GRKOKATOLIČKA KATEDRALA I BISKUPSKA RAZIDENCIJA(12)

 

UVOD

Grkokatolici su katolici istočnoga, bizantsko-slavenskoga obreda, koji zajedno s katolicima drugih istočnih obreda i katolicima zapadnoga rimskog obreda pripadaju Katoličkoj crkvi čiji je vrhovni poglavar Sveti Otac Papa. Godine 1777. papa Pio VI. izdao je bulu Charitas illa kojom je ustanovio samostalnu grkokatoličku biskupiju sa sjedištem u Križevcima. Križevačka biskupija nasljednica je Marčansko-Svidničke biskupije od vremena Unije iz 1611. godine. Tadašnji grkokatolički biskup Bazilije Božičković (1759-1785) izabran je za prvoga biskupa novoosnovane Križevačke biskupije.
Križevci se prvi put spominju koncem 12. stoljeća, a 1252. godine dobili su povlasticu slobodnoga i kraljevskoga grada.
Na mjestu današnje križevačke Katedrale spominje se 1326. godine samostan redovnika augustinaca.
Godine 1539. Turci su spalili Gomji grad i opustošili Augustinski samostan i crkvu. Augustinci u to vrijeme napuštaju Križevce. Godine 1627. zagrebački biskup Petar Domitrović, uz dozvolu Ferdinancla II. predaje ruševine Augustinskoga samostana i gotičke crkve franjevcima. Oni grade novu crkvu i samostan u baroknom stilu. U Franjevačkom samostanu, na istočnoj strani prizemlja, nalazili su se ljekarna i laboratorij te soba za stanovanje ljekarnika.
Godine 1780. car Josip II. ukida Franjevački samostan u Križevcima, koji otada služi u vojne svrhe sve do 1791. godine.
Godine 1791. Franjevačka crkva i sannostan u Križevcima dodijeljeni su novoosnovanoj grkokatoličkoj Križevačkoj biskupiji za stolnu crkvu i biskupsku rezidenciju. Grkokatolički biskup dr. Jozafat Bastašić (1787-1793) započeo je obnovu crkve. Obnovu je završio biskup dr. Silvestar Bubanović (1794-1810) prilagodivši je za bogoslužja bizantsko-slavenskoga obreda i posvetivši Katedralu 1798. godine. Za vrijeme te obnove uklonjene su dvije pobočne kapele: sv. Antuna uz svetište i Lauretanske Majke Božje uz lađu. Isti biskup preselio je sjedište grkokatoličke Biskupije iz Gornjeg Tkalca u Križevce 1801. godine.
Za vrijeme biskupa dr. Konstantina Stanića (1814-1830) podignut je drugi kat Rezidencije po nacrtima Bartola Felbingera.
Za vrijeme biskupa Gabre Smičiklasa (1834-1856) obnovljena je biskupska Rezidencija u klasicističkom stilu, dograđen je portik s terasom na ulazu u Rezidenciju i altana na južnoj strani uz konzistorijalnu dvoranu. Radove je izveo od 1843-1845. godine varaždinski majstor Franjo Amold.
Biskup Ilija Hranilović (1883-1889) dao je obnoviti unutrašnjost Rezidencije i postaviti željeznu ogradu oko nje i Katedrale.
Godine 1895. biskup Julije Drohobecki (1891-1920) započeo je temeljitu obnovu Katedrale po nacrtima arhitekta Hermana Bollea (1845-1926) i uz umjetničku pomoć profesora Izidora Kršnjavoga (1845-1927). U obnovi je sudjelovala Obrtna škola iz Zagreba i domaći majstori. Katedrala je obnovljena u neogotičkem stilu uz dodana obilježja bizantskoga stila radi prilagodbe bogoslužja istočnoga bizantsko-slavenskoga obreda (ikonostas i pjevnice). Katedralu je svečano posvetio biskup Drohobecki 27. lipnja 1897. Godine 1993. Križevčani su se odužili biskupu Drohobeckom nazvavši zapadnu ulicu nasuprot Katedrale Ulicom biskupa Julija Drohobeczkog.
Između I. i II. svjetskoga rata, za vrijeme biskupa dr. Dionizija Njaradia (1920-1940) popravljen je pod Katedrale u soleji. Pritom je nađena zarušena kripta i u njoj 33 kostura, vjerojatno redovnika augustinaca i franjevaca. Profesor Milenko Đurić (1894-1945) obnovio je zidne slike u Katedrali.
Godine 1942. biskup dr. Janko Šimrak (1942-1946), uz stručno vodstvo arhitekta profesora Stjepana Podhorskoga (1875-1945), dao je provesti u Katedrali ispod poda vodoravnu izolaciju tehnikom provjetrivanja s dva velika vjetrila. Biskup Šimrak povjerio je slikarici Stanislavi Deklevi (1894?-1970) obnovu slika na ikonostasu, propovjedaonici, tetrapodu, sjedištima i ukrasa na stupovima. Dao je pozlatiti liturgijsko posuđe i rezbarije na ikonostasu i oltaru. Obnovljene su klupe u Katedrali, namještaj u sakristiji i Rezidenciji. Biskup Šimrak uredio je muzej, knjižnicu i arhiv. Dana 31. listopada 1943. na blagdan Krista Kralja svečano je posvetio obnovljenu Katedralu.
Od 1966. godine križevački biskup stoluje u Zagrebu.
Dana 17. svibnja 1979. potpisan je Ugovor između Ordinarijata Križevačke biskupije i vrhovne uprave reda sestara sv. Bazilija, na temelju kojega su sestre Hrvatske viceprovincije postale službene čuvarice Katedrale i Rezidencije, tih najvećih svetinja grkokatolika u domovini, pobrinuvši se za najnužnije popravke. Od 1990. godine sestre su čuvarice Katedrale i samo prvoga kata Rezidencije, gdje se nalaze muzej, konzistorijalna dvorana, biskupske sobe, knjižnica i pismo-hrana te prostorije za sestre.

