Kada je u lošijim godinama zbog hladnoće i stalnih kiša razvoj vinove loze u zakašnjenju, pojavljuje se oboljenje grozdića od sive plijesni (Botrytis cinerea). Vinogradari tu bolest često zamjenjuju s peronosporom. Stoga treba obavijestili vinogradare o čemu se radi i uputili ih što treba poduzeti.

Znači, kada se stvore vremenski uvjeti, moguća je pojava ranog napada sive plijesni, koja je inače, vinogradarima uočljiva pred zriobu.
Međutim, kako je vinogradari u ovoj ranoj fazi ne prepoznaju, potrebno ju je opisati.

Otkud, tako rano, iznenadni napad sive plijesni na grozdićima?

Gljiva, uzročnik sive plijesni, prisutna je u svakom vinogradu. U pravilu, naseljava se u grozdiće tek kada su ocvali. Međutim, u lošim godinama naseljava se (svojim "konidijama" - sjemenkama ili truskama) u još neotvorene grozdiće, jer je loza zakasnila u razvoju. Vlažno i hladno vrijeme pogoduje većoj "snazi" zaraze, pa tako gljiva zarazi grozdiće i prodire u čitav grozdić. Gljiva uništi staničje u dijelovima grozdića. Grozdić posmeđi, postepeno se suši i propadne. Često se za vlažna, ali istovremeno i topla vremena na njemu razvije siva "paučina" (to su konidije - truske gljive, koje je šire dalje). Inače se grozdić samo osuši i naknadno otpadne. Da se radi o peronospori, na grozdiću bi se pojavila izrazito bijela prevlaka.

Tko želi provjeriti radi li se o toj bolesti, neka uzme osušene dijelove (ili čitav grozdić) te neka ih stavi u vlažnu komoru (posudu s navlaženim filter-papirom ili bugačicom) i drži zatvorene u sobi. Ako se radi o sivoj plijesni, za 1-2 dana razvit će se siva prevlaka (kao paučina) - a to je gljiva siva plijesan, pa će je svatko lako prepoznati.

Znači u lošim godinama siva plijesan u mnogim vinogradima naseli u grozdiće ranije nego u "normalnim" prilikama (kada se naseli tek nakon cvatnje). A u doba cvatnje, ako kišovito vrijeme traje i dalje, a loza dobro raste i buja, to još više pogoduje razvoju bolesti.

Na žalost, ono što je napadnuto i propalo, ne može se više spasiti. Sredstva kojima je prskano protiv peronospore ne djeluju protiv sive plijesni.

S obzirom na rano naseljavanje u grozdiće, a uz to vlažne vremenske prilike, postoji opasnost da siva plijesan već nakon cvatnje jače napadne zametnute bobice. Stoga se preporuča da se odmah nakon cvatnje loza prska s botriticidima, dakle sredstvima koja djeluju protiv gljive Botrytis cinerea (odatle i naziv botriticidi). To su sredstva Ronilan, Rovral, Sumilex, Kidan, Switch,... Važno je da se prvo prskanje poduzme odmah poslije cvatnje. Potrebno je držati se točno uputa i provesti još 2 prskanja. Koncentracije su date u uputama, kao i karenca. Budući da se suzbija siva plijesan grožđa, prska se samo zona gdje se nalaze grozdovi. Ti preparati ne djeluju protiv peronospore. Ona se i dalje suzbija poznatim fungicidima.

Sredstva protiv peronospore mogu se miješati s botriticidima, ali mi preporučamo posebno tretiranje botriticidima zone gdje su grozdovi. Tako se troši samo oko 1/3 tih dosta skupih fungicida, a i kvaliteta prskanja je bolja. To se osobito odnosi na manje vinograde.

Većina proizvođača botricida preporuča zaštitu loze poslije cvatnje. Međutim u godinama nepovoljnim za cvatnju (kišovito i prohladno vrijeme) preporučljivo je prskanje prije cvatnje, protiv sive plijesni, kako bi spriječili osipanje cvata. Na taj način imat ćemo manje trulog grožđa, a samim tim smanjit ćemo kasnije probleme s posmeđivanjem mošta i mladog vina, te ćemo smanjiti mogućnost da vino ne poprimi okus i miris po plijesni.