PREDUVJETI ZA ZAŠTITU VINOVE LOZE OD BOLESTI I ŠTETNIKA

Na vrijeme prepoznati znakove (simptome bolesti ili štete od nametnika) na rozgvi, pupovima, lišću, mladicama i bobicama. Za određivanje neke bolesti ili štetnika treba koristiti "PRIRUČNI ATLAS BOLESTI I ŠTETNIKA OD PUPA DO BERBE" a sve u cilju kako bi mogli pristupiti preventivnoj zaštiti prije nego se bolest ili štetnik pojavi ili odmah po uočavanju.

Držati se uzrečice "BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI"

Svakodnevno pratiti prognozu vremena te agrometeorološke podatke o temperaturi zraka, relativnoj vlazi zraka i padalinama

Redovito pratiti izvještaje savjetodavno-prognozne službe (lokalne ili županijske), zatim obavijesti i upute lokalnih radio stanica, emisije za selo i poljoprivredu, TV emisije te pratiti informacije putem interneta.

Pažljivo pratiti zdravstveno stanje svakog vinograda, posebno na položajima u blizini šuma, rijeka i jezera.

Po mogućnosti poznavati biologiju tj. način života pojedinih štetnika (razvojne faze, broj generacija te uvjete u kojima se neki štetnik ili patogeni ((uzročnik bolesti)) razvija).

Veoma je važno pratiti fenofaze razvoja loze od pupa do berbe. Na taj ćemo način sa većom pozornošću pratiti razvojne faze loze pred cvatnju da cvat ne zahvati rani BOTRITIS odnosno prva generacija žutih i pepeljastih groždanih moljaca koja je najštetnija jer može osipati i do 80 % cvata.

Tek zametnute bobice grozda da ne napadne peronospora ili pepelnica.

Po mogućnosti izbjegavati prskanje za vrijeme jake žege. Zimi i u rano proljeće neka temperatura bude iznad 5 C.

Poznavati način djelovanja pesticida (fungicida, insekticida i akaricida) koje koristimo u preventivnoj i kurativnoj zaštiti vinove loze

Ako u postupku nije navedena mogućnost miješanja istovremeno više pesticida, fungicida i insekticida treba tu mogućnost utvrditi probnim testom, te ako se prilikom probnog miješanja ne odvaja tekuća faza od pesticida znak je da su kompatibilni. Dobro je prethodno poprskati dio čokota, lišća ili ploda kako bismo izbjegli mogućnost pojave paleži lišća mladica, cvata i bobica (fitotoksičnost).

Prije svake uporabe pesticida treba pažljivo pročitati upute proizvođača pesticida o njegovoj namjeni, koncentraciji i dozaciji, o mjerama zaštite pri radu sa pesticidima, vremenu djelovanja pesticida te o karenci.

Ne treba zamijeniti vrijeme djelovanja pesticida s karencom jer neki pesticidi djeluju 7-14 dana pa nakon toga roka treba ponoviti prskanje dok je trajanje karence i do 30 dana.

Karenca je dozvoljen zadnji rok prskanja pred berbu plodova i konzumaciju.

Za pobliže savjete ili upute dobro se je savjetovati s agronomom, stručnjakom za zaštitu bilja - fitofarmaceutom.

Koristiti stručnu i popularnu literaturu iz područja zaštite bilja, te publikacije koje se bave navedenom problematikom (Glasnik zaštite bilja, Agro vjesnik, Gospodarski List, Zadrugar).

Sve dok se za zaštitu bilja koristila klasična prskalica na ručni odnosno vučeni pogon nije bilo većih odstupanja od dozacije tj. količine pesticida po jedinici površine.

Z A Š T O ?

Zato što se stečenim iskustvom u zaštiti vinograda uspješno koristila "Bordoška juha" (smjesa modre galice i vapna) u koncentraciji od 1 % tj. 1 kg na 100 litara vode uz utrošak vode 800 lit. na 1 ha površine odnosno uz utrošak 8 kg/ha modre galice. Ova doza efikasno je fungicidno štitila lišće, cvat i plod od peronospore. Ali uvođenjem u zaštitu vinograda motornih prskalica (leđnih "Solo", "Stihl" i sl., te vučenih i nošenih prskalica traktorom tzv. "Atomizera") potrošnja-utrošak vode smanjena je 2-5 puta. Da bi uz smanjenu količinu vode zadržali potrebnu dozaciju pesticida važno je znati da koliko smo puta smanjili količinu vode toliko puta moramo povećati koncentraciju, jer kada bismo sa 100 litara 1 %-tne "Bordoške juhe" "orosili" 1 ha površine vinograda to ne bi zaštitilo lozu od peronospore. Doza od 1 kg/ha nije dovoljna. Iskustveno i znanstveno je dokazano da 8-10 kg/ha može preventivno zaštititi list, cvat i plod od peronospore.

Neuspjeh u zaštiti loze često pripisujemo nepovoljnim vremenskim uvjetima ili se čuju prigovori da galica ili pesticid ne sadrži dovoljno aktivne tvari. Samo uz pomoć formule "K" i formule "D", kojima određujemo koncentraciju i dozaciju, možemo sa 100 %-tnom sigurnošću odrediti koncentraciju i dozaciju nekog pesticida. Prije nego navedemo konkretne primjere za izračunavanje objasnit ćemo razliku između ta dva pojma.

Koncentracija je količina nekog pesticida otopljena u vodi izražena u postotcima (tj. koliko litara, decilitara, mililitara, kilograma, dekagrama, grama ili miligrama treba otopiti u 100 l vode).

Dozacija je određena količina pesticida izražena u količini koja mora dospjeti i biti jednolično raspršena na jedinicu površine, bez obzira na količinu vode koja će se utrošiti za raspršivanje - nanošenje pesticida. Bez razlike da li se služimo formulom "K" ili "D" mora nam biti poznata:

- Dozacija u kg ili l
- Koncentracija u %-tcima
- Utrošak vode za 1 ha (utvrđujemo probnim testom ili po preporuci proizvođača pesticida)

Podatke o koncentraciji pesticida možemo naći u uputama, prospektu ili katalogu proizvođača. Često se uz koncentraciju navodi i podatak o dozaciji. Utrošak vode kao otapala za 1 ha površine moramo najčešće utvrditi testiranjem. Izuzetno tvornica navodi da na 1 ha površine moramo utrošiti određenu količinu vode. Tada treba brzinu hoda ili brzinu traktora, pritisak pumpe i sapnice prilagoditi tom utrošku.

Ako tvornica navodi izuzetno mali utrošak vode (50 l) moramo voditi računa da zbog visoke koncentracije raspršivač - orošivač na prskalici podesimo da otopinu orošava čim sitnijim česticama koje mjerimo u mikronima (50 - 200) jer će u protivnom velike kapi s visokom koncentracijom pesticida izazvati palež lišća, cvata i ploda.

P R I M J E R I

Vinogradar Vinko odlučio je u zaštiti svoje loze protiv peronospore koristiti POLIRAM DF u koncentraciji 0,25 % (prema uputama tvornice). Utrošak vode na 1 ha površine iznosio je 1000 l. Dozacija se traži formulom

D =
K x U
100
gdje je:
D = dozacija
K = koncentracija
U = utrošak vode na 1 ha
100 = faktor
Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi dozacija 2,5 kg na 1 ha. D = 0,25 x 1000/100 = 2,5

Vinogradar Martin odlučio je, kao i Vinko, u zaštiti loze protiv peronospore koristiti POLRAM DF poznate dozacije 2,5 kg/ha uz utrošak vode 1000 l/ha. Koncentracija se izračunava formulom

K =
D x 100
U
Gdje je:
K = koncentracija
D = dozacija
U = utrošak vode
100 = faktor
Uvrstimo li podatke u formulu proizlazi koncentracija 0,25 %. K = 2,5 x 100/1000 = 0,25.

Navodimo nekoliko primjera izračunavanja koncentracije i dozacije:

1. Kolika je koncentracija ako je

D = 2,5 kg/ha U = 500 l/ha K = D x 100 U K = 2,5 x 100/500 = 250/500 = 0,5 %

Dakle ako u 500 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 0,5 %.

2. Kolika je koncentracija ako je:

D = 2,5 kg/ha U = 250 l/ha

Opet imamo ako uvrstimo

K = 2,5 x 100/250 = 250/250 = 1 %.

Dakle ako u 250 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 1 %.

3. Kolika je koncentracija ako je:

D = 2,5 kg/ha U = 125 l/ha

Opet imamo ako uvrstimo

K = 2,5 x 100/125 = 250/125 = 2 %.

Dakle ako u 125 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2 %.

4. Kolika je koncentracija ako je:

D = 2,5 kg/ha U = 100 l/ha

Opet imamo ako uvrstimo

K = 2,5 x 100/100 = 250/100 = 2,5 %.

Dakle ako u 100 l vode otopimo 2,5 kg pesticida dobivamo koncentraciju otopine od 2,5 %.

 

POJEDNOSTAVLJENA VARIJANTA ZA ODREĐIVANJE DOZACIJE PESTICIDA I VODE
BEZ KORIŠTENJA FORMULE

Veliki posjednici vinograda u zaštiti koriste prskalice kapaciteta više stotina litara. Oni će isto tako navedenim formulama izračunavati dozaciju i koncentraciju pesticida. Međutim da bismo vinogradarima koji posjeduju manje površine vinograda olakšali određivanje dozacije i koncentracije pesticida navodimo način kako to odrediti pojednostavljeno. U uputama - prospektu proizvođača navodi se da u zaštiti protiv peronospore treba koristiti bordošku juhu u dozaciji 2 kg/ha. Ako posjedujemo parcelu površine 500 m2 koliko trebamo otopiti galice da bismo zadržali dozaciju od 2 kg/ha?
Dakle ako za 1 ha ili 10000 m2 treba utrošiti 2 kg ili 2000 g proizlazi da za 100 m2 treba utrošiti 100 puta manje jer je 10000/ 100 = 100. Dakle utrošak za 100 m2 je 2000/100 = 20 g pesticida. Za 500 m2 trebamo 20 x 5 = 100 g pesticida. Dozacija iznosi 100 g pesticida.

Količinu vode potrebnu za tretiranje površine 500 m2, bez obzira prskamo li klasičnom leđnom prskalicom ili motornom prskalicom, možemo ustanoviti testiranjem ili računanjem ukoliko je proizvođač dao preporuku o utrošku vode na 1 ha površine. Ako je preporučeni utrošak vode na 1 ha (10000 m2) tada ćemo za 100 m2 utrošiti 800/100 = 8 l, a za 500 m2 5 x 8 = 40 l. Dakle 100 g galice otopit ćemo u 40 l vode i tom otopinom prskati naših 500 m2 vinograda.

Za navedenu pojednostavljenu varijantu određivanja dozacije pesticida i vode preduvjet je da vinogradar utvrdi ukupnu površinu svog vinograda. To je moguće utvrditi na dva načina:

1. Da razmak između redova pomnožite sa razmakom između čokota u redu, a zatim pomnožite sa brojem čokota na toj parceli. Primjer: red od reda je 2 m, a čokot od čokota je 1 m i broj čokota je 250. 2 x 1 x 250 = 2 x 250 = 500 m2.

2. Ako nam je poznata površina parcele u ČHV (četvornim hvatima), pomnožimo to sa 3,6 (1 ČHV = 3,6 m2). Primjer: površina parcele od 550 ČHV je 550 x 3,6 = 1980 m2 ili zaokruženo 2000 m2.