KATEDRALA

Katedrala Presvetoga Trojstva jednobrodna je crkva s tlorisom u obliku križa. Duga je 38 metara, široka u lađi 8.5 m, a u križu 15.5 m. Crkva je visoka 15 m; a toranj 46 m.

TORANJ

Stari barokni toranj obnovio je H. Bolle u neogotičkom stilu. U tornju se nalazi sat s natpisom STV. 449 I POGAČNIK GORNJE KRANJSKO PODNART 1897. U zvoniku su četiri zvona:
- veliko zvono potječe iz stare Franjevačke crkve. Izliveno je 1754. godine; a preliveno 1852. godine u Zagrebu u livnici Henrika Degena. Posvećeno je sv. Baziliju Velikome i sv. Ivanu Zlatoustome;
- srednje zvono preneseno je iz spomen-crkve Navještenja Marijina u Pribiću. Izli-veno je u Bečkom Novom Mjestu 1912. godine u livnici Maxa Samasa (No. 3928) i nosi crkvenoslavenski natpis: Ja Ivan: glas onoga koji viče u pustinji Pokajte se!
- malo zvono nabavio je Andrija Segedi i nosi broj 113-1918;
- najmanje zvono izliveno je u Zagrebu 1749. godine i nosi natpis Sv. Nikola, moli za nas!

PROČELJE

Za vrijeme obnove 1895. godine Katedrala je produžena za lođu s tri luka koje drže četiri kamena stupa i tri od crvenog mramora. Gornji dio pročelja ukrašen je mozaikom Presveta Trojica koji je izradila tvrtka Albert Neuhauser iz Innsbrucka prema nacrtima dr. Felle. Na vrhu je bio križ koji se tijekom vremena srušio.

