|
Zakon
o vinu - glava III
Pravilnik
o vinu - glava VI
ZAKON
O VINU
III. PROIZVODNJA GROŽĐA, VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA
Članak
13.
(1) Grožđe, mošt i vino može
proizvoditi pravna i fizička osoba (u daljnjem tekstu: proizvođač) koja
je upisana u Upisnik proizvođača grožđa i vina (u daljnjem tekstu: Upisnik).
(2) Dopuštenje za upis u Upisnik
izdaje i Upisnik vodi Županijski, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan
za poslove poljoprivrede.
(3) Uvjete koje mora ispunjavati
proizvođač za upis u Upisnik te sadržaj, oblik i način vođenja Upisnika
propisuje ministar.
Članak
14.
(1) Proizvođač je dužan svake
godine najkasnije do 31. prosinca tekuće godine prijaviti županijskom
odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove poljoprivrede
kod kojeg je upisan u Upisnik količinu berbe grožđa i proizvoda dobivenih
od grožđa te zalihu istih iz prethodnih godina.
(2) O količini berbe grožđa
i proizvoda dobivenih od grožđa te zalihama iz prethodnih godina, proizvođač
je dužan voditi urednu evidenciju.
(3) Sadržaj, oblik i način
vođenja evidencije iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 15. Grožđe se ne smije
prerađivali niti se vino smije proizvoditi, dorađivati ili njegovati postupcima
i sredstvima kojima se mogu pogoršati fizikalna, kemijska, biološka ili
organoleptička svojstva mošta ili vina.
Članak
16.
(1) U proizvodnji mošta i
vina mogu se rabiti samo dopuštena sredstva koja su enološki čista i nisu
štetna za ljudsko zdravlje.
(2) Dopuštena sredstva i postupke
u proizvodnji mošta i vina propisuje ministar.
(3) Sredstva koja ne udovoljavaju
uvjetima iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se držati u prostorijama u
kojima se proizvodi vino.
Članak
17.
Proizvođaču je zabranjeno:
1. masulju, moštu i vinu
dodavati šećer, koncentrirani mošt ili druge slatke tvari, ako ovim
Zakonom nije drugačije određeno,
2. masulju ili moštu kojem je uz uvjete propisane u članku 18. ovoga
Zakona dodan šećer ili koncentrirani mošt i vinu dobivenom od takvog
masulja odnosno mošta, povećavati kiselinu,
3. vrhunskom vinu dodavati šećer, koncentrirani mošt ili bilo koju drugu
slatku tvar,
4. patvoriti odnosno povećavati količinu masulja, mošta i vina dodavanjem
alkohola, vode, šećera, kiseline, vinskog taloga, koncentriranog mošta,
suhog grožđa i drugih tvari i sastojaka,
5. miješati vina iz članka 3. stavka 2. točke 1. do 4. ovoga Zakona
sa specijalnim vinima, masulj, mošt i vino od plemenite vinove loze
s proizvodima dobivenim od grožđa direktno rodnih hibrida, zdrava vina
s bolesnim vinima i vinima s manom, bijela vina s crnim vinima radi
dobivanja ružičastih vina,
6. u proizvodnji vina rabiti etilni alkohol koji nije vinskog podrijetla.
Članak
18.
(1) Iznimno od odredbe članka
17. ovoga Zakona, Ministarstvo može, na prijedlog Zavoda, dopustiti proizvođaču
da:
1. masulju ili moštu doda
šećer ili koncentrirani mošt, radi postizanja minimalnog sadržaja šećera,
ako je zbog loših vremenskih prilika sadržaj grožđanog šećera u masulju
ili moštu manji od prosječnog.
2. masulju ili moštu od kojeg se proizvodi vino, koje nosi ime sorte,
doda koncentrirani mošt iste sorte. Koncentrirani mošt koji se dodaje
masulju ili moštu od kojeg se proizvodi vino s oznakom kontroliranog
podrijetla, mora biti istog kontroliranog podrijetla.
(2) Prijedlogu iz stavka
1. ovoga članka prilaže se analiza grožđa, masulja ili mošta koju obavlja
Zavod.
(3) Uvjete i način pod kojima
je proizvodima iz stavka 1 ovoga članka dopušteno dodavati šećer ili koncentrirani
mošt propisuje ministar.
Članak
19.
(1) Dopuštenje iz članka 18.
stavka 1 ovoga Zakona može se izdati za područje na kojem je bio određen
rok berbe i na kojem je berba započeta u tom roku.
(2) Masulj ili mošt mogu se
doslađivati za vrijeme vrenja, a najkasnije do 1. prosinca u godini berbe.
Članak
20.
Početak berbe određuje županijski,
odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove poljoprivrede.
Pravilnik o vinu
- glava VI
PRAVILNIK
O VINU
VI. DOPUŠTENI POSTUPCI I SREDSTVA U PROIZVODNJI MOŠTA I VINA
Članak 36.
U proizvodnji, doradi i njezi
vina uz uobičajene tehnološke postupke (muljanje - ruljenje, ocjeđivanje,
prešanje, otakanje, pretakanje, prozračivanje, dolijevanje i sl.) dopušteni
su i slijedeći fizikalni postupci:
- filtriranje,
- centrifugiranje,
- hlađenje,
- kratkotrajno zagrijavanje mošta,
- termoliziranje osim za vrhunska vina,
- pasteriziranje, samo za stolna vina i stolna vina s oznakom kontroliranog
podrijetla,
- koncentriranje mošta (hladnim i toplim postupkom) i
- desulfitiranje koncentriranog mošta fizikalnim postupcima.
Članak
37.
