće, pa će čokoti biti ravniji i stabilniji.
Uzgoj brajde po sistemu KORDONCA
vizualno djeluje efektnije, ali je za vikendaše - amatere kompliciraniji
jer zahtijeva više stručnog znanja i iskustva.
|