PREDVORJE

Odijeljeno je od lađe dvokrilnim vratirna u sredini i s dvoja jednokrilna vrata sa svake strane. U njemu u se nalaze dvije slike Josipa Bauera (184_S?-1916): lijevo Prva Petrova propovljed ! krštenje prvih kršćana na Duhove, a desno Izgon Adama i Eve iz raja. Nekada je u predvorju s lijeve strane stajala krstionica, a desno Božji grob.

LAĐA

Lađa Katedrale podijeljena je u tri dijela. Iznad donjega dijela lađe je pjevalište (kor) koje počiva na četiri kamena stupa. Na dva srednja stupa s prednje strane ispod ograde pjevališta nalaze se dvije okrugle zidne slike najpoznatijih himnografa bizantskoga obreda: lijevo je Ivan Damašćanski, desno Roman Slatkopojac. Iznad vrata koja vode s pjevališta na terasu je vitraj s tekstom Iže Heruvimi. Iznad pjevališta nalazi se luster. Na desnom zidu donje lađe iznad vrata koja vode u Rezidenciju nalazi se zidna slika Ivana Tišova ( 1870-1928) iz 1896. Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem (Cvjetnica) iz 1896. godine. (Njezina replika, ulje na platnu iz 1897. godine, nalazi se na pjevalištu Kon-katedralne crkve sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu.) Na lijevom zidu ispod pjevališta pričvršćena je ploča s groba biskupa Božičkovića prenesena iz Gornjega Tkalca 1985. godine, a na desnom zidu je ploča s imenima osoba pokopanih u Katedrali: oci i braća augustinci i franjevci od 14. do 18. stoljeća, biskup dr. Silvestar Bubanović, arhiđakon dr. Gabre Latković, biskup dr. Konstantin Stanić, prepošt Marko Badovinac, kanonik dr. Petar Stić, biskup Gabre Smičlklas, prepošt Janko Goleš, kanonik Konstantin Bukvić, biskup Julije Drohobecki i biskup dr. Janko Šimrak. S desne strane stoji pokretni Božji grob koji se izlaže na Veliki petak u sredini crkve. Ne-kada su u donjem dijelu lađe za vrijeme bogoslužja stajale žene.
Srednji dio lađe odijeljen je od donjega dijela željeznom ogradom s četiri stajaće svjetiljke koje je izradio bravarski majstor Đuro Hammel iz Zagreba. Isti majstor izradio je veliki luster, polijelej, u sredini crkve. Na njemu su slike dvanaest apostola i četiri evanđelista koje su na limu izradili Josip Bauer i njegova supruga Marija (1852-1936). Ispod lustera u sredini Katedrale nalazi se stalak - tetrapod na kojem je slika I. Tišova Silazak Svetoga Duha iz 1898. godine. Na lijevoj strani lađe je propovjedaonica s vrlo uspjelim likovima sv. Ivana Zlatousoga, sv. Atanazija Velikoga i sv. Pavla Apostola, djelo J. Bauera. Na zidu iznad propovjedaonice je zidna slika I. Tišova Isusov govor na gori. Srednji dio lađe niži je i od donjega i od gornjega dijela ili soleje za petnaestak centimetara. U soleji se križaju uzdužna i poprečna lađa. U njoj se jedno drugome nasuprot nalaze dva sjedišta koja je izradio stolar Ivan Budicki, a uresio slikama J. Bauer. Na desnom, biskupskom sjedištu je slika Isusa Krista, a iznad nje grb biskupa Drohobeckoga. Lijevo sjedište ima sliku cara Konstantina Velikoga koji je 313. godine dao kršćanima slobodu, a iznad nje grb Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Za vrijeme bogoslužja namijenjeno je svjetovnom vladaru. U sredini soleje iza tetrapoda nalazi se okruglo postolje, ambon, s kojeg se čitaju liturgijska čitanja, poslanica i Evanđelje te đakonske ektenije. Iza ambona, u sredini soleje, nalazi se grobnica križevačkih biskupa Drohobeckoga i Šimraka te posmrtni ostaci biskupa Božičkovića, preneseni iz Gornjega Tkalca 1985. godine prigodom 200. obljetni-ce njegove smrti, kao i kosturi pronadeni prilikom popravka poda. Ispred ikonostasa u sredini soleje u malom lusteru je vječno svjetlo. Jednaki luster je i u donjem dijelu srednje lađe. Na svodu soleje su zidne slike Celestina Mate Medovića (1857-1920): Četiri evanđelista. S obje strane soleje su pjevnice, a ispred njih dva stojeća svijećnjaka koje je izradio Đ. Hammel. Iznad pjevnica je po jedno pje-valište koje počiva na četiri bijela kamena stupa povezana s tri kružna luka. Na njima su oltari i nazivaju se kapelicama. Na des-nom pjevalištu, nazvanom biskupska kape-lica, nalazi se intarzirani oltar iz 1770. godine s natpisom SIM: PARDON i kopijom slike Majka Božja Žirovicka čiji se izvornik čuva u Rimu. Pretpostavlja se da je slika pripadala biskupu Božičkoviću i da je s oltarom pre-nesena iz Gornjega Tkalca. Na oltaru su dva drvena svijećnjaka. Na lijevorn koru je oltar sa slikom sv. Ana, Bogorodica i Isus. Stropovi nad korovima također su ukrašeni zidnim slikarna Marka Peroša i A. Sitzera.

