GRADSKA KNJIŽNICA "FRANJO MARKOVIĆ"(4)

Križevci, A.G.Matoša 4,
tel. 048/682-646; faks 682-646, 841-038
Voditeljica: Marjana Janeš-Žulj
Otvorenost za korisnike: Odjel za odrasle i Studijski odjel: ponedjeljak 10-18 sati, utorak, četvrtak i petak 9-14 sati, srijeda 14-18 sati, 2. i 4. subota u mjesecu 9-13 sati
Dječji odjel: od ponedjeljka do petka 10-14 sati
Igraonica za predškolce: ponedjeljak, srijeda i petak 10-12 sati Radionice za djecu i mladež: četvrtak 17-19 sati
Čitaonica: od ponedjeljka do petka 9-13 sati
www.tel.hr/gradska-knjiznica

 

POVIJEST

Križevci, grad duge i bogate prošlosti i raskrižje putova sjevero-zapadne Hrvatske, prvi put se spominju u 12. stoljeću. 1252. g. Križevci dobivaju povelju Slobodnoga kraljevskoga grada, sjedište su županije i u njemu su održavani brojni hrvatski državni sabori " (spomenimo se Krvavog križevačkog sabora iz 1397. g.). U srednjem vijeku grad je bio utvrđeni kaštel i značajno središte cehova s velikim sajmištem. U Križevcima je 1675. pavlinski red osnovao treću gimnaziju u Hrvatskoj, 1860. utemeljeno je Gospodarsko i šumarsko učilište, prvo u ovom dijelu Europe. Na zasadama građanskoga sloja, nositelja društvenog i kulturnog života grada, u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda nije slučajno upravo u Križevcima 1838. g. osnovana 4. po redu Ilirska čitaonica. Njezini glavni pokretači ugledni su ilirci i Križevčani: Ljudevit Vukotinović, Antun Nemčić i Dragojlo Kušlan. U veljači 1840. osnovana je prva narodna knjižnica s fondom od 700 knjiga skupljenih darovima ravnatelja čitaonice podžupana Ivana Zidarića i vlastelina Mirka Inkeyja Pallinskoga. Prvi knjižničar bio je Stjepan Mlinarić. Čitaonica i knjižnica bila je središte sveukupnoga društvenog i kulturnog života grada, mjesto gdje su se mogle naći knjige i časopisi koje je tadašnja cenzura zabranila. Godine 1861. Ilirska čitaonica mijenja naziv u Narodna čitaona, ima 83 redovna i 17 izvanrednih članova, a odbor Čitaone donosi pravila za rad: "... izobrazivanje duha i podupiranje narodne knjige, nabavljanjem i čitanjem časopisa, zatim zabave s dozvolje-nim igrami i drugo dozvoljeno razveseljavanje..." Godine 1911. Narodna čitaona mijenja ime u Hrvatska čitaonica ("jer je kroz 50 godina budila nacionalnu svijest"), obilježena je 70. obljetnica postojanja, predsjedava-jući društva bio je Milutin Urbani. Članovi društva Hrvatske čitaonice potpomogli su gradnju Hrvatskoga doma 1913. g. (građenog na mjestu prve zgrade Narodne čitaonice) gdje je i danas smještena Gradska knjižnica. Hrvatska čitaonica aktivno djeluje sve do Drugog svjetskog rata nakon kojega od 1950. g. knjižnica djeluje u sastavu Kluba kulturno-prosvjetnih radnika, da bi 1956. g. Narodni odbor Općine Križevci osnovao Gradsku knjižnicu i čitaonicu kao samostalnu kulturno-prosvjetnu ustanovu. 1961. g. Knjižnica je pripojena Narodnom sveučilištu.
U 159-godišnjoj tradiciji organiziranoga čitanja u Križevcima, bez obzira što je knjižnica mijenjala ime i prostor, njezina aktivnost nije nikada u potpunosti zamrla. Kao najstarija kulturna ustanova u gradu, knjižnica je bila i ostala nositelj kulturnoga i društvenoga života grada, ali je svojom djelatnošću obavljala i vrlo važnu zadaću širenja obrazovanja, informiranosti i dostupnosti informacija. Danas ta ista knjižnica nosi ime istaknutoga hrvatskog književnika i filozofa, rođenog Križevčanina Franje Markovića. Smještena je u prizemlju i prvom katu Hrvatskoga doma. Zanimljiva je povijesna činjenica da je zgrada Hrvatskog narodnog doma (sagrađena 1914.) nastala na mjestu na kojem se do tada nalazila zgrada Čitaonice. Sama ideja o gradnji Hrvatskoga narodnog doma i nastala je tako što je grad namjeravao podići novu zgradu Čitaonice (1872.). Odlukom kojom je knjižnica preseljena u Hrvatski dom (tek 1985.g.), grad je dokazao uvažavanje i poštivanje vlastite kulturne tradicije. Matičnost za područje grada Križevci, Općine Sv. Ivan Žabno i Sv Petar Orehovec, Knjižnica dobiva 1985. g..

