Mnogi vinogradari su u dilemi dali za zadnje prskanje koristiti fungicide sistemičnog ili kontaktnog djelovanja.
Na to pitanje mislimo da ćemo vam dati zadovoljavajući odgovor ako to obrazložimo sljedećim razlozima:
- poznato je u fizologiji vinove loze da mlado lišće ima jaču snagu asimilacije (stvaranje sladora) pa je to razlog da ga sačuvamo što duže.
- znamo da peronospora prezimljuje u otpalom lišću u obliku oospora, pa ako sačuvamo zdravo lišće za očekivati je manji napad peronospore sljedeće godine.
- s obzirom da danas peronospora nije više bauk, već pepelnica koja prezimljuje u lišću, rozgvi, pupu a posepno napada martinjsko grožđe koje raste iz zaperaka na vrhu moramo voditi da rozgvu i mlado lišće zaštitimo od bolesti što dulje je moguće, vodeći strogo računa o karenci.
Stoga vam preporučamo da zadnje prskanje obavite sistemično kontaktnim fungicidima koji sadrže bakar (Galben-c isl.) za peronosporu te za pepelnicu sistemično kontaktni fungicid kao što je Sabatine i sl.
Zadnje prskanje moramo planirati
tako da vodimo računa o karenci kao i zastupljenosti sorata u našem
vinogradu. Ako su u vinogradu ranije sorte tada ćemo sa prskanjem prestati
ranije (kalendarski do 25.7.), a ako su zastupljene kasnije sorte tada
ćemo zadnje prskanje obaviti nešto kasnije.