IKONOSTAS

Izradio ga je stolar Albert Zorinić, a drvorezbarske radove Lubinski i Lowy. Sadrži slike: Prvi red (s lijeva na desno): sv. Nikola biskup i čudotvorac, na sjevernim đakon-skim vratima Arkanđeo Gabriel, Presveta Bogorodica s djetetom Isusom, na svetim (carskim) vratima Navještenje Marijino, Krist Svevladar, na južnim đakonskim vratima Arkanđeo Mihael i sv. Ivan Krstitelj, sve radovi I. Tišova. Drugi red: Rođenje Isusovo I. Tišova, Bogojavljenje (Krštenje Isusovo), Posljednja večera i Uskrsnuće Isusovo Bele Ćikoša-Sesije (1864-131), Uzašašće Isusovo na nebo C. Medovića. Sa svake strane nalaze se po dva proroka: lijevo Mojsije i David, desno Ezekiel i Aron Ferde Kovačevića (1870-l)Z7). Treći red: u sredini ikonostasa Silazak Svetoga Duha, lijevo sv. Andrija i sv. Jakov brat Gospodnji, sv. Petar i sv. Pavao, a desno sv. Ivan Evanđelist i sv. Matej, sv. Bartomej i sv. Fllip, sve radovi C. Medovića. Četvrti red: u sredini je slika Presvle Trojice Tišova, a sa svake strane su po dva apostola: lijevo sv. Toma i sv. Tadej, a desno sv. Jakov Alfejev i sv. Šimun i tri proroka: lijevo Izaija, Jeremija i Habakuk, a desno Malahija, Mihej i Daniel. Apostole je naslikao C. Medović, a proroke F. Kovačević. U petom redu nalaze se slike B. Čikoša-Sesije: u sredini Isus na križu, lijevo Majka Isusova i desno sv. Ivan apostol, a ispod slike proroka: Zaharija i sv. Ivan Krstitelj, rad F. Kovačevića. Iznad središnjih, carskih vrata nalazi se rez-bareni grb biskupa Drohobeckoga. (Stari barokni ikonostas iz Katedrale darovan je grkokatoličkoj crkvi Presvete Trojice u Dišniku, odatle je 1964. godine prenesen u crkvu sv. Jurja u Stojdragi u Žumberku, gdje se i danas nalazi.)