 

ODJELI

Posudbeni odjel za odrasle
Namijenjen je učenicima srednjih škola, studenti-ma i odraslima. U hodniku se priređuju tematske i prigodne izložbe ovitaka knjiga, likovnih radova, razglednica, fotografija i sl. Odjel za odrasle u slobodnom pristupu nudi svojim korisnicima bogat izbor beletristike (prozu, poeziju, dramska djela...) iz hrvatske i strane književnosti, strane knjige na engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i drugim jezicima, stručnu, znanstvenu i znanstveno-popularnu literaturu iz područja humanističkih, društveno-političkih, prirodnih, tehničkih i primijenjenih znanosti i umjetnosti. Ovdje se također mogu posuditi knjige različitih žanrova kao što je znanstvena fantastika, memoari, biografije, putopisi, kao i školska lektira. Korisnike informiramo o novim naslovima Biltenom novih knjiga, izložbenim ormarićima ili putom sredstava javnog priopćavanja.

Studijski odjel
Namijenjen je učenicima, studentima i svima koji se bave studijskim i znanstvenim radom. Na dvadesetak sjedećih mjesta mogu se koristiti knjige i druga građa iz izdvojenih fondova koji se ne posuđuju izvan knjižnice. Studijski odjel sadrži znanstvenu i stručnu literaturu - iz svih područja ljudske djelatnosti i umjetnosti; priručnu zbirku - 1 primjerak knjiga obvezne školske lektire, priručnike, antologije, književnu kritiku, opće i specijalne enciklopedije, leksikone, rječnike, bibliografije, atlase i sl.; AV zbirku - veći broj videokaseta klasika filmske produkcije i CD-ROM-ova za potrebe multimedije.

Zavičajna zbirka Crisiensis
zauzima posebno mjesto u našoj knjižnici jer sadrži i vrlo vrijednu staru građu. Ona obuhvaća najraznovrsniju građu (knjige, brošure, stare razglednice, kataloge, plakate, periodiku, zbirku novinskih izrezaka, muzikalije, video-kasete i sl.) koja govori o kulturi, povijesti i gospodarstvu Križevaca i potkalničkoga kraja u prošlosti i sadašnjosti. PC multimedija i veliki izbor CD-ROM-ova koje se koriste u obrazovne, istraživačke i znanstvene svrhe, pružaju korisniku mogućnost pronalaženja najraznovrsnijih informacija. Uz to korisnik može printati ili kopirati određenu datoteku. Jedna od mogućosti je i priključivanje na Internet koji omogućuje povezanost s informacijama iz cijeloga svijeta.

Dječji odjel i igraonica
Dječji odjel namijenjen je djeci predškolskoga uzrasta, osnovno-školske dobi, roditeljima i svima odraslima koji u njemu mogu naći nešto za sebe. Uz bogat izbor dječje književnosti, tu se nalazi priručna zbirka, zbirka periodike; knjige i slikovnice na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, stripovi i raznovrsne društvene igre namijenjene korištenju u čitaonici. Za roditelje i odgajatelje izdvojili smo pedagošku, psihološku literaturu i beletristiku, tzv Kutić za roditelje.

Radionice za djecu i mladež
odvijaju se na Dječjem odjelu jednom tjedno i okupljaju djecu i mladež osnovnoškolskoga uzrasta. Radionice su otvorenog tipa i kroz igru i zabavu razvijaju dječju kreativnost i stvaraju naviku korištenja knjižnice. Sve aktivnosti temelje se na principu Odgoja za mir, toleranciju i suradnju (provode ga UNICEF i knjižnice hrvatske). Radionice su vrlo dobro posjećene i djeca aktivno sudjeluju u izradi lutaka, scenskom, likovnom i glazbenom izražavanju.

