Ludovik I(1)

Ludovik I. (1342-1382) hrvatsko-ugarski kralj iz dinastije Anjou.

Ludovik I, nepoznat slikar, ?17. st., ulje na platnu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Ludovik I. i njegov otac Karlo I. uveli su u srednjovjekovna kraljevstva Slavonije i Hrvatske viteško društvo. Za Ludovikove vladavine Križevci sve više dobivaju na važnosti kao mjesto održavanja sabora i kao središte Križevačke županije. Često je župan Križevačke županije obnašao i funkciju podbana Slavonije. Sam je kralj Ludovik više puta boravio u Križevcima, a 1382. godine potvrdio je povlastice Gornjega grada. Kada je kralj proglasio istu slobodu za sve plemiće u kraljevstvu, slobodnjaci utvrde Veliki Kalnik zatražili su i dobili svjedočanstvo da su kraljevski plemići. Povlastice im je izdao Stjepan, ban Slavonije i Hrvatske na Saboru kraljevine Slavonije u Zagrebu 1352. godine. Mali plemić je postao oslonac vladaru i protuteža velikašima. Stalež sitnih plemića utjecao je na sudstvo i upravu u županiji, te je osnažio ulogu županijske skupštine i Sabora u 14. stoljeću. Plemići, poput samosvjesnih Kalničana, predstavljali su čvrst temelj za daljnji politički život zemlje.

 

Marija I(1)


Marija I, nepoznat slikar, ?17. st., ulje na platnu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Marija (1382-1385 i 1386-1395), kći Ludovika I, žena Žigmunda Luksemburga. Okrunjena je za hrvatsko ugarskog kralja u dobi od dvanaest godina. U njeno ime vladala je majka Elizabeta, kći bana Stjepana Kotromanića. Boraveći u Križevcima 1385. godine, kraljica Elizabeta je potvrdila kalničkim plemićima povlastice koje im je dao ban Stjepan 1352. godine. Kraljice su često oduzimale odnosno podjeljivale posjede i mijenjale banove. Protiv njih podigla su se moćna braća Horvati. Pristaše kraljica bili su palatin Nikola Gorjanski i hrvatsko-dalmatinski ban Stjepan Lacković. Ubojstvo već okrunjenog protukralja Karla Dračkog dovelo je do otvorenog sukoba suprotstavljenih strana. Započinje vrijeme pomutnje i kaosa. Elizabeta završava nasilnom smrću, a kraljica Marija u zatočeništvu, iz kojeg ju je zaslugom krčkog kneza Ivana oslobodio Žigmund. Tom je prilikom s kraljicom Marijom Žigmund boravio u Križevcima. Kasnije je Žigmund potisnuo Mariju s vlasti, te je vladao sam.

 

Sigismund Luksemburški(1)

 

Sigismund Luksemburški, nepoznat slikar, ?17. st., ulje na platnu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Sigismund/Žigmund (1387-1437), hrvatsko-ugarski kralj iz dinastije Luksemburg. Rat s braćom Horvat Žigmund je završio njihovim zarobljavanjem. Ivaniš Horvat je odveden u Ugarsku i usmrćen. Bilo je to upozorenje budućim pobunjenicima što ih čeka ako ne priznaju kraljevsku vlast. Biskupu Pavlu život je bio poklonjen. Kralj Žigmund organizirao je opći križarski rat protiv Turaka. Međutim Turci su pobjedom kod Nikopolja (1396) učvrstili svoje prisustvo na europskom tlu. U Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu došlo je do nove pobune, a vodio ju je nekadašnji ban Stjepan Lacković. Na Saboru slavonskoga plemstva u Križevcima u veljači 1397. godine Žigmundovi ljudi ubili su S. Lackovića i njegove pristaše. Pobunjenicima su oduzeta imanja, te podijeljena kraljevim pristašama. Ime ovoga kralja vezano je za razvitak Donjega grada u Križevcima. Žigmund je gradu dodijelio povlastice 15. travnja 1405. godine. Time

su Donjograđani stekli pravo da utvrde naselje i da sami biraju gradskog suca i prisežnike. Obveze građana prema kralju nisu bile velike. Crkva sv. Križa pridonosila je ugledu Donjega grada. Brigu oko gradnje zidina i njihovo održavanje snosili su žitelji oba križevačka grada.

 

Matija Korvin(1)

 

Sigismund Luksemburški, nepoznat slikar, ?17. st., ulje na platnu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

Matija/Matijaš Korvin (1458-1490), hrvatsko-ugarski kralj, sin Janka Hunyadija. Do Korvinova vremena kraljevska vlast znatno je oslabila. Sposobnošću i autokratskom politikom Matijaš Korvin pokorio je neposlušne feudalce i vratio unutrašnji mir kraljevstvu. Smatrao se zaštitnikom gradova i unaprediteljem obrta i trgovine. Upravo je na Saboru u Križevcima 1466. godine kralj Matijaš odredio način na koji će se provesti organizacija obrta u gradovima cijele Slavonije. Za njegova sina Ivaniša, hercega Slavonije i bana Dalmacije, Hrvatske i Slavonije plemstvo je na Saboru u Križevcima 1495. godine isposlovalo da podban Slavonije, često župan Križevačke županije, može biti samo predstavnik domaćeg plemstva. Velike zasluge za kulturu i znanost na dvoru Matijaša Korvina pripadaju Ivanu Vitezu od Sredne i njegovom nećaku Ivanu Česmičkom/Ianus Pannonius podrijetlom iz Križevačke županije.

 

www.krizevci.net