Kako do sigurnije i bolje oplodnje vinove loze?

Pinciranje rodnih mladica

Pinciranje rodnih mladica je stara metoda, kojom se rodnim mladicama 7-10 dana prije cvatnje uklanjaju vegetativni vrhovi, kako bi se kretanje stvorenih asimilata iz lišća, a time i cijela fizijologija ishrane preusmjerila u generativne organe, tj. cvati.

O tome kakva će biti fenofaza cvatnje i oplodnje značajno ovisi količina, ali i kakvoća grožđa. Stoga nije naodmet vinogradare podsjetiti na neke najvažnije činjenice i čimbenike o kojima više ili manje ovisi dobra i normalna cvatnja i oplodnja.

Poznato je da je za početak faze cvatnje i oplodnje uz postignuće potpune razvijenosti cvati na mladicama, neophodna srednja dnevna temperatura od blizu 15 °C, dok se temperature između 20-25 °C smatraju optimumom. Pri tome valja naglasiti da je povoljnija što viša relativna vlaga zraka, a da povećane količine oborina znatno usporavaju i negativno djeluju na cvatnju i oplodnju. Većina sorata vinove loze pri prosječno normalnim vremenskim uvjetima prolazi fazu cvatnje i oplodnje bez problema, no treba znati da is-tovremeno postoje i sorte u kojih su poteškoće sa cvatnjom i oplodnjom praktično stalno prisutne. To se prije svega odnosi na sorte s funkcionalno ženskim cvijetom, sorte sa slabije klijavim polenom, te na većinu sorata koje pokazuju pojačanu bujnost, odnosno jaki vegetativni porast. Osim toga značajan utjecaj može imati nedovoljna, ali puno češće i nepravilna ishrana vinove loze.

Pravi trenutak pinciranja

Pinciranje

Slaba cvatnja i oplodnja manifestiraju se pojavom slabije ili jače izraženo rehuljavim grozdovima, manjim brojem bobica na grozdu, sitnijim bobicama, te manjim grozdovima, odnosno manjom težinom grozda. Sve to dakle, utječe na smanjenje priroda, ali i na kakvoću i izgled samog grožđa što je posebice problematično u stolnih sorti. U praktičnom rješavanju ovakvih problema, najbolji rezultati se postižu pinciranjem (zalamanjem) rodnih mladica i prihranom s borom.

Pinciranje rodnih mladica je stara metoda, odavna poznata, kojom se rodnim mladicama 7-10 dana prije cvatnje uklanjaju vegetativni vrhovi, kako bi se kretnje stvorenih asimilata iz lišća, a time i cijela fiziologija ishrane preusmjerila u generativne organe, tj. cvati. Obično se sorte s izraženim problemima u oplodnji pinciraju oštrije, tj. na svega 1-3 lista iznad zadnje cvati na mladici, a manje proble-matične sorte najčešće na 2-5 listova iznad zadnje cvati. Iskustvo je pokazalo da je ovo sigurna i djelotvorna metoda, no valja naglasiti da su uz nju vezani i određeni problemi. Prije svega se to odnosi na pravilan trenutak izvođenja (prerano i prekasno obavljeno daje slabije rezultate), a ništa manji problem nije potreba velikog utroška ručnog rada, što predstavlja ograničavajući čimbenik, posebice na većim vinogradarskim kompleksima.

Prihrana borom

Metoda prihrane borom, najčešće folijarnim putem (putem lista), s tehnološkog motrišta je puno prihvatljivija, a dokazano daje pozitivnije rezultate. Prednost je još u tome što se prihrana može kombinirati i s tretmanima zaštite vinove loze od bolesti i štetnika, pa se i izvodi u dva ili tri puta, jednom ili dva puta prije cvatnje, a jedan poslije cvatnje.

U tu se svrhu najčešće koristi, a najlakše ga je naći na tržištu, Solubor koji se primjenjuje u koncentraciji od 0,25 posto. Osim njega koriste se Folifertil, Fertina-G.

Ne ulazeći u detaljnije razjašnjavanje fiziološke uloge bora u metabolizmu vinove loze, treba tek reći da je sretna okolnost što se bor s lakoćom može putem lista unijeti u vinovu lozu, nakon čega se uključuje u određene metabolitičke komplekse koji značajno pridonose ishrani i povećanju plodnosti i klijavosti polenovih zrnaca, čime se osiguravaju dobri uvjeti za normalnu oplodnju. Na ovaj se način dobrim dijelom rješava inače sve prisutniji problem ishrane vinove loze ovim mikroelementom, jer ga je u tlu sve manje i sve je izraženiji debalans u odnosima pojedinih makro i mikroelemenata. Praksa je pokazala da je moguće obje metode primijeniti istovremeno, čak štoviše i poželjno, jer je u tom slučaju daleko veća sigurnost uspjeha. Općenito se smatra da se zahvatima pinciranja i prihrane borom može povećati prirod za 15 - 30 posto, što u sorata sklonim osipanju i rehuljanju u pojedinim godinama može značajno pridonijeti gospodarskom uspjehu cjelokupne vinogradske proizvodnje.