Igraonica
je namijenjena djeci predškolskog uzrasta. Odvija se u posebno uređenom prostoru koji je funkcionalno vezan s dječjim odjelom. Igraonica djeluje pri knjižnici već punih 14 godina i putem bogate pedagoško-animacijske aktivnosti odgaja buduće koris-nike knjižnice. U igraonici se djeca organizirano igraju, pjevaju, uče lijepom ponašanju, druže se, posuđuju slikovnice i uče se čuvanju i redovitom vraćanju knjiga, slave rodenđane, izrađuju lutke i sl. Igraonica je otvorena tri puta tjedno po dva sata, ali je interes roditelja i djece za tu aktivnost daleko veći.

Čitaonica novina i časopisa
Čitaonica ima 20 sjedećih mjesta i namijenjena je svim korisnicima knjižnice. U čitaonici se čuvaju stara godišta časopisa, dnevne novine zadnjih 6 mjeseci, tjednici, mjesečnici, revije i sl. Godišnja pretplata kreće se oko 40 pretpl. jedinica dnevnog, tjednog, mjesečnog tiska, revija i stručnih časopisa.
Upisnina u Knjižnicu vrijedi za tekuću kalendarsku godinu. Upis se vrši već od 1.12. za narednu godinu. Upisnina na jednom od odjela knjižnice omogućava korištenje svih odjela. Knjige korisnici mogu sami birati u slobodnom pristupu policama ili uz pomoć knjižničara - informatora. Takoder ih mogu pronaći koristeći kataloge ili pre-traživanjem u kompjutorskoj bazi podataka. U traženju knjiga pomoći će i bilteni novih knjiga, oznake na policama ili oznake na knjigama.

Odjel nabave i obrade knjižnične grade
Od 1990. godine kompjutorizirana je stručna obrada knjiga i koristi se program knjižnice Medveščak iz Zagreba. Korisnik može pretraživati bazu podataka "Knjiga" ili klasične kataloge: abecedni, stručni i predmetni. Knjižnica posjeduje oko 42.000 sv knjiga, 40-ak naslova periodike, oko 50 AV medijskih jedinica (video i audiokaseta i CD-Romova) i oko 400 didaktičkih igračaka za igraonicu. Godišnje se učlani oko 3000 korisnika i posudi oko 60.000 knjiga.

U Gradskoj knjižnici je zaposleno 6 stručnih djelatnika (2 s VSS, 4 sa SSS). Osim redovne djelatnosti: nabava, obrada, zaštita i posudba knjiga, knjižnica obavlja i niz kulturno-animacijskih i knjižnično-informacijskih djelatnosti. Knjižnica i njezini djelatnici uključeni su u Hrvatsko čitateljsko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatski centar za dječju knjigu i sudjeluju u različitim promotivnim i kultur-nim aktivnostima u popularizaciji čitanja, korištenja knjižnice i razvijanja čitateljske kulture kod djece i odraslih. Posebno ima bogat kulturni program tijekom Mjeseca hrvatske knjige.
Knjižnica je najstarija kulturna ustanova u gradu i zadovoljava osnovne potrebe stanovništva za informiranošću s ciljem da (niskim cijenama usluga i otvorenošću) ostane dostupna najširem krugu pučanstva.

 

STRUČNA KNJIŽNICA GRADSKOGA MUZEJA(5)

Osnivanjem zavičajne zbirke 1952. godine i njenim prerastanjem u muzej koji od 1962. godine dobiva zgradu u kojoj je trajno smješten, polako se formira i muzejska knjižnica. U početku je to knjižnica za vlastite potrebe, no s godinama ona prerasta okvire uskostručnih naslova. Danas knjižnica broji preko 3000 naslova s područja arheologije, etnologije, povijesti, povijesti umjetnosti, muzeologije i brojne periodike. Osim toga, posebno se vodi zbirka naslova i tekstova koji su neposredno vezani za povijest grada: stara izdanja od 18. st., nekoliko raritetnih naslova, te strana izdanja. Većina naslova dostupna je vanjskim korisnicima jer mogu posuđivati. Knjižnica nema knjižničara, a u tijeku je rad na datoteci naslova.