(1) U proizvodnji vina dopuštena
su slijedeća sredstva:
1. za bistrenje:
- želatina jestiva (bezbojna,
bez mirisa i okusa) u obliku listova, praha ili u vodenoj otopini
najmanje koncentracije od 20%,
- enotanin u prahu, najviše do 10 g/hl,
- silicijev dioksid (kremična kiselina) tehnički čist u obliku gela
ili koloidne otopine uz koncentraciju kremične kiseline od najmanje
15%,
- riblji mjehur (morunji mjehur),
- bjelance od jaja ili čisti albumin,
- kazein ili kalijev kazeinat,
- bentonit, tehnički čist,
- agar - agar u prahu ili vlaknima,
- polivinil - polipirolidon (PVPP) do najviše 80 g/hl,
- poliamid,
- kalijev ferocijanid u prahu ili kristalićima, tehnički čist za uklanjanje
viška metala (Fe, Cu i Zn),
- kombinirana bistrila u kombinaciji sredstava koja su dopuštena,
- inertna sredstva za filtraciju koja ne ostavljaju negativan učinak
na organoleptička svojstva vina (dijatomejska zemlja, perlit, celuloza).
2. za uklanjanje stranih
mirisa, okusa i povišene boje:
- enokarbon (aktivni ugljen),
samo za bijela i ružičasta vina (nije dozvoljen za oduzimanje boje
kod crnih vina, osim kod proizvodnje baze za pjenušava vina) do najviše
100 g/hl suhog ugljena,
- bakreni sulfat do najviše 10 mg/l, s time da sadržaj bakra u gotovom
proizvodu ne smije premašiti 1 mg/l.
3. za popravljanje kemijskog
sastava mošta i vina radi:
a) zakiseljavanja:
- prirodna vinska kiselina,
najviše do 2,5 grama na litru (g/l),
- limunska kiselina, najviše do 1 g/l, s time da limunska kiselina
u gotovom vinu ne smije prelaziti 1g/l.
U zoni B nije dopušteno
zakiseljavanje.
b) otkiseljavanja - do
najviše 1g/l izraženo kao vinska kiselina:
- kalcijev karbonat
(praecipitatum),
- kalijeva dvosol L (+) vinske i L (-) jabučne kiseline.
c) postizanja prosječnog
sadržaja šećera:
- koncentrirani mošt,
- saharoza (repin i trskin šećer),
d) reguliranja oksido-redukcijskih
procesa:
- sumporni dioksid dobiven
izgaranjem sumpora na azbestnim trakama,
- kemijski čisti sumporni dioksid u plinovitom ili tekućem stanju,
- vodena otopina sumporaste kiseline s najmanje 5% koncentracije,
- kalijev metabisulfit (otopljen u vinu),
- L askorbinska kiselina do najviše 150 mg/l,
- inertni plinovi: čisti plinoviti dušik, ugljični dioksid dobiven
iz ugljične kiseline,
- argon,
- vazelinsko i parafinsko ulje.
e) stabilizacije vina:
- čista sorbinska kiselina
i čisti kalijev sorbat do najviše 200 mg/l računato kao sorbinska
kiselina (nije dopušteno kod vina s oznakom kontroliranog podrijetla).
Vino koje sadrži više
od 50 mg/l sorbinske kiseline mora biti označeno da je konzervirano
sorbinskom kiselinom.
- limunska kiselina
u okviru količina utvrđenih u točki 3. a) alineja 2. ovoga članka,
- metavinska kiselina do najviše 100 mg/l (samo za buteljirana vina),
- gumiarabika do najviše 200 mg/l (samo nakon posljednjeg filtriranja
vina prije punjenja u boce),
- kalijev bitartarat radi pospješivanja izdvajanja vinskog kamena,
- DL vinska kiselina (grožđana) ili njena kalijeva sol radi uklanjanja
suviška kalcija.
f) poticanja alkoholnog
vrenja:
- selekcionirani vinski
kvasac,
- "kora" vinskog kvasca do najviše 40 g/hl,
- diamonsulfat ili amonsulfat do najviše 0,3 g/hl,
- amonsulfit do najviše 0,2 g/hl,
- tiamin diklorhidrat do najviše 0,6 mg/l izraženo u tiaminu.
g) poticanja biološke
razgradnje jabučne kiseline:
- čiste kulture mliječno-kiselih
bakterija.
4. ostala sredstva:
- pektolitički enzimi,
- glukanaza.
(2) U proizvodnji mošta i
vina smiju se upotrebljavati samo enološka sredstva koja su predviđena
ovim Pravilnikom, ako su na propisan način deklarirana, označena i pakirana.
(3) U proizvodnji vina zabranjena
je uporaba:
- srebrnog klorida za otklanjanje
sumpor-vodika,
- kaolina,
- kalcijevog fitata,
- alilizotiocijanata,
- kalcijevog tartarata i
- bjelančevina životinjskog podrijetla (izuzev bjelanca kokošjeg jajeta
i želatina).
(4) Enološka sredstva moraju
se držati u suhim i zračnim prostorijama u kojima se ne drže stvari koje
mogu nepovoljno utjecati na kakvoću enoloških sredstava i koje su odvojene
od prostorija gdje se proizvodi vino i drugi proizvodi od grožđa, mošta
i vina,
(5) Primjena kalijevog bitartarata,
polivinil polipirolidona (PVPP), kalijevog ferocijanida, DL vinske kiseline,
mliječno kiselih bakterija i sredstava za podsticanje rada kvasaca moguća
je samo uz strogo kontrolirane uvjete pod nadzorom stručnjaka, kojeg je
ovlastio Zavod.
|