FORMIRANJE GRADA U PROŠLOSTI(13)

Sve do sredine 18. st. Križevce su sačinjavala dva grada, jedan uz drugoga, a svaki sa svojim privilegijama, upravom i teritorijem. Kroz Križevce je prolazila važna srednjevjekovna cesta koja je Ugarsku preko Koprivnice spajala sa Zagrebom i dalje s Jadranom, te cesta koja je preko Kalnika vodila do Varaždina. U blizini križanja tih cesta nastao je kastrum - župski grad. Kastrum Kris je vjerojatno nastao na podlozi plemenskog kastruma, centra župe. Zbog položaja na križanju važnih cesta dobiva sve veće značenje tako da ubrzo križevački kastrum postaje upravni centar velike Križevačke županije. Jedina sačuvana građevina iz toga doba srednjega vijeka je crkva sv. Križa.

Najveće značenje za kasniji urbanistički razvoj grada imala je dozvola da se grad utvrdi u 14. stoljeću, tako da gradske utvrde postaju glavni element daljnjeg prostornog razvoja grada. Utvrde su izmijenjene u 16., a porušene u 19. stoljeću tako da od njih do danas nije ništa sačuvano.

Rušenje zidova utvrde bio je prvi veći urbanistički zahvat u modernizaciji Križevaca, a time su se otvorile i prostorne mogućnosti za povezivanje postojeće izgradnje Gornjega i Donjega grada, kao i južnoga podgrađa u jedinstvenu cjelinu.

Sredinom 19. stoljeća, a napose nakon 1870. godine i prolaskom željzničke pruge kroz Križevce dobiva se južna granica grada na pruzi, dok je sjeverna granica groblje kod sv. Roka, odnosno buduće centralno gradsko groblje. Istočna i zapadna granica ostaju i dalje potoci Vrtlin i Koruška. Uspostavljanjem komunikacije sa Mađarskom Križevci postaju živo prometno i trgovačko središte na važnom križenju putova u 19. stoljeću. U grad se sve više doseljevaju trgovci te državni službenici nakon ponovnog uspostavljanja križevačke županije 1759. godine, a dolazi i plemstvo iz okolice. Sve to dovodi do ubrzane izgradnje novih kuća koje su sada zidane od opeke te za relativno kratko vrijeme nestaju male drvene kuće koje su do tada bile. Novi stanovnici grada imaju potrebu za većim prostorom tako dolazi i do izgradnje prostranih kuća i palača u središtu grada koje će dati novo lice središnjoj gradskoj ulici.

Tako sjevernu stranu današnjega Nemčićeva trga zatvara jedna od najstarijih križevačkih građevina tzv. Sabornica (danas u prizemlju Turistički ured, a na katu Likovna galerija Gradskog muzeja). Sabornica se nalazila uz nekadašnja južna gradska vrata, na samom početku ulice. Današnji izgled zgrada dobiva 1984. godine nakon pregradnje i uređenja dvorišta za potrebe galerije. Na nju je prislonjena zidana jednokatnica koja iako bez stilskih značajki zajedno sa Sabornicom predstavlja najstariji građevni sloj grada.

Zgrada u Zakmardijevoj 7 (danas Obrtnička štedionica), je jedna od rijetkih koje se mogu datirati. Na kamenom portalu koji je danas ugrađen u kameni zid uklesana je godina 1770. , dok je današnje secesijsko pročelje zgrada dobila početkom 20. stoljeća.

U drugoj polovici 19. stoljeća u većem broju se grade urbane kuće koje grade pripadnici višeg građanskog sloja. Tako na istočnoj strani Nemčićeva trga je nekoliko stambeno - poslovnih kuća sa reprezntativnim pročeljima naglašenih stilskim dekorativnim elementima. Ovaj se niz nastavlja na Zakmardijevu ulicu sve do Županijske palače.

Uglovnice u Zakmardijevoj i Baltićevoj ulici srušene su sredinom osamdesetih i metodom faksimilne rekonsrtukcije iznova sagrađene.

 

 

www.krizevci.net