Pitanje: Imam vinograd star 35 godina i puno se suši. Kopam ga redovito, podloga je Kober BB, tlo je dosta blago, sorta većinom rizling i plemenka.

Odgovor: Što bi moglo uzrokovati naglo sušenje vinograda? Nismo sigurni da ćemo Vas zadovoljiti odgovorom na pitanje zašto se suši vinograd, jer su podaci o vinogradu vrlo oskudni. Niste naveli:

• Koja je kultura prethodila- podizanju vinograda prije 25 godina,
• Da li ste prilikom rigolanja proveli tzv. melioratavnu gnojidbu mineralnim, gnojivima,
• Da li ste prethodno dali ispitati zemljište na sadržaj fiziološki aktivnog vapna, kiselost (pH), sadržaj fosfora i kalija,
• Da li je vinograd podizan sadnjom jednogodišnjih cjepova ili cijepljenjem u zeleno na odgovarajuću podlogu,
• Da li je sadni materijal bio kvalitetan i zdrav u smislu "Zakona o prometu sadnog materijala",
• Osim kopanja, niste naveli da li redovito gnojite vinograd. stajnjakom i NPK gnojivima i kojim formulacijama,
• Sistem uzgoja i reza (opterećenje rodnim drvom),
• Prinos grožđa na 1 hektar,
• Provodite li pravovremeno zaštitu od bolesti i štetnika,
• Da li je vinograd nadosađivan,
• Da li ste koristili herbicide,
• Da li je vinograd bio ugrožavan tučom, kasnim proljetnim mrazevima ili zimskim smrzavicama,
• Da li je trpio od suviška vapna, pojavom kloroze (žutice),
• Niste naveli da li se čokoti suše u jednom redu ili u dijelu vinograda ili pojedinačno na raznim mjestima i da li je to sušenje nastalo iznenada u tijeku vegetacije (zelen čokot) ili ste sušenje uočili tek prilikom rezidbe,
• Podzemni štetnici, kao voluharice, također mogu izazvati sušenje i propadanje čokota.

Kako vidite, pitanje je vrlo kompleksno. Za utjehu napominjemo da suvremeni plantažni vinogradi, nakon eksploatacije 25-30 godina smatraju se amortiziranima, jer se intenzivno gnoje i opterećuju rodom.

Između postavljenih pitanja 1-14 možda će te već naći djelomičan odgovor. I pored toga pokušat ćemo Vam odgovoriti na neka pitanja, polazeći od odgovarajućih pretpostavki.

• U pravilu vinograd ne smijemo podizati saditi najmanje 3 do 5 godina na mjestu gdje je prethodno. bio stari vinograd, voćnjak ili šuma, jer postoji mogućnost, odnosno opasnost od gljive truležnice (Rosellina necatrix), posebno, ako je zemljište vlažno, s visokim nivoom vode, a prethodno nije drenirano. Prilikom rigolanja treba ukloniti sve ostatke oboljelog trulog korijenja. Za prevlažna teška tla smatra se dobrom podlogom SOLONIS X RIPARIA 1616,
• Prilikom podizanja suvremenih plantažnih vinograda, prilikom rigolanja uzduž profila tla od 0 do 100 cm dodaju se NPK gnojiva, a na osnovu prethodile zemljišne analize,
• Zemljišna analiza je posebno važna zbog utvrđivanja kiselosti tla i s tim u vezi fiziološki aktivnog vapna. Naime; podloga Kober 5 BB, za koju se smatra da je univerzalna, podnosi najviše do 20% fiziološki aktivnog vapna. U protivnom, ako je vapna iznad normale vinova loza reagira žućenjem (klorozom). Time je asimilacija oslabljena i postupno se čokoti suše,
• Najbolje je vinograd podizati jednogodišnjim cijepovima iz renomiranih rasadnika koji garantiraju ne samo sortnost već i zdravstveno stanje. Posebno danas važno je da sadni materijal nije virotičan
• Rasadnici morali poštivati Zakonsku odredbu o proizvodnji i prometu sadnog materijala, da odgovara određenim standardima. Nikada ne kupovati sadni materijal od prekupaca,
• Za redovitu rodnost i zdravstveno stanje, kao i otpornost na smrzavice, važna je redovita i izbalansirana gnojidba odgovarajućim NPK gnojivima. Za rodnost i otpornost vinove loze od makro elemenata najveću važnost pripisujemo fosforu i kaliju, a od mikroelemenata boru, manganu i molibdenu. Ne pretjerivati s gnojidbom stajnjakom,
• Sistem uzgoja, reza i opterećenja rodnog drva mora biti prilagođen agrobiološkim karakteristikama svake sorte i primijenjena agrotehnika i gnojidba,
• S obzirom na prosječne prinose od 10-12 t/ha vinograd treba redovito svake godine gnojiti s 800-1200 kg NPK gnojiva formulacije 7:14:21, odnosno u omjeru 1:2:3. Dakle na jedan dio dušika dolaze dva dijela fosfora i tri dijela kalija,
• Samo vinogradi koji se redovito i na vrijeme štite od bolesti i štetnika mogu redovito donositi planirani urod i kvalitetu, biti otporniji na bolesti i štetnike te zimske smrzavice,
• U pravilu nadosadnja vinograda mora se obaviti najkasnije u drugoj godini nakon sadnje, jer u rodnom vinogradu nadosadnja je ·uvijek problematična, zbog svjetla, "mehaničkih povreda", herbicida i sl.,
• Poznato je, da se herbicidi protiv korova ne bi trebali koristiti do četvrte godine starosti vinograda (premda se na tržištu nalaze herbicidi koji se mogu koristiti čak i pred sadnju vinograda,
• Vinograd koji je često na udaru tuče, a nakon tuče nije odmah prskan sredstvima na bazi bakra i prihranjivan, postepeno slabi i propada. Isto tako vinogradi koji se ne nalaze na odgovarajućim položajima, više su podložni propadanju,
• Vinograd treba saditi na osnovi pedološke analize. Na zemljištu koje sadrži preko 20% vapna birati podlogu koja podnosi veće količine vapna; kao što je Šasla x Berlandijeri 41B, Richter, Ruđeri i dr. ili koristiti helate željeza,
• Ako se čokoti u punoj snazi u vrijeme, pune vegetacije i roda naglo osuše tu i tamo bez nekog reda, tada treba posumnjati na bolest APOPLEKSIJU (KAP).
  Uzroci, apopleksije su najčešće:

  - loša kvaliteta cijepa (spojno mjesto može reagirati "gukom" što je znak da podloga i plemka nisu međusobno kompatibilni (ne podnose se),
  
  - loš postupak stratifikacije lozinih cijepova obilna gnojidba u prporištu,
  
  - mehaničke. povrede korijenja prilikom obrade tla, kopanja ili oranja. Ako je čokot pregnojen mineralnim. gnojivima, zbog visoke koncentracije soli u tlu ona toksički djeluje na korijenov sustav. Dakle, ne pretjerivati s velikim količinama mineralnih gnojiva,
  
  - nikad vinograd ne gnojiti za vrijeme suše ili kad se ona očekuje. To se odnosi na proljetnu gnojidbu i prihranu nakon cvatnje. Najbolje je, vinograde gnojiti u jesen, neposredno nakon berbe, istovremeno sa stajnjakom kako slijedi u turnusu (svake, treće. četvrte godine),
  
  - iskusni vinogradari smatraju da je kap ili apopleksija često posljedica preopterećenosti mladih vinograda rodom. Stoga se ne preporučuje mladi čokot u prvoj rodnoj i nekoliko sljedećih godina previše opteretiti,
  
  - jama u koju sadimo cijep mora biti dovoljno duboka i široka, tako da korijen sav bude usmjeren na dolje i da bude obrezan na širinu šake. Kod sadnje koristiti zreli fermentirani stajski gnoj, pogotovu na vapnenim tlima, jer zbog obilne fermentacije razvija se suvišna toplina, a ugljični dioksid koji se tom prilikom razvija stvara s vodom ugljičnu kiselinu koja još više aktivira fiziološko aktivno vapno, ono blokira željezo, a posljedica je kloroza i sušenje čokota,
  
  - veće rane prilikom rezidbe treba premazati odgovarajućim preparatima.

• Svakako ne treba isključiti mogućnost oštećenja od voluharice. U tom slučaju treba u tlo unositi otrovne mamce u. neposrednu blizinu korijenovog sustava.

Kao zaključak možemo reći pošto je vinova loza dugogodišnja biljka, troškovi ulaganja veliki, treba koristiti i poštivati suvremene postavke u podizanju novih nasada uz punu primjenu agrotehničkih mjera u obradi, gnojidbi, zaštiti; kako bi nam vinograd bio što dulje u eksploataciji i bio rentabilan, a rad u njemu, iako naporan da pridonese zadovoljstvu i rekreaciji!