POSTUPAK S BOLESNIM BAČVAMA

Octikave bačve

Neki vinogradari imaju naviku da u gotovo praznoj bačvi ostavljaju po desetak litara starog vina, pa takvu zasumpore, uvjereni da taj postupak čuva bačvu od kvarenja. No u zabludi. su! Takav postupak stvara idealne uvjete za razvoj octenih bakterija. Djelovanje sumpora je ograničeno, on se putem dužica isparuje, pa nakon prestanka njegovog .djelovanja započne djelovanje octenih bakterija koje vino pretvaraju u ocat i na taj način zaraze bačvu.

LIJEČENJE UZ OPREZ !!! Bačvu najprije operemo hladnom vodom, a zatim vrućom otopinom sode (na svakih 100 litara vruće vode otopimo 2 do 3 kilograma sode) i potom dobro izvaljamo bačvu. Nakon što se otopina u bačvi dobro ohladi izlijemo je. Preporučljivo je bačvu zapariti vrućom, vodenom parom iz kotla zaparivača. Vruća vodena para pod pritiskom prodire u sve pore dužica i uništava octene bakterije. Ukoliko nemamo kotao zaparivač, tada na svih 100 litara vruće vode otopimo 5 kilograma sode. Potom bačvu dobro izvaljamo, a zatim obavimo ispiranje vrućom i hladnom vodom, te na kraju suhu bačvu zasumporimo s 4 sumporne trake na svakih 100 litara volumena bačve. Da bismo bili potpuno sigurni, dobro je još bačvu is-prati sumpornom kiselinom, tako da na svakih 100 litara hladne vode ulijemo litru koncentrirane sumporne kiseline. Prilikom rada sa sumpornom kiselinom potreban je veliki oprez, kao i pridržavanje zaštitnih mjera (zaštitno odijelo, rukavice, naočale), jer kapljice sumporne kiseline mogu izazvati opekotine kože !!! Zato kiselinu moramo lijevati polako putem lijevka u vodu, tako da na lijevak stavimo gamenu cijev, kao nastavak koji ulazi u vodu u bačvi. Nikada ne smijemo lijevati vodu u kiselinu, već uvijek obratno, uvijek kiselinu u vo-du.!!! Na isti način možemo čistiti bačvu u kojoj se nalazilo uzavrelo vino, tj. vino oboljelo od zavrelice.

Liječenje pljesnivih bačava

U isuviše vlažnim i nedovoljno prozračenim podrumima, bačve redovito stradavaju od plijesni na površini i unutar. Ukoliko bačvu (praznu) istog dana ne operemo, osušimo i zasumporimo može doći do pljesnivoće. Pogotovo, ako je naš podrum vlažan, a relativna vlaga zraka visoka. Najštetnija je zelena plijesan (Penicilium glaucum), koja se duboko uvuče u drvo, dužicu. Zbog toga ovom liječenju treba posvetiti veliku pažnju.

Evo recepta: I žuta i siva plijesan...

Pljesnivu bačvu potrebno je otvoriti i plijesan koja se nakupila na dužicama treba ostrugati metalnom četkom ili metalnom vunom (žicom). Možemo bačvu dati bačvaru da je rastavi i izblanja dužice iznutra. Tek nakon mehaničkog tretmana, bačva se najprije ispere otopinom sumporne kiseline ( na 100 litara hladne vode, dodajemo 1 litru koncentrirane sumporne kiseline, po istom receptu kao i kod octikavih bačava). Umjesto otopine sumporne kiseline, možemo koristiti otopinu kalcijevog bisufalta, tako da na 2 decilitra kalcijevog bisulfita dodamo 1 litru vode, što nam je dovoljno za tretiranje bačve volumena od 100 litara. Tako namočena bačva stoji do tri dana, a zatim je isperemo toplom i na kraju hladnom vodom.

Čišćenje pljesnivih bačava

Prilikom čišćenja pljesnivih bačava kao vrlo efikasno sredstvo može nam poslužiti otopina sumporne kiseline i hipermangana (kalijev permanganat). ...Na 100 litara hladne vode doda se 1 decilitar sumporne kiseline i 200 grama hipermangana. Tom otopinom ispire se bačva, a potom se tekućina istoči. Ispiranje se sprovodi 2 do 3 puta, a za posljednje ispiranje koristimo samo čisti hipermangan (otopinu); 200 grama na 100 litara hladne vode. Nakon pranja hipermanganom bačvu treba isprati vrućom vodom i na kraju ponovno s vrućom vodom, ali onom kojoj smo prethodno dodali 200 grama vinobrana na svakih 100 litara zapremnine bačve.

Ako se u bačvi razvila plijesan žute ili sive boje liječimo na slijedeći način: ... najprije bačvu ispiremo hladnom vodom, a potom ulijemo živo vapno (na svakih 100 litara volumena bačve dolazi 2 kilograma vapna i 10 litara hladne vode). Očito je da živo vapno gasimo u bačvi. Na predviđeni otvor stavimo pipu, ali je otvorimo kako ne bi došlo do deformacije dužica i kako ne bi vruća para pod pritiskom oparila lice vinogradara. Tokom dana bačvu povaljamo nekoliko puta, zatim je napunimo hladnom vodom i ostavimo ne-koliko dana (najmanje 2 do 3). Istočimo potom vodu, osušimo bačvu i zatim kao suhu oštro zasumporimo, tako da na volumen bačve od 300 litara zapalimo dvije sumporne trake.

Čišćenje bačava od crnog vina

Ukoliko želimo u bačvu, u kojoj se prethodno nalazilo crno vino staviti bijelo vino, tada moramo istu pripremiti. Priprema se sastoji od tretiranja otopinom solne kiseline i sode. Najprije bačvu isperemo hladnom vodom, zatim odstranimo vinski kamen, pomoću vruće otopine kristalne sode (na 100 litara vruće vode dodajemo 3 kilograma sode). Poslije toga bačvu ispiremo 3-postotnom otopinom solne kiseline, a na 100 litara vruće vode treba 3 dcl kiseline. Tako pripremljenu bačvu valjamo s prekidima od 2 do 3 sata, ponavljamo to, sve dok iz bačve ne izlazi bezbojna tekućina. Potom se bačva ispire najprije vrućom, a zatim nekoliko puta hladnom vodom (tekuća voda iz kabla priključenog na pipu).
Ako treba ispiremo i otopinom hipermangana (na svakih 100 litura vode otopimo 200 grama hipermangana). Poslije toga ispiremo toplom, pa zatim hladnom vodom u kojoj smo otopili limunsku kiselinu i vinobran (na 100 litara vode dodajemo 10 grama vinobrana i 20 grama limunske kiseline). Potom bačvu ocijedimo, i tek tada možemo biti sigurni da bijelo vino neće poprimiti ružičasti ton. Isto tako sve to možemo učiniti i vrućom petpostotnom otopinom sode ( na 100 litara vode dodajemo 5 kilograma sode).