ETNO-PARK (9)
Seoska drvena kuća, 20 st

U dvorištu muzeja prezentirani su primjeri tradicijske arhitekture križevačkog kraja. Tradicijsko graditeljstvo je počelo naglo nestajati u drugoj polovici 20. stoljeća, a da bi se zadržala svijest o vrijednosti i toga dijela naše baštine sedamdesetih godina muzej je započeo s formiranjem budućega etno-parka . Tradicijsku gradnju ovoga kraja karakterizira upotreba drva kao građevnog materijala, a u potkalničkom dijelu se susreće i uporaba kamena. Za pokrivanje krova je služila ražena slama, a kasnije se upotrebljava biber crijep. Tijekom povijesti socijalno i ekonomski diferencirani slojevi seljaka ovoga područja stvorili su i različite tipove arhitekture i naselja. Upravo u tome se uočava razlika između sela smještenih po južnim obroncima Kalnika (sjeverno od Križevaca) i sela južnog dijela područja prema Sv. Ivanu Žabno i okolici. Prvi objekt, seoska kuća, pokazuje način gradnje drvenih stambenih objekata. Kuća je trodijelne unutrašnjosti sa ulazim trijemom.

Krušna peć s nadstrešnicom

Krušna peć je izgrađena tradicijskim načinom od stare opeke koja se međusobno veže čistom ilovaćom. Omazana je ilovačom pomiješanom sa pljevom te je po sušenju obijeljena krečom Klet, važan dio seoskog gospodarstva koji se nalazi u goricama, (vinogradu), a služi za čuvanje vina, preše za grožde i stvari potrebnih za rad u vinogradu, nezaobilazni je objekt tradicijske gradnje. Prenešena iz Kalničkog Potoka te je složena i

"hrvatski vugel"

postavljena iznova. Karakterične su vodoravno slagane hrastove planjke koje su na uglovima utorene na "hrvatski vugel". Pokrivena je raženom slamom. Uz klet je izložena drvena preša za grožde koja je obavezna u svakoj kleti. Ambar - spremnica za žito, star oko 200 godina, takoder je kompletno prenešen iz Vojakovca i postavljen iznova. Unutrašnjost ambara je podijeljena na 4 pregrade za čuvanje i spremanje žita. Karakterizira ga prethodnik i šindra postavljena okolo kao mali krov da bi se unutrašnjost zaštitila od vlage. Pleteni kuružnjak - koš za čuvanje kukuruza je ispleten tradicijskim načinom od ljeskovog pruća. Pokriven je raženom slamom, a u siromašnijim domaćinstvima pokrivalo se i običnom kukuruzovinom. Na ulazu u dvorište dočekuje nas natkriveni zdenac, koji je nekada bio zajednički za nekoliko obitelji, a ponegdje i za dio sela. Seoska kola, poljoprivredni alati i pribor izloženi su u, novopostavljenom objektu, drvenoj kolnici sa spremištem. Postavljeni kao muzejski eksponati ovi objekti tradicijske arhitekture nisu kopija seoskog dvorišta nego podsjećanje na one vrijednosti seoske arhitekture koje su naši preci ostavili na ovom prostoru 19. i prve polovice 20. stoljeća.

Pleteni kukuružnjak

 

www.krizevci.net