 

KNJIŽNICA VETERINARSKOGA ZAVODA KRIŽEVCI (6)

10. svibnja 1901. godine osnovan je Hrvatsko-slavonski zemaljski zavod u Križevcima, danas Veterinarski zavod Križevci. Bakteriološki zavod u Križevcima prva je veterinarska institucija u Hrvatskoj i cijeloj jugoistočnoj Europi. Iznikao je kao potreba osnivanja znanstvenih zavoda pri Gospodarskome učilištu u Križevcima. Prvi predstojnik i osnivač Veterinarskoga zavoda bio je dr. Ferdo Kern, predavač veterine na Gosp. učilištu. Godinu dana kasnije (1902.) Veterinarski zavod osniva i svoju stručnu knjižnicu. Danas se u stručnoj knjižnici Veterinarskog zavoda čuvaju knjige od početka stoljeća pa do novijih radova iz područja anatomije, fiziologije, bolesti životinja, uzgoja i hranidbe životinja, mikrobiologije, tehnologije i higijene namirnica i kemijske analitike. Knjižnica Veterinarskoga zavoda Križevci internoga je tipa, namijenjena je potrebama stručnjaka Zavoda, učenicima i studentima. Knjige i ostala građa može se koristiti samo unutar Zavoda, nije predviđeno posuđivanje fonda. Knjige su pohranjene u ormarima i na policama (oko 50 m dužine) u posebnoj prostoriji. U budućnosti se planira stručna klasifikacija, katalgizacija i kompjutorizacija postojećega fonda.

 

(4)KNJIŽNICA GRKOKATOLIČKE BISKUPIJE U KRIŽEVCIMA

Grkokatolička katedrala PresvetogaTrojstva s biskupskom rezidencijom svakako je najreprezentativnije sakralno zdanje u Križevcima. Grkokatolici su katolici istočnoga, bizantsko-slavenskoga obreda, koji zajedno s katolicima drugih istočnih obreda i katolicima zapadnoga rimskog obreda pripadaju Katoličkoj crkvi čiji je vrhovni poglavar Sveti Otac Papa. 1777. g. Križevci postaju sjedište grkokatoličke biskupije. U sadašnjoj zgradi biskupija je smještena od 1801.g. Crkva i biskupski dvor skrivaju u sebi mnoge dragocjenosti, a jedna od njih je knjižnica.
Knjižnica Grkokatoličke biskupije spomenička je knjižnica koju bi svakako trebalo spasiti od zaborava, uništavanja i propadanja, a premalo je poznata javnosti. Nalazi se na prvom katu istočnog bloka biskupske rezidencije, gdje je vraćena nakon nekoliko seljenja. Postoji sačuvan katalog rukopisa i knjiga po kojem je vidljivo da brojevi trebaju odgovarati mjestu na polici. Prema katalogu vidljivo je da je u knjižnici pohranjeno oko 5000 knjiga iz razdoblja od 15. do 20. stoljeća. Najveći dio knjiga potječe iz 18. i 19. st. Vrijednost su svakako 42 izdanja iz 16. stoljeća, oko 180 izdanja iz 17. stoljeća, sedamdesetak rukopisa te posebno bogata zbirka rječnika. Jedna je inkunabula iz 15. st. na popisu, ali nije pronađena u knjižnom fondu. Po sadržaju to su djela s tematikom iz crkvene i opće povijesti, teologije, dogmatike, prava, gospodarstva, misali i rituali istočnoga i zapadnoga obreda i jezično blago. Tu se nalazi i oko 500 knjiga iz osobne knjižnice biskupa Janka Šimraka. Knjige su pisane na latinskom, grčkom, hebrejskom, staroslavenskom, njemačkom, mađarskom, hrvatskom i drugim jezicima. Autori čija se djela najčešće pojavljuju jesu: Aristotel, Aurelije Augnstin, Imanuel Kant, Voltaire, Martin Luther, Antun Kanižlić, Ivan Gundulić, Josip Ruder Bošković i dr. Knjige su smještene na ormarima i na policama izrađenim po nacrtu profesora Podhorskog u vrijeme stolovanja biskupa Šimraka. Jedna od najstarijih i najvrjednijih knjiga ove zbirke je sigurno Missalum Zagrebiensis iz 1506. g., tiskana u Veneciji (kombinirano tiskana i rukopisna).
Treba spomenuti još jedno reprezentativno djelo koje knjižnica posjeduje:11-jezični rječnik (latinski, grčki, hebrejski, engleski, njemački i dr.) "Ambrosii Calepini dictiomarivm vndecem lingvarvm" (1627. g).
O knjižnici i o ostalom muzejskom i arhivskom blagu brine sestra Olga Vančik. To nadilazi njezine snage, jer knjižnici treba posebna zaštita, stručna obrada i prezentacija javnosti.
Knjižnica Grkokatoličke biskupije dokaz je kako i mala mjesta posjeduju kulturne spomenike velike vrijednosti koje su nam naši preci ostavili u naslijede. Na sadašnjoj je generaciji zadatak da to knjižno blago obradi i sačuva za buduće naraštaje.

 

 

www.krizevci.net