ZELENA REZIDBA VINOVE LOZE

Zadatak zelene rezidbe je korekcija odnosa bujnosti i rodnosti čokota, koji je uspostavljen rezidbom za zrelo, a koji je mogao biti poremećen nepredvidivim vanjskim utjecajima i unutrašnjim promjenama u čokotu vinove loze. Pored toga, zelenom rezidbom može se utjecati na povećanje prinosa, posebno na poboljšanje kvalitete grožđa. Primjenom pojedinih oblika zelenog reza vinove loze postižu se slijedeći efekti:

- privremeni prekid rasta mladica,
- jednolični rast mladica na čokotu,
- stvaranje povoljnih uvjeta za odvijanje procesa cvatnje i oplodnje,
- smanjenje rehuljavosti,
- povećanje priroda i
- povoljnije dozrijevanje grožđa.

Rez u zeleno obuhvaća slijedeće zahvate:

- osljepljivanje pupova,
- plijevljenje mladica,
- pinciranje rodnih mladica,
- zalamanje zaperaka,
- vršikanje i
- psnovanje

Osljepljivanje pupa se rjeđe primjenjuje, jer je mnogo jednostavnije i sigurnije plijevljenje istjeralih mladica. Međutim, osljepljivanje pupova se uspješno primjenjuje kod mladih čokota u fazi formiranja. Odstranjuju se pupovi na mjestima gdje nije potreban razvoj mladica, radi boljeg razvoja ostavljenih pupova.

Plijevljenje mladica predstavlja odstranjivanje cijelih mladica nepotrebnih za rodnost ili za prigoj. Plijevljenjem se odstranjuju mladice na starom drvu (panju - stablu, krakovima i ograncima) i nerodne mladice koje se razvijaju iz zimskih pupova na rodnom drvu.

Početkom vegetacije, istovremeno s razvojem mladica, iz zimskih pupova na jednogodišnjem drvu razvijaju se i mladice iz spavajućih pupova na starom drvu. Njihov broj može biti vrlo velik, što ovisi o bujnosti sorte i od uvjeta za razvoj vegetacije, naročito od vlage i gnojidbe. Mladice koje su potjerale iz starog drva plijeve se obično u dva navrata. Prvi puta se taj zahvat obavlja kad mladice postignu dužinu oko 15 cm, a drugi puta istovremeno sa vezanjem ili pinciranjem rodnih mladica.

Pri drugom plijevljenju odstranjuju se i nerodne mladice na rodnom drvu. Vrijeme prvog plijevljenja ovisi o klimatskim prilikama. Tako u području gdje su česti kasni proljetni mrazevi plijevljenje treba obaviti kad opasnost prođe. Za plijevljenje nije potreban nikakav alat. Ovaj zahvat se s lakoćom obavlja rukom.

Slika 1 - pinciranje

Pinciranje rodnih mladica predstavlja rez vrhova mladica s nekoliko gornjih listova. To se provodi zato da se privremeno prekine bujni rast mladica koje su nepotrebne, a stvore povoljni uvjeti za cvatnju i oplodnju, odnosno za razvoj grozdova. Pincirati se može prije i poslije cvatnje. Pinciranjem prije cvatnje neposredno se utječe na sam proces cvatnje i oplodnje, te posredno na kvantitetu i kvalitetu priroda. Efekt pinciranja zavisi o bujnosti sorte i podloge te od ekoloških uvjeta. Tako se, na primjer, kod bujnih sorti sklonih osipanju primjenom pinciranja osipanje svodi na minimum. Najbolji efekt vinogradar vidi ako se pinciranje izvodi 6 do 10 dana prije cvatnje.
Prema jačini pinciranje može biti:

- oštro - ako se ostavlja 1 - 2 lista iznad gornjeg grozda,
- srednje ili umjereno - ako se ostavlja 3 - 4 lista iznad grozda i
- blago - ako se ostavlja 5 i više listova iznad gornjeg grozda.

Kod pinciranja treba znati da se smiju pincirati samo rodne mladice na lucnju. Pinciranjem poslije cvatnje ne postiže se takav efekt kao kod pinciranja prije cvatnje. Ono samo utječe na povećanje veličine bobica i bolje dozrijevanje grožda. Pincirati se može rukom, oštrim nožem ili škarama. (Sl. 1 )

Zalamanje zaperaka - nakon pinciranja na mladici se razvijaju zaperci iz tzv. zaperkovih pupova. Razvoj zaperaka ovisi o bujnosti sorte, plodnosti tla, gnojidbi, opskrbi vodom, načinu uzgoja i reza. Zaperci se jače razvijaju kod slabije razvijenih uzgojnih oblika i kratke rezidbe, dok je kod visokih uzgojnih oblika i duge rezdibe njihov razvoj slabiji. Zaperci se naročito intenzivno razvijaju ako je primijenjeno oštro pinciranje mladica, a naročito na mladicama koje rastu uspravno bliže glavnoj osi čokota. Zaperci se ne smiju odstraniti u potpunosti nego ih treba zalamati na 2 - 3 lista od osnove, jer se na taj način sprečava njihovo ponovno razvijanje. Vrijeme zalamanja ovisi o primjeni drugih oblika rezidbe.

Ako u vinogradu nije provedeno pinciranje mladica, prvo zalamanje zaperaka potrebno je provesti prije cvatnje, a ako je pinciranje provedeno, tada se zalamanje provodi odmah nakon cvatnje. Broj i vrijeme ostalih zalamanja ovisi o bujnosti vegetacije. Zalamanje se obavlja rukom ili škarama.

Vršikanje ili prikraćivanje svih mladica čokota radi se u vrijeme kad prestane intenzivan rast mladica. To se dešava u drugoj polovici kolovoza ili mjesec dana prije berbe. Cilj vršikanja je odstranjivanje nedozrelih vrhova mladica i zaperaka. Time se ostvaruju povoljni uvjeti osvjetljenja i aeracije čokota, olakšava se zaštita od bolesti i ubrzava se dozrijevanje grožđa i mladica. Za razliku od pinciranja, vršikati se mogu i mladice sa prigojnog reznika. VRŠIKANJE SE RADI ŠKARAMA ILI SRPOM.

Slika 2a - prstenovanje
Slika 2b - škare za prstenovanje

Prstenovanje se primjenjuje u uzgoju stolnih i bezsjemenih sorti grožđa. Njegovom primjenom postiže se boija oplodnja, smanjuje se osipanje, povećava krupnoća grozdova i bobica, povećava prirod i ranije dozrijevanje. Prstenovanje je zahvat kojim odstranjujemo prsten kore u širini 3-5 mm, i to na osnovi lukova ili rodnih reznika. Prstenovati se može i na osnovi rodnih mladica, koje su se razvile iz lukova, ali zbog težine i sporosti izvođenja u praksi se ne primjenjuje. Prstenovanje se izvodi neposredno prije cvatnje ili 10 - 15 dana nakon cvatnje i oplodnje. Veći efekt se postiže ako se prstenovanje izvrši prije cvatnje, što se tumači većom koncentracijom asimilata u mladicama iznad prstena. Prstenovanje se vrši posebnim škarama s dvostrukom oštricom. Međutim, prstenovanje ima i svojih nedostataka. Njegova redovita primjena dovodi do slabljenja čokota, pa je zato potrebno pojačati gnojidbu vinograda u kojima se ono provodi (sl. 2 a, b).