Pročitali smo za Vas: ''Glasilo biljne zaštite 1.2002. - dodatak'' - Glasilo Hrvatskog društva biljne zaštite
Bogdan Cvjetković, Snježana
Topolovec - Pintarić
Agronomski fakultet - Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za fitopatologiju
U mnogim vinogradima Europe
posljednjih desetak godina zabilježen je povećani postotak propadanja
čokota. U nekim vinogorjima se ta vrijednost popela i na nekoliko postotaka
godišnje, što izaziva značajne ekonomske posljedice, jer su troškovi
za održavanje vinograda odnose na hektar, a vinogradar bere s daleko
manje površine. Osim Unije fitopatologa mediteranskih zemalja koja je
posebno zainteresirana za ovaj rastući problem osnovan je i International
Council on Grapevine Trunk Disease.
Fitopatolozi svih vinogradarskih zemalja ulažu posebne napore na razjašnjavanju
problema propadanja čokota vezujući tu pojavu na bolest poznatu pod
nazivom "esca". Tijekom višegodišnjih opažanja i istraživanja u Hrvatskoj
konstatirali smo da su uzroci propadanja čokota dvojake prirode. Do
sušenja može doći zbog abiotskih čimbenika, ali isto tako te promjene
mogu izazvati i mikroorganizmi.
Od abiotskih čimbenika
do sušenja je došlo uslijed:
1. ozljede čokota kod obrade i zaštite;
2. nestručne sadnje cijepova;
3. kao posljedica niskih temperatura;
4. zbog lošeg srašćivanja podloge i plemke;
5. zbog preopterećenja mladih čokota i
6. nestručne primjene herbicida.
Osim abiotskih čimbenika determinirali smo nekoliko patogenih gljiva koje mogu uzrokovati propadanje čokota, a to su:
1. Phomopsis viticola (Sacc.) Sacc. - crna pjegavost rozgve kod nas je prisutna u mnogim vinogradima, ali se poduzimaju mjere zaštite pa su slučajevi propadanja čokota sporadični;
2. Verticillium dahliae (Kleb) izaziva sporo venuće koje traje po nekoliko godina prije nego dođe do potpunog propadanja čokota;
3. Thanatephoorus cucumeris (Frank) Donk - Rhizoctonia solani Kuhn je uistinu rijetka pojava, izolirali smo je svega nekoliko puta iz mladih trseva iz vinograda Zaboka i Ivanca;
4. Eutypa lata (Pers.) Tul. & Tul. vidjeli smo dosta rijetko. Ipak, iz čokota iz vinograda u Oljasima i Istri determinirana je ova gljiva (Cvjetković 1986);
5. Hypoloma fascicilare (Huds) Karast.- sumporača javlja se vrlo rijetko međutim, prema nekim autorima ona je patogena na vinovoj lozi (Arnaud 1931);
6. Apoplektično venuće vinove loze "esca", prisutno je kod nas u mnogim vinogradima. Poseban problem predstavlja u vinogradima, koji su tijekom rata bili zanemareni. U zaleđu Dalmacije viđeni su vinogradi u kojima je propalo i do 25% trseva;
7. Jamičavost drveta vinove loze (Grape vine stem pitting), prisutna je u našem podneblju premda se ne susreće često;
8. Neke fitoplazme također mogu uzrokovati propadanje čokota.
Makar se u našem podneblju, ako izuzmemo "escu", ostale bolesti javljaju sporadično, ipak one zbirno doprinose sindromu propadanja čokota.
