Marcel pl. Kiepach, mladi križevčanin, zahvaljujući svom velikom talentu već sa 16 godina postaje poznati izumitelj. On svoje djetinjstvo i ranu mladost posvećuje tehnici i njenome unapređenju. Bavi se elektronikom, magnetizmom, akustikom, prijenosom zvučnih signala te transformatorima.

Marcel pl. Kiepach rođen je 12. veljače 1894. godine u Križevcima, gdje završava osnovnu školu, a otac, križevački vlastelin, nakon završene gimnazije u Zagrebu, šalje ga na studij gospodarskih nauka u Berlin. No, Marcel kako bi zadovoljio i svoje želje paralerlno pohađa i elektrotehniku u Charlottenburgu. Marcel svoje prve izume patentira već sa 16 godina u više europskih zemalja, a 16. ožujka 1910. godine patentira u Berlinu brodski kompas koji pokazuje sjever bez obzira na prisutnost željeza ili magnetskih sila, a već slijedeće godine, još kao đak Realne gimnazije u Zagrebu, prijavio je 20. prosinca 1911. godine Patentnom uredu u Londonu svoj usavršeni pronalazak brodskog kompasa - uređaj za daljinsko pokazivanje brodskog kompasa koji se sastoji od ampermetara kao pokaznih instrumenata smještenih u raznim dijelovima broda, na čiji rad ne mogu utjecati magnatske sile niti magnetake mase u njihovoj blizini.
Marcel pl. Kiepach je kao srednjoškolac i najmlađi od hrvatskih izumitelja, izumio i patentirao u Francuskom ministarstvu trgovine i industrije, svoj dinamo uređaj za rasvjetu vozila. Prema opisu ovaj električni generator s mehaničkim pogonom samoga vozila bio je predviđen za rasvjetu kočija, automobila, omnibusa i željezničkih vagona.
Patentira i "mali transformator" za niski napon koji će po sistemu "Kiepach-Weiland" dobiti široku primjenu. Radio je na istosmjernom električnom motoru, na jednofaznom motoru, bifilarnom mostu, variometru, indukcionom kabelu, prijenosu zvučnih signala i dr. Njegov je patent i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za primjenu kod rendgen i drugih aparata.
Izumi su mu patentirani u Francuskoj, Njemačkoj, Englaskoj, Švicarskoj i Americi; mnogi su ga proglasili rijetkim izumilačkim talentom. Sa svojih 16 godina Marcel je ugledan pronalazač i u korespodenciji je sa brojnim stranim učenjacima, konstruktorima i patentnim zavodima, o njemu se piše u svijetu.
Prototipove njegovih izuma po njegovim crtežima radio je inžinjer Arthur Kuhn iz Berlina.

Evropu tijekom 1914. godine zahvaća ratni vihor. Marcel pl. Kiepach se dobrovoljno javlja u vojsku i biva poslan na ruski front gdje pogiba 12. kolovoza 1915. godine. Nakon dvije godine njegovi posmrtni ostaci su prenešeni u Križevce gdje su, uz ispraćaj brojnih građana rodnoga grada, položeni u obiteljsku grobnicu na Gradskom groblju.

Gradski muzej u Križevcima čuva gradu i dokumentaciju kako o Marcelu i njegovim patentima tako i o cijeloj obitelji Kiepach koja je ostavila snažan trag u povijesti grada. U stalnom postavu Gradskog muzeja Križevci prezentiran je i jedan dio dokumentacije o radu i pronalascima Marcela pl. Kiepacha kako bi se i na taj način promoviralo djelovanje ovoga velikog Križevčanina.
U posljednjih nekoliko godina popravlja se nepravda nanešena ovome mladome izumitelju kojega se u posljednjih 50 godine nije spominjalo kao važnu osobu u razvoju tehničkih znanosti u Hrvatskoj. Tako je bio pokazan njegov rad putem dva patenta i na velikoj izložbi "Znanost u Hrvata: prirodoslovlje i njegova primjena" održane od lipnja do listopada 1996. godine u Klovićevim dvorima u Zagrebu; mladim izumiteljem Marcelom pl. Kiepachom bavio se prof. Vladimir Muljević koji je njegov rad prikazao na IV međunarodnom simpoziju o novim tehnologijama, 1993. godine; a u rodnim mu Križevcima je pri Zajednici za tehničku kulturu utemeljeno Inovatorsko društvo "Marcel Kiepach".