SIVA TRULEŽ GROŽĐA (BOTRYTIS)

Opis: Bolest se pojavljuje naročito pred berbu, izazivajući sivu trulež bobica odnosno čitavih grozdova. Može se pojaviti i ranije, no najopasniji je njezin napad u stadiju dozrijevanja grožđa. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ukoliko je vrijeme suho, tada se takve bobice smežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljasto siva navlaka, koja predstavlja konidiofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu tako, da nam u roku nekoliko dana mogu zahvatiti cijeli grozd, odnosno sve grozdove na čokotu. Naročito brzo propadaju zbijeni grozdovi jer je na njima olakšan prijelaz zaraza. Zbog međusobnog potiskivanja bobica, tijekom rasta, dolazi ili do pucanja na mjestima gdje se peteljčice odvajaju od glavne peteljke ili do djelomičnog odvajanja bobica od peteljčica na kojima sjede, što olakšava zarazu. Do zaraze dolazi ako nakon duljeg sušnog perioda, padnu jače kiše jer čokot naglo povlači vodu, unutar bobica dolazi do jakog tlaka, uslijed čega dolazi do pucanja pokožice. Mjesta raspuknuća, bilo peteljčice od glavne peteljke ili bobica do peteljčice, raspucana pokožica kao i oštećenja (od moljca, osa ili tuče) na bobicama jesu ulazna vrata za napad parazita. Ukoliko je došlo do infekcije na mjestu odvajanja peteljčice. od glavne peteljke, tada, ako je vrijeme bilo suho i napad raniji, dio grozda ispod mjesta infekcije smežura i suši, a ako vremenske prilike pogoduju parazitu tada će u kratko vrijeme biti, zahvaćen cijeli grozd micelijem gljive.

Štetnost: Siva trulež grožđa (botrytis) poznata je kao saprofit na različitim mrtvim i odumirajućim biljnim dijelovima a kao parazit dolazi na različite biljke i biljne organe (izbojke, listove, plodove itd.). Pošto se u prirodi nalazi posvuda u saprofitskoj, odnosno poluparazitskoj fazi, stvarajući obilje konidija, to uvijek postoji mogućnost da u povoljnim prilikama i pod određenim uvjetima kao parazit uzrokuje masovno oboljenje neke biljne vrste, nanoseći katkada i vrlo velike štete. Naročitu opasnost predstavlja za vinovu lozu i to za grožđe. Javlja se u svim vinogradima gdje može pod povoljnim uvjetima za njezin razvoj ne samo smanjili berbu u visokom postotku, već i utjecati na kvalitetu mošta odnosno vina. U pojedinim klimatskim predjelima (zap. Evropa), Botrytis cinerea dolazi pod imenom "plemenita plijesan" pošto svojim napadom poboljšava kvalitetu berbe izazivajući tzv. "plemenitu trulež" grožđa. Međutim u našim klimatskim prilikama, naročito u području plantažnih vinograda istočne Slavonije i Srijema, predstavlja glavni problem uzgoja vinove loze, odnosno primarni faktor koji smanjuje kvalitetu i kvantitetu berbe.

Biologija: Tokom vegetacije zarazu šire konidije koje raznosi vjetar. Tijekom jeseni ili proljeća na sasušenoj rozgvi ili na otpalom lišću formiraju se sklerociji (crna tjelešca nepravilnog oblika veličine 1-3 mm). Na sklerocijima se u povoljnim uvjetima tijekom proljeća formiraju ili konidiofori s konidijama ili apoteciji. U prirodi je pojava apotecija rjeđa, te se razvojni ciklus odvija preko konidiskog stadija i sklerocija.

Mjere zaštite: Nažalost mogućnost suzbijanja ove opasne bolesti grožđa nije za sada potpuno riješen. U pokusima je konstatirano da izvjesnim fungicidima možemo zarazu od Botrytisa smanjiti (ali ne u godinama izrazito povoljnim za Botrytis). Osim toga poteškoća je što tretiranja moramo provesti i neposredno pred berbu, pa ti preparati mogu utjecati negativno na vrenje mošta odnosno na čitav tok vinifikacije. Intenzitet napada Botrytisa u prirodi je različit na pojedinim sortama. Međutim, možemo sa sigurnošću zaključiti, da o intenzitetu napada na pojedinim sortama više odlučuju vanjski čimbenici, osobito klimatski čimbenici nego sama otpornost pojedinih sorti. Jedan od tih čimbenika, na koji ne možemo utjecati, je pitanje vlage odnosno oborina naročito u stadiju pred i za vrijeme zriobe. Vlažnost i kišovito vrijeme dovodi do pucanja pokožice bobica i uslijed toga. do naglog širenja truleži. Nije važna apsolutna količina oborina tokom godine, već njihov raspored tokom vegetacije. Godine s mnogo oborina tijekom jeseni, dakle u vrijeme zriobe grožđa, jesu godine jakog napada Botrytisa. Međutim ujednačenom gnojidbom i pravilnim opterećenjem odnosno rezidbom, možemo do izvjesnih granica utjecati na jačinu zaraze. Vinogradi jednostrano gnojeni s većim količinama dušika postaju prebujni, vegetacija im se produžuje, a radi toga podliježu i jačem napadu Botrytisa. Jače opterećeni čokoti koji su rezidbom formirani da imaju što bolje zračenje, redovito su manje napadnuti. Od kemijskih sredstava za suzbijanje sive truleži koristimo tkz. botricide na osnovi vinklozolina, iprodiona, prosimidona,… Prska se najviše četiri puta, posebno obratiti pažnju na karencu.