SVETIŠTE (OLTAR)

U sredini svetišta nalazi se mramorni sveti stol (oltar). Na sredini svetoga stola je rezba-reno svetohranište (kivot) u obliku crkve s tornjem koje je izradio Vilim Pichler, a sa svake strane po tri rezbarena drvena svijećnjaka. Iznad njega je rezbareni baldahin (nebo) koji nose četiri drvena stupa. Izradio ga je I. Budicki. Minijature na ophodnom križu i na šest ripida koje stoje iza svetoga stola izradili su Josip i Marija Bauer. Na desnom zidu iznad vrata koja vode u sakristiju nalazi se zidna slika Veronikin rubac, a iznad nje zidna slika Posljednja večera B. Ćikoša-Sesije. U liku apostola sv. Ivana prepoznaje se lik biskupa Drohobeckoga. Na luku ispred apside nalazi se zidna slika Kalvarija istoga umjetnika, a na sjevernom zidu svetišta su zidne slike Abelova smrt i Abrahamova žrtva C. Medovića. U sredini apside bila je zidna slika sv. Ćiril i Metod I. Tišova, dok je ispod Kalvarije na desnoj strani zidna slika Isus u Getsemanskom vrtu, a lijevo Skidanje s križa B. Čikoša-Sesije koje su jako oštećene i gotovo uništene vlagom. U apsidi su četiri prozora-vitraja s likovima sv. Jakova apostola, biskupa jeruzalemskoga, sv. Bazilija Velikoga, nadbiskupa cezarejskoga, sv. Grgura Velikoga (Dvojeslova), pape rimskoga i sv. Ivana Zlatoustoga, nadbskupa carigradskoga, sastavljača liturgija istočnoga obreda. Izrađeni su u Innsbrucku. Unutrašnjost Katedrale sva je urešena vodoravnim geometrijskim ukrasima, a pojedini dijelovi cvjetnim uresima. Svod je modar, posut zvijezdama. Pod je ukrašen keramičkim pločicama.

SAKRISTIJA

Nalazi se desno od svetišta i sačuvala je barokni stil iz franjevačkog razdoblja. U njoj se nalazi oltar s prijestolnim križem, iza ko-jega je slika Raspeće Isusovo, ormari, a na zidu plaščanica u okviru. Plaščanica je rađ I. Tišova, ulje na svili.

BISKUPSKA REZIDENCIJA

Osnovao ga je Biskup Janko Šimrak 1942. godine. U njemu je izloženo liturgijsko posuđe, knjige i odjeća, ikone te predmeti iz ostavštine pojedinih biskupa. Na zidovirna su portreti biskupa Drohobeckoga Jose Bužana (1873-1936), kanonika Dimitrija Nagya M. Butovyča, kanonika Đure Šooša M. Vrabelja te cara Josipa II. i carice Marije Terezije. Posebno se ističu venecijanski kalež iz 17. stoljeća, kalež s medaljonima od emajla, a izradio ga je u Augsburgu 1753. godine Franz Thadeus Lang (1693?-1773), daronosnica u obliku ormarića izrađena u Beću 1872. godine, p.rtohljebnica i evanđlje medaljonima 1796)

KONZISTORIJALNA DVORANA

Dvoranu je uredio biskup Ilija Hranilovć, čiji grb nalazimo na bogato ukrašenom stropu i kaminu. Na stropu je i grb Trojedine Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. U dvorani je stilsko pokućstvo, a na zidovima su portreti križevačkih biskupa: Bazilija Božičkovića ( 1759-1785), Jozafata Bastašića (1787-1793), Silvestra Bubanovića (1794-1810), Kostantina Stanića (1814-1830), Gabre Smičiklasa (1834-1856), Đure Smičiklasa (1857-1881) i Ilije Hranilovića (1883-1889) koji su izrađeni za vrijeme vladike Drohobeckoga. Dalje su portreti Julija Drohobeckoga (1891-1920) po izvorniku J. Bužana koji se nalazi u muzeju, Dionizija Njaradia (1920-1940) M. Butovyča, Janka Šimraka (1942-1946) Slavka Tomerlina (1897-1981), Gabrijela Bukatka (1952-1981) te Slavomira Miklovša (1983-) Roberta Budora (1954). Tu su i slike Raspeće Isusovo, sv. Jozafat, Robert kardinal Belarmin, papa Pio VI, Klement XIV, dvije slike prirode austrijske škole i akvarel Križevačka katedrala i Rezidencija. U dvije sobe na prvome katu Rezidencije smještene su radna i spavaća soba biskupa Šimraka.

KNJIŽNICA

Knjižnica Grkokatoličke biskupije spomenička je knjižnica koju bi svakako trebalo spasiti od zaborava, uništavanja i propadanja, a premalo je poznata javnosti. Nalazi se na prvom katu istočnog bloka biskupske rezidencije, gdje je vraćena nakon nekoliko seljenja. Postoji sačuvan katalog rukopisa i knjiga po kojem je vidljivo da brojevi trebaju odgovarati mjestu na polici. Prema katalogu vidljivo je da je u knjižnici pohranjeno oko 5000 knjiga iz razdoblja od 15. do 20. stoljeća. Najveći dio knjiga potječe iz 18. i 19. st. Vrijednost su svakako 42 izdanja iz 16. stoljeća, oko 180 izdanja iz 17. stoljeća, sedamdesetak rukopisa te posebno bogata zbirka rječnika. Jedna je inkunabula iz 15. st. na popisu, ali nije pronađena u knjižnom fondu. Po sadržaju to su djela s tematikom iz crkvene i opće povijesti, teologije, dogmatike, prava, gospodarstva, misali i rituali istočnoga i zapadnoga obreda i jezično blago. Tu se nalazi i oko 500 knjiga iz osobne knjižnice biskupa Janka Šimraka. Knjige su pisane na latinskom, grčkom, hebrejskom, staroslavenskom, njemačkom, mađarskom, hrvatskom i drugim jezicima. Autori čija se djela najčešće pojavljuju jesu: Aristotel, Aurelije Augnstin, Imanuel Kant, Voltaire, Martin Luther, Antun Kanižlić, Ivan Gundulić, Josip Ruder Bošković i dr. Knjige su smještene na ormarima i na policama izrađenim po nacrtu profesora Podhorskog u vrijeme stolovanja biskupa Šimraka. Jedna od najstarijih i najvrijednijih knjiga ove zbirke je sigurno Missalum Zagrebiensis iz 1506. g., tiskana u Veneciji (kom-binirano tiskana i rukopisna). Treba spomenuti još jedno reprezentativno djelo koje knjižnica posjeduje 11-jezični rječnik (latinski, grčki, hebrejski, engleski, njemački i dr.) "Ambrosii Calepini dictiomarivm vndecem lingvarvm" (1627. g). O knjižnici i o ostalom muzejskom i arhivskom blagu brine sestra Olga Vančik, (RSBV) (Sestre bazilijanke Hrvatske viceprovincije). To nadilazi njezine snage, jer knjižnici treba posebna zaštita, stručna obrada i prezentacija javnosti.
Knjižnica Grkokatoličke biskupije dokaz je kako i mala mjesta posjeduju kulturne spomenike velike vrijednosti koje su nam naši preci ostavili u naslijeđe. Na sadašnjoj je generaciji zadatak da to knjižno blago obradi i sačuva za buduće naraštaje.

PISMOHRANA

Sadrži biskupijske dokumente i spise iz pojedinih župa, od 1611. godine do danas. Dokumenti su složeni po cijeloj svojoj širini in folio i mogu se listati poput knjige. Biskupija posjeduje stilsko pokućstvo koje se osim u Rezidenciji u Križevcima nalazi i u biskupskoj kuriji u Zagrebu, Kaptol 20.

 

 

www.krizevci.net