Županijska palača (3)

 

Župnaijska Palača

Među javnim zgradama koje se u sjevernoj Hrvatskoj podižu u drugoj polovici 18. st. za potrebe reorganizirane državne uprave, istaknuto mjesto pripada reprezentativnoj županijskoj palači. Smještena je na istočnoj strani Zakmardijeve ulice, u najužem centru grada. Palača je u nekoliko faza građena od sredine 18. do sredine 19. stoljeća. To je jednokatna građevina s naglašenim središnjim rizalitom, dva nejednaka ulična trakta i dva nejednaka dvorišna krila, što joj daje tipičan izgled baroknog dvorca "U" tlocrta. Stilski je najizrazitije oblikovan središnji rizalit s tri visoka polukružno završena otvora i balkonom sa željeznom ogradom koja predstavlja rani primjer neogotičkih oblika u profanoj arhitekturi sjeverne Hrvatske. Velikom pregradnjom 1779/80. ona se utapa u sklop današnje županijske palače u koju je ušao i novo prigradeni južni dio zgrade. Na spoju starog i novog izgraden je središnji rizalit, čime je zgrada dobila svoj prepoznatljivi izgled. Kao zanimljivost navodimo podatak da je u županijskoj palači svoje posljednje dane proživio poznati ilirski pjesnik Antun Nemčić, skončavši od kolere 1849. godine. Sredinom 19. st. u cijeloj zemlji se uvode posebni zemaljski i katastarski sudovi, pa se županijska palača ponovo adaptira u tu svrhu, dobivši još i prostore za zatvor. Kad je 1856. ukinuta križevačka županija zgrada je jedno vrijeme bila prazna, a zatim se 1860. u nju privremeno smješta novoosnovano Gospodarsko i šumarsko učilište. Stručnjaci se slažu da županijska palača predstavlja visok domet profane arhitekture 19. stoljeća. Danas je u zgradi smještena gradska uprava.

 

Kuća Karas (3)

 

Kuća Karas iz 18. st.

Kuću Karas (današnji Gradski muzej) ubrajamo među najstarije sačuvane građanske objekte u Križevcima. Nepravilnog "U" tlocrta, s vanjskim stubištem i drvenim otvorenim trijemom, u svom današnjem obliku nastala je u 18. st, a neki su dijelovi očito starijeg datuma. Nekoć je zgrada bila pavlinski gostinjac, pa prva javna ljekarna u gradu i poslije poznata gostionica. Njezin ulaz nalazio se s južne strane, a na portalu je uklesana 1796. godina. Nakon adaptacije 1961. u zgradi je smješten Gradski muzej. U dvorištu muzeja formiran je etno-park s primjercima tradicionalne drvene arhitekture kalničkog Prigorja.

 

Sabornica (3)

 

Sabornica, 18. st.

Jedan od najstarijih profanih objekata, izgrađen uz nekadašnja južna gradska vrata, je tzv. Sabornica (današnja Likovna galerija i Turistički ured). Nalazi se na sjevernoj strani centralnoga gradskog parka na Nemčićevom trgu. Građena je u oblicima graničarskog baroka, s jednostavnim profilacijama i masivnim visokim krovom. "Sabornica" je takoder nastajala u toku nekoliko građevnih faza, a najstariji ugaoni dio potječe iz 18. st. Sa sjeverne strane prislonjena je skromna jednokatnica, u gornjem dijelu izvedena u drvenoj konstrukciji s ispunama. Oba objekta pripadaju najstarijem sačuvanom građevnom sloju Križevaca.

 

Hrvatski dom (3)

 

Hrvatski dom

Hrvatski dom najveća je zgrada u staroj gradskoj jezgri. Podignut je 1914. godine prema projektima tada poznatog arhitekta Stjepana Podhorskog . Izgradnja je trajala nekoliko godina i nikad nije ostvaren, u detaljima zamišljeni, izgled zgrade zbog izbijanja prvog svjetskog rata. Po svojim dimenzijama, oblikovanju pročelja i tvrđavskom karakteru ovaj objekat odudara od ostale arhitekture Križevaca. Iako je stilom više vezana za neoromaniku, zgrada predstavlja istaknut primjer ekspresionizma u arhitekturi sjeverne Hrvatske. Danas se u njoj nalaze Gradska knjižnica, Narodno sveučilište, Glazbena škola, dvorana za priredbe i ostali prostori za kulturne potrebe grada.

 

www.krizevci.net