Žutica vinove loze (Kloroza)

Opis: Za žuticu (Klorozu) je karakteristično da cijela površina lista požuti, a nervatura lista ostane zelena. Takav list ponekad djeluje kao osušeni list duhana, rubovi se savijaju prema unutra i često izgledaju kao oprženi. Listovi, ne samo da gube boju, već ostaju maleni, izboji su kratki i tanki, korijen ne zalazi u dubinu već se razvija postrano, a korjenove dlačice odumiru.

Kloroza
Žutica (Klorza)

Štetnost: Žutica (Kloroza) vinove loze nije uzrokovana gljivama, a pojavljuje se i kod drugih biljaka (npr. kod voćaka: breskve, kruške, maline, kod drveća: bagrem,…). Razlikujemo tri glavna uzroka ove bolesti: žutica zbog loših vremenskih uvjeta, žutica zbog zbijenosti tla i žutica uzrokovana manjkom slobodnog željeza. Od žutice uvjetovane lošim vremenskim uvjetima uglavnom nema veće štete. Do nje dolazi u svibnju ili početkom lipnja. Zbog hladna kišovita vremena, listovi lagano požute, ali im se boja, čim zatopli, brzo popravi i postane normalna zelena. Veća je šteta od žutice uzrokovane zbijenošću tla, koja se uglavnom pojavljuje na teškim glinenim tlima. I tu se žutilo uglavnom popravlja u tijeku ljeta te se kasnije manje uočava. Iduće godine do te vrste žutice u istom vinogradu ne mora doći. A ako je lošom obradom tlo još jače zbijeno, bolest se ponavlja svake godine, te može uzrokovati slabljenje pa čak i odumiranje čokota. Žutica uzrokovana manjkom slobodnog željeza u tlu najčešće se javlja u tlima bogatim vapnom (npr. laporasta tla). Pa se tako ta vrsta žutice veže uz prisustvo vapna u tlu. Prvi listovi koji pokažu žuticu zadrže zelenu boju samo uz veće i manje lisne žile, a kasnije listovi na vrhu izboja, postanu posve žuti. Takovo stanje obično ostane sve do jeseni. Ima slučajeva da se stanje popravi samo od sebe, ali nikada list ne poprimi do jeseni potpunu, zdravu zelenu boju. U tome je glavna razlika ove vrste žutice prema ostalim dvjema.

kalij
nedostatak kalija
mangan
nedostatak mangana
magnezij
nedostatak magnezija

Biologija: U zbijenom tlu smanjena je redukcija (prozraka) i izmjena plinova što dovodi do manjka kisika, viška ugljičnog dioksida, a tvori se i sumporovodik. Klorozu pojačava loše vrijeme koje smanjuje asimilaciju, a obilne kiše uzrokuju još veći nedostatak kisika u tlu. U izrazito vapnenastim tlima može biti dosta željeza, ali ga suvišak vapna veže u željezne spojeve, koji su biljci nedostupni, tj. korjenov ih sustav ne može upiti i unijeti u biljku. Dakle u tom tlu nema dovoljno slobodnog, biljci - lozi, dostupnog željeza. Željezo je biljci potrebno za tvorbu klorofila (lisnog zelenila), iako klorofil ne sadrži željezo nego magnezij. U početku razvoja loze, u proljeće, čokot još ima dovoljno slobodnog željeza, pa se klorofil stvara u dovoljnoj količini (listovi su zeleni), no u doba bujnog rasta (poslije cvatnje, od polovice lipnja) nema ga dovoljno i listovi žute. Dakle, porast uvjetovan jakom gnojidbom N-P-K gnojivima može pospješiti žuticu. Također, jaka gnojidba nedovoljno zrelim stajskim gnojem može dovesti do žutice vinove loze, jer se takav gnoj u tlu jako i brzo rastvara, pa mikroorganizmi koji obavljaju rastvaranje, intenzivno dišu i izlučuju ugljični dioksid koji se s vodom veže u ugljičnu kiselinu, koja također pretvara željezo u tlu biljci nepristupačan oblik.

Žuticu često izaziva pomanjkanje makro i mikroelemenata (bor, mangan, magnezij,…), nedovoljno srašten cijep, loše izvedeno cijepljenje, virusne bolesti,…
Na vinovoj lozi pojavljuje se više virusnih oboljenja, a ovom prilikom kažimo da postoji virusna bolest vinove loze opisana i poznata kao infektivno žućenje (flavescence doree).
Crveni pauk i lozine grinje šiškarice mogu također utjecati na pojavu žutice.

Mjere suzbijanja: Prilikom cijepljenja na zeleno treba paziti da se uzimaju plemke s zdravih čokota, iako i one mogu biti zaražene virusom. "Foliarnom dijagnostikom" lista može se u laboratoriju za vinogradarstvo utvrditi koji mikro ili (i) mikro element nedostaje. Neki autori navode da klorozu vinove loze ne uzrokuje nedostatak željeza već nedostatak magnezija. Prije sadnje mladog vinograda obavezno uzorak tla na analizu. Ukoliko je analizom utvrđeno da je tlo takovog sastava da bi moglo izazvati žuticu vinove loze tada se preporuča nabavka takovog sadnog materijala (loznih cijepova) koji odgovaraju tlu. Obično takova tla sadrže višak vapna te se stoga preporuča nabava sadnog materija koji je cijepljen na podlozi Šasla x Berlandijeri 41B koja podnosi do 40% vapna u tlu. Lozni cijepovi na podlozi Kober 5BB podnosi do 20% vapna u tlu. Vinogradari s područja Kalnika (koje je poznato po višku vapna u tlu), a koji su sadili vinograde loznim cijepovima s odgovarajućom podlogom uopće nemaju problema s žuticom vinove loze.
Važno je napomenuti da prilikom nabavke sadnog materijala obratim pažnju na deklaraciju odnosno kupujemo sadni materijal od proizvođača koji nam mogu garantirati da isti nije zaražen virusom koji izaziva žuticu.

Ako smo već naslijedili ili posadili vinograd na tlu sa viškom vapna onda je jedino rješenje da u tlo unosimo preparate željeza u tkz. "kelatnom" obliku. Najpovoljnije vrijeme za gnojidbu preparatima koji sadrže željezo je jesen ili rano proljeće, prije nego loza krene. Postoje preparati koji sadrže željezo i neke mikroelemente, a biljci se unose folijarno (preko lista). Prskanje treba započeti u proljeće dok je lišće mlado i aktivno, ali svakako prije cvatnje. Ako nemamo preparate na bazi "kelatnog" željeza možemo koristiti i zelenu galicu u kombinaciji s Ureom (0,5 kg zelene galice + 0,5 kg Uree). Prskanje treba obaviti navečer ili za oblačna vremena.