Zakon o vinu - glava III

Pravilnik o vinu - glava VI

ZAKON O VINU
III. PROIZVODNJA GROŽĐA, VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA

 

Članak 13.

(1) Grožđe, mošt i vino može proizvoditi pravna i fizička osoba (u daljnjem tekstu: proizvođač) koja je upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina (u daljnjem tekstu: Upisnik).

(2) Dopuštenje za upis u Upisnik izdaje i Upisnik vodi Županijski, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove poljoprivrede.

(3) Uvjete koje mora ispunjavati proizvođač za upis u Upisnik te sadržaj, oblik i način vođenja Upisnika propisuje ministar.

Članak 14.

(1) Proizvođač je dužan svake godine najkasnije do 31. prosinca tekuće godine prijaviti županijskom odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove poljoprivrede kod kojeg je upisan u Upisnik količinu berbe grožđa i proizvoda dobivenih od grožđa te zalihu istih iz prethodnih godina.

(2) O količini berbe grožđa i proizvoda dobivenih od grožđa te zalihama iz prethodnih godina, proizvođač je dužan voditi urednu evidenciju.

(3) Sadržaj, oblik i način vođenja evidencije iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 15. Grožđe se ne smije prerađivali niti se vino smije proizvoditi, dorađivati ili njegovati postupcima i sredstvima kojima se mogu pogoršati fizikalna, kemijska, biološka ili organoleptička svojstva mošta ili vina.

Članak 16.

(1) U proizvodnji mošta i vina mogu se rabiti samo dopuštena sredstva koja su enološki čista i nisu štetna za ljudsko zdravlje.

(2) Dopuštena sredstva i postupke u proizvodnji mošta i vina propisuje ministar.

(3) Sredstva koja ne udovoljavaju uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se držati u prostorijama u kojima se proizvodi vino.

Članak 17.

Proizvođaču je zabranjeno:

1. masulju, moštu i vinu dodavati šećer, koncentrirani mošt ili druge slatke tvari, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno,
2. masulju ili moštu kojem je uz uvjete propisane u članku 18. ovoga Zakona dodan šećer ili koncentrirani mošt i vinu dobivenom od takvog masulja odnosno mošta, povećavati kiselinu,
3. vrhunskom vinu dodavati šećer, koncentrirani mošt ili bilo koju drugu slatku tvar,
4. patvoriti odnosno povećavati količinu masulja, mošta i vina dodavanjem alkohola, vode, šećera, kiseline, vinskog taloga, koncentriranog mošta, suhog grožđa i drugih tvari i sastojaka,
5. miješati vina iz članka 3. stavka 2. točke 1. do 4. ovoga Zakona sa specijalnim vinima, masulj, mošt i vino od plemenite vinove loze s proizvodima dobivenim od grožđa direktno rodnih hibrida, zdrava vina s bolesnim vinima i vinima s manom, bijela vina s crnim vinima radi dobivanja ružičastih vina,
6. u proizvodnji vina rabiti etilni alkohol koji nije vinskog podrijetla.

Članak 18.

(1) Iznimno od odredbe članka 17. ovoga Zakona, Ministarstvo može, na prijedlog Zavoda, dopustiti proizvođaču da:

1. masulju ili moštu doda šećer ili koncentrirani mošt, radi postizanja minimalnog sadržaja šećera, ako je zbog loših vremenskih prilika sadržaj grožđanog šećera u masulju ili moštu manji od prosječnog.
2. masulju ili moštu od kojeg se proizvodi vino, koje nosi ime sorte, doda koncentrirani mošt iste sorte. Koncentrirani mošt koji se dodaje masulju ili moštu od kojeg se proizvodi vino s oznakom kontroliranog podrijetla, mora biti istog kontroliranog podrijetla.

(2) Prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se analiza grožđa, masulja ili mošta koju obavlja Zavod.

(3) Uvjete i način pod kojima je proizvodima iz stavka 1 ovoga članka dopušteno dodavati šećer ili koncentrirani mošt propisuje ministar.

Članak 19.

(1) Dopuštenje iz članka 18. stavka 1 ovoga Zakona može se izdati za područje na kojem je bio određen rok berbe i na kojem je berba započeta u tom roku.

(2) Masulj ili mošt mogu se doslađivati za vrijeme vrenja, a najkasnije do 1. prosinca u godini berbe.

Članak 20.

Početak berbe određuje županijski, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove poljoprivrede.

 

Pravilnik o vinu - glava VI

PRAVILNIK O VINU
VI. DOPUŠTENI POSTUPCI I SREDSTVA U PROIZVODNJI MOŠTA I VINA

Članak 36.

U proizvodnji, doradi i njezi vina uz uobičajene tehnološke postupke (muljanje - ruljenje, ocjeđivanje, prešanje, otakanje, pretakanje, prozračivanje, dolijevanje i sl.) dopušteni su i slijedeći fizikalni postupci:

- filtriranje,
- centrifugiranje,
- hlađenje,
- kratkotrajno zagrijavanje mošta,
- termoliziranje osim za vrhunska vina,
- pasteriziranje, samo za stolna vina i stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla,
- koncentriranje mošta (hladnim i toplim postupkom) i
- desulfitiranje koncentriranog mošta fizikalnim postupcima.

Članak 37.

(1) U proizvodnji vina dopuštena su slijedeća sredstva:

1. za bistrenje:

- želatina jestiva (bezbojna, bez mirisa i okusa) u obliku listova, praha ili u vodenoj otopini najmanje koncentracije od 20%,
- enotanin u prahu, najviše do 10 g/hl,
- silicijev dioksid (kremična kiselina) tehnički čist u obliku gela ili koloidne otopine uz koncentraciju kremične kiseline od najmanje 15%,
- riblji mjehur (morunji mjehur),
- bjelance od jaja ili čisti albumin,
- kazein ili kalijev kazeinat,
- bentonit, tehnički čist,
- agar - agar u prahu ili vlaknima,
- polivinil - polipirolidon (PVPP) do najviše 80 g/hl,
- poliamid,
- kalijev ferocijanid u prahu ili kristalićima, tehnički čist za uklanjanje viška metala (Fe, Cu i Zn),
- kombinirana bistrila u kombinaciji sredstava koja su dopuštena,
- inertna sredstva za filtraciju koja ne ostavljaju negativan učinak na organoleptička svojstva vina (dijatomejska zemlja, perlit, celuloza).

2. za uklanjanje stranih mirisa, okusa i povišene boje:

- enokarbon (aktivni ugljen), samo za bijela i ružičasta vina (nije dozvoljen za oduzimanje boje kod crnih vina, osim kod proizvodnje baze za pjenušava vina) do najviše 100 g/hl suhog ugljena,
- bakreni sulfat do najviše 10 mg/l, s time da sadržaj bakra u gotovom proizvodu ne smije premašiti 1 mg/l.

3. za popravljanje kemijskog sastava mošta i vina radi:

a) zakiseljavanja:

- prirodna vinska kiselina, najviše do 2,5 grama na litru (g/l),
- limunska kiselina, najviše do 1 g/l, s time da limunska kiselina u gotovom vinu ne smije prelaziti 1g/l.

U zoni B nije dopušteno zakiseljavanje.

b) otkiseljavanja - do najviše 1g/l izraženo kao vinska kiselina:

- kalcijev karbonat (praecipitatum),
- kalijeva dvosol L (+) vinske i L (-) jabučne kiseline.

c) postizanja prosječnog sadržaja šećera:

- koncentrirani mošt,
- saharoza (repin i trskin šećer),

d) reguliranja oksido-redukcijskih procesa:

- sumporni dioksid dobiven izgaranjem sumpora na azbestnim trakama,
- kemijski čisti sumporni dioksid u plinovitom ili tekućem stanju,
- vodena otopina sumporaste kiseline s najmanje 5% koncentracije,
- kalijev metabisulfit (otopljen u vinu),
- L askorbinska kiselina do najviše 150 mg/l,
- inertni plinovi: čisti plinoviti dušik, ugljični dioksid dobiven iz ugljične kiseline,
- argon,
- vazelinsko i parafinsko ulje.

e) stabilizacije vina:

- čista sorbinska kiselina i čisti kalijev sorbat do najviše 200 mg/l računato kao sorbinska kiselina (nije dopušteno kod vina s oznakom kontroliranog podrijetla).

Vino koje sadrži više od 50 mg/l sorbinske kiseline mora biti označeno da je konzervirano sorbinskom kiselinom.

- limunska kiselina u okviru količina utvrđenih u točki 3. a) alineja 2. ovoga članka,
- metavinska kiselina do najviše 100 mg/l (samo za buteljirana vina),
- gumiarabika do najviše 200 mg/l (samo nakon posljednjeg filtriranja vina prije punjenja u boce),
- kalijev bitartarat radi pospješivanja izdvajanja vinskog kamena,
- DL vinska kiselina (grožđana) ili njena kalijeva sol radi uklanjanja suviška kalcija.

f) poticanja alkoholnog vrenja:

- selekcionirani vinski kvasac,
- "kora" vinskog kvasca do najviše 40 g/hl,
- diamonsulfat ili amonsulfat do najviše 0,3 g/hl,
- amonsulfit do najviše 0,2 g/hl,
- tiamin diklorhidrat do najviše 0,6 mg/l izraženo u tiaminu.

g) poticanja biološke razgradnje jabučne kiseline:

- čiste kulture mliječno-kiselih bakterija.

4. ostala sredstva:

- pektolitički enzimi,
- glukanaza.

(2) U proizvodnji mošta i vina smiju se upotrebljavati samo enološka sredstva koja su predviđena ovim Pravilnikom, ako su na propisan način deklarirana, označena i pakirana.

(3) U proizvodnji vina zabranjena je uporaba:

- srebrnog klorida za otklanjanje sumpor-vodika,
- kaolina,
- kalcijevog fitata,
- alilizotiocijanata,
- kalcijevog tartarata i
- bjelančevina životinjskog podrijetla (izuzev bjelanca kokošjeg jajeta i želatina).

(4) Enološka sredstva moraju se držati u suhim i zračnim prostorijama u kojima se ne drže stvari koje mogu nepovoljno utjecati na kakvoću enoloških sredstava i koje su odvojene od prostorija gdje se proizvodi vino i drugi proizvodi od grožđa, mošta i vina,

(5) Primjena kalijevog bitartarata, polivinil polipirolidona (PVPP), kalijevog ferocijanida, DL vinske kiseline, mliječno kiselih bakterija i sredstava za podsticanje rada kvasaca moguća je samo uz strogo kontrolirane uvjete pod nadzorom stručnjaka, kojeg je ovlastio